"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
S vašim dopuštenjem upotrebljavat ćemo kolačiće kako bismo dobili zbirne, anonimne podatke o pretraživanju i navikama posjetitelja na našim internetskim stranicama. Te ćemo podatke iskoristiti kako bismo poboljšali vaše iskustvo na našim internetskim stranicama.
Na tužnu treću obljetnicu početka opće ruske invazije na Ukrajinu Vijeće za vanjske poslove raspravljalo je o ruskoj agresiji na Ukrajinu. Prije rasprave videovezom im se obratio ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga te kolege iz EU-a izvijestio o najnovijim događajima u politici i na terenu.
Nitko u Europi ne želi da se rat nastavi, i nitko u Europi taj rat ne želi manje od Ukrajinaca. Oni žele mir na svojem državnom području. To je vrlo jasno. Zbog toga agresoru moramo pokazati istinsku snagu i zahvaljujući snazi postići mir. EU podržava Ukrajinu.
Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i predsjednica Vijeća za vanjske poslove
U tom je kontekstu Vijeće danas donijelo opsežan šesnaesti paket gospodarskih i pojedinačnih mjera ograničavanja. Paketom su obuhvaćeni ključni sektori ruskog gospodarstva, čime se dodatno oslabljuje sposobnost režima da vodi svoj nezakonit, ničim izazvan i neopravdan agresivni rat protiv Ukrajine.
Stanje na Bliskom istoku, uključujući Siriju, Libanon i UNRWA-u
Članovi i članice Vijeća za vanjske poslove razmijenili su mišljenja o Siriji te donijeli odluke i političku izjavu o ublažavanju sankcija EU-a u određenim sektorima kako bi se poduprla uključiva tranzicija u toj zemlji, kao i njezin gospodarski oporavak, buduća obnova i stabilizacija.
Visoka predstavnica pojasnila je da se sankcije ukidaju odmah i na neodređeno vrijeme, ali da se ta odluka može poništiti ako novi sirijski čelnici ne ispune svoje obveze. Najavila je da će se deveta briselska konferencija pod nazivom „Potpora budućnosti Sirije i regije” održati 17. ožujka 2025. Cilj je konferencije mobilizirati dodatnu potporu za Siriju i susjedne zemlje.
Ministri i ministrice zatim su razgovarali o najnovijim događajima u Izraelu i Gazi s obzirom na provedbu sporazuma o prekidu vatre, kojem EU doprinosi preraspodjelom misije EUBAM Rafah, te o stanju u Libanonu.
Ministri i ministrice u Vijeću za vanjske poslove razmijenili su mišljenja o stanju u Demokratskoj Republici Kongu. Sukob u toj zemlji drastično je eskalirao od početka siječnja, a pogoršava ga nova ofenziva skupine M23 u istočnom dijelu zemlje, koju podupiru ruandske oružane snage.
O teritorijalnoj cjelovitost Konga i Ukrajine ne može se pregovarati. Povelja UN-a univerzalno je primjenjiva.
Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i predsjednica Vijeća za vanjske poslove
Visoka predstavnica razgovarala je s ministrima i ministricama o svojoj inicijativi koja se zasniva na diplomatskim naporima za podupiranje mirovnog procesa iz Luande i Nairobija, ali i na dodatnim koracima poput obustave savjetovanja EU-a s Ruandom o obrani, te o namjeri uvođenja dodatnih mjera ograničavanja, ovisno o stanju na terenu. Usto je najavila preispitivanje Memoranduma o razumijevanju o kritičnim sirovinama.
U dijelu sastanka posvećenom aktualnim pitanjima održana je razmjena mišljenja o Gruziji.
Donošenje represivnih zakona i prekomjerna uporaba sile protiv prosvjednika znaci su alarmantnog pogoršanja stanja u regiji. Svi prosvjednici moraju odmah biti pušteni na slobodu. Jasno je da koraci koje Gruzija poduzima ne vode prema Europi. Od zemalja kandidatkinja, kao što je Gruzija, očekujemo određene vrijednosti i poduzimanje određenih mjera, a Gruzija nipošto ne poduzima prave korake.
Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i predsjednica Vijeća za vanjske poslove
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.
