"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
Paket „Spremni za 55 %”: Vijeće postiglo dogovor o općim pristupima u vezi sa smanjenjem emisija i njihovim socijalnim učincima
Vijeće je danas donijelo pregovaračka stajališta (opće pristupe) o važnim zakonodavnim prijedlozima iz paketa „Spremni za 55 %”. Taj paket, koji je Europska komisija predstavila 14. srpnja 2021., omogućit će Europskoj uniji da smanji svoje neto emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. te da do 2050. postigne klimatsku neutralnost.
Dogovor koji su države članice, pod vodstvom francuskog predsjedništva, postigle o paketu „Spremni za 55 %” ključan je korak za ostvarenje naših klimatskih ciljeva u glavnim sektorima gospodarstva. Za ekološku i energetsku tranziciju bit će potreban pravedan i uključiv doprinos svih sektora i svih država članica. Vijeće je sada spremno s Europskim parlamentom pregovarati o zaključivanju paketa, zahvaljujući kojem bi Europska unija, uvjerljivije nego ikada prije, zauzela čelnu poziciju u borbi protiv klimatskih promjena.
Agnès Pannier-Runacher, francuska ministrica energetske tranzicije
Države članice donijele su opće pristupe o sustavu EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a), raspodjeli tereta među državama članicama u sektorima izvan ETS-a (ESR), emisijama i uklanjanjima stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF), uspostavi Socijalnog fonda za klimatsku politiku (SCF) i novim standardnim vrijednostima emisija CO2 za automobile i kombije.
Tim dogovorima stvoreni su uvjeti za pregovore s Europskim parlamentom.
Sustav EU-a za trgovanje emisijama
Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a) tržište je ugljika koje se temelji na sustavu određivanja gornjih granica emisija i trgovanja emisijama za energetski intenzivne industrije i sektor proizvodnje električne energije.
Vijeće je postiglo dogovor o zadržavanju općeg cilja smanjenja emisija od 61 % do 2030. u sektorima obuhvaćenima ETS-om EU-a, kako je predložila Komisija.
Vijeće je također postiglo dogovor o jednokratnom smanjenju ukupne gornje granice emisija za 117 milijuna emisijskih jedinica („ponovno određivanje osnove”) i uvođenju veće godišnje stope smanjenja gornje granice za 4,2 % svake godine („linearni faktor smanjenja”).
Odobrilo je prijedlog o jačanju rezerve za stabilnost tržišta (MSR) produljenjem, nakon 2023., povećane godišnje stope unosa emisijskih jedinica (24 %) i utvrđivanjem praga od 400 milijuna emisijskih jedinica, iznad kojeg jedinice stavljene u rezervu više ne vrijede.
Vijeće je postiglo dogovor o automatskom i reaktivnijem pokretanju mehanizma kojim se aktivira tržišno oslobađanje kvota iz rezerve za stabilnost tržišta u slučaju prekomjernog porasta cijena.
Što se tiče sektora obuhvaćenih mehanizmom za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), Vijeće je odobrilo prijedlog o postupnom ukidanju besplatnih emisijskih jedinica za sektore obuhvaćene CBAM-om tijekom desetogodišnjeg razdoblja od 2026. do 2035. Međutim, prihvatilo je sporiju stopu smanjenja na početku i ubrzanu stopu smanjenja na kraju tog desetogodišnjeg razdoblja. Potpora dekarbonizaciji tih sektora bit će moguća putem Inovacijskog fonda. Vijeće je od Komisije zatražilo i da prati učinak CBAM-a, među ostalim na istjecanje ugljika pri izvozu, te da procijeni jesu li potrebne dodatne mjere.
Što se tiče Modernizacijskog fonda, Vijeće je zadržalo povećanje njegovih sredstava putem prodaje na dražbi dodatnih 2,5 % gornje granice, povećanje udjela prioritetnih ulaganja na 80 % i dodavanje novih prihvatljivih sektora, kako je predložila Komisija. Ujedno je odlučilo proširiti popis država članica korisnica Modernizacijskog fonda. Projekti povezani s prirodnim plinom u načelu neće biti prihvatljivi za financiranje iz Fonda. No Vijeće je ipak uvelo prijelaznu mjeru kojom se korisnicima Fonda omogućuje da pod određenim uvjetima nastave financirati projekte povezane s prirodnim plinom.
Osim toga, ojačalo je određene odredbe Inovacijskog fonda, posebno u pogledu kapaciteta čiji je cilj omogućiti učinkovitije i geografski uravnoteženije sudjelovanje u projektima, uz istodobno očuvanje načela izvrsnosti pri dodjeli projekata. Vijeće se složilo da se u okviru Inovacijskog fonda posebna pozornost posveti dekarbonizaciji pomorskog sektora.
Usto je poboljšalo upravljanje obama fondovima i njihovu transparentnost.
Dodatna prijelazna besplatna dodjela može se pod određenim uvjetima odobriti sektoru centraliziranoga grijanja u određenim državama članicama kako bi se potaknula dekarbonizacija tog sektora.
Vijeće se usuglasilo o uključivanju emisija iz pomorskog prometa u područje primjene ETS-a EU-a. Općim pristupom prihvaća se prijedlog Komisije o postupnom uvođenju obveza za brodarska društva da predaju emisijske jedinice. Budući da će nesumnjivo najpogođenije biti države članice koje uvelike ovise o pomorskom prometu, Vijeće je postiglo dogovor o tome da se 3,5 % gornje granice emisijskih jedinica prodanih na dražbi preraspodijeli tim državama članicama. Osim toga, u općem pristupu u obzir se uzimaju geografske posebnosti i predlažu prijelazne mjere za male otoke, zimsku plovidbu i putovanja povezana s obvezama pružanja javnih usluga te se jačaju mjere za borbu protiv rizika od istjecanja ugljika u pomorskom sektoru.
Općim se pristupom emisije koje nisu CO2 od 2024. uključuju u Uredbu o MRV-u i uvodi se klauzula o preispitivanju njihova naknadnog uključivanja u ETS EU-a.
Vijeće je postiglo dogovor o uspostavi novog, zasebnog sustava trgovanja emisijama za zgrade i cestovni promet. Novi sustav primjenjivat će se na distributere koji dobavljaju goriva za upotrebu u sektorima zgradarstva i cestovnog prometa. Međutim, početak obveza u pogledu prodaje na dražbi i predaje odgodit će se za godinu dana u odnosu na prijedlog Komisije (prodaja emisijskih jedinica na dražbi od 2027. nadalje i njihova predaja od 2028. nadalje). Putanja smanjenja emisija i linearni faktor smanjenja utvrđeni na 5,15 od 2024. i 5,43 od 2028. ostali bi onakvi kako je predložila Komisija. Vijeće je zadržalo prijedlog o prodaji na dražbi dodatnih 30 % sredstava za prodaju na dražbi u prvoj godini pokretanja sustava kako bi on mogao neometano funkcionirati („frontloading”).
Vijeće je uvelo mogućnost uključivanja svih fosilnih goriva. Uvelo je pojednostavnjene zahtjeve za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju za male dobavljače goriva.
Vijeće je dodalo privremenu mogućnost da države članice izuzmu dobavljače od predaje emisijskih jedinica do prosinca 2030. ako na nacionalnoj razini podliježu porezu na ugljik čija je stopa jednaka cijeni emisijskih jedinica za prodaju na dražbi u ETS-u za sektore zgradarstva i cestovnog prometa ili viša od te cijene.
Usuglasilo se o postupnom ukidanju besplatnih emisijskih jedinica za zrakoplovni sektor do 2027. i usklađivanju prijedloga s globalnim programom za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika za međunarodno zrakoplovstvo (CORSIA). ETS EU-a primjenjivat će se na letove unutar Europe (uključujući Ujedinjenu Kraljevinu i Švicarsku), dok će se CORSIA primjenjivati na operatore iz EU-a za letove izvan Europe u treće zemlje koje sudjeluju u programu CORSIA i iz tih zemalja. Vijeće je postiglo dogovor o prenamjeni 20 milijuna ukinutih besplatnih emisijskih jedinica za nadoknadu dodatnih troškova povezanih s uporabom održivih zrakoplovnih goriva (SAF-ovi). Osim toga, dogovorom Vijeća uzimaju se u obzir posebne geografske okolnosti te se u tom kontekstu predlažu ograničena prijelazna odstupanja.
Socijalni fond za klimatsku politiku
Vijeće je postiglo dogovor o uspostavi Socijalnog fonda za klimatsku politiku za potporu ranjivim kućanstvima, poduzećima i korisnicima prijevoza u cilju podupiranja uspostave sustava trgovanja emisijama za sektore zgradarstva i cestovnog prometa.
Svaka država članica Komisiji bi podnijela socijalni plan za klimatsku politiku koji bi sadržavao niz mjera i ulaganja kao odgovor na učinak određivanja cijena ugljika na ranjive građane. Fondom će se državama članicama pružiti financijska potpora kako bi financirale mjere i ulaganja utvrđene u njihovim planovima usmjerene na povećanje energetske učinkovitosti zgrada, obnove zgrada, dekarbonizacije grijanja i klimatizacije u zgradama te primjene mobilnosti i prijevoza s nultim i niskim emisijama, uključujući mjere kojima se privremeno i ograničeno pruža izravna potpora dohotku.
Vijeće se složilo da će Fond biti dio proračuna EU-a i da će se financirati vanjskim namjenskim prihodima u maksimalnom iznosu od 59 milijardi eura. Tom bi se proračunskom strukturom omogućilo da Fond dobije niz jamstava povezanih s europskim proračunom, bez ponovnog otvaranja višegodišnjeg financijskog okvira EU-a.
Fond bi se uspostavio za razdoblje 2027. – 2032., što bi se podudaralo sa stupanjem na snagu ETS-a za zgrade i cestovni promet, uz retroaktivnu prihvatljivost rashoda od 1. siječnja 2026.
Vijeće je odlučilo primijeniti gornju granicu od 35 % procijenjenih ukupnih troškova socijalnih planova za klimatsku politiku na mogućnost država članica da ponude privremenu izravnu potporu dohotku.
Složilo se da će sve države članice imati koristi od Fonda te da će zadržati metodu dodjele koju je predložila Komisija. Vijeće je odlučilo da neće zadržati nacionalni doprinos (sufinanciranje) predviđen u prijedlogu Komisije. Kad je riječ o načinu upravljanja Fondom, Vijeće se odlučilo za izravno upravljanje uspješnošću u kombinaciji s elementima podijeljenog upravljanja. Stoga je državama članicama odlučilo ponuditi mogućnost primanja tehničke pomoći za provedbu mjera iz planova.
Uredba o raspodjeli tereta
Vijeće se usuglasilo o cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova na razini EU-a za 40 % u odnosu na 2005. za sektore koji nisu obuhvaćeni ETS-om, odnosno za domaći pomorski promet, poljoprivredu, otpad i male industrije. Sektori zgradarstva i cestovnog prometa bit će obuhvaćeni i novim namjenskim ETS-om i Uredbom o raspodjeli tereta. Ti sektori zajedno trenutačno proizvode oko 60 % emisija stakleničkih plinova u EU-u.
Vijeće je postiglo dogovor o zadržavanju povećanih nacionalnih ciljeva dodijeljenih svakoj državi članici, kako je predložila Komisija. Dodalo je i upućivanje na činjenicu da postizanje ciljeva iz uredbe zahtijeva konvergenciju napora svih država članica tijekom vremena, uzimajući u obzir posebne nacionalne okolnosti. Vijeće je postiglo dogovor o tome će se linearne putanje emisija za svaku državu članicu prilagoditi 2025. samo ako to dovede do viših godišnjih ograničenja za dotičnu državu članicu, i to radi predvidljivosti te kako bi se u obzir uzeo učinak nepredvidljivih događaja, kao što je pandemija bolesti COVID-19, na emisije.
Konkretno, općim se pristupom količina godišnjih emisijskih kvota koje se mogu prenijeti među državama članicama povećava na 10 % za razdoblje od 2021. do 2025. i na 20 % za razdoblje od 2026. do 2030. Osim toga, zahvaljujući tekstu te su razmjene transparentnije, posebno zahvaljujući poboljšanim obvezama izvješćivanja. Njime se olakšava upotreba fleksibilnosti ETS-a kojima se devet država članica omogućuje da iskoriste ograničenu količinu emisijskih jedinica iz ETS-a za neutralizaciju emisija u sektorima na koje se odnosi raspodjela tereta od 2021. do 2030. Njime se ujedno ostvaruje veća fleksibilnost aranžmanâ za upotrebu dodatne rezerve koju je predložila Komisija. Osim toga, zadržava se prijedlog da se fleksibilnost povezana s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom (LULUCF) podijeli na dva razdoblja.
Korištenje zemljišta, prenamjena zemljišta, šumarstvo
Sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) obuhvaća upotrebu tla, drveća, biljaka, biomase i drva. Emisije i apsorpcije generirane u sektoru LULUCF-a uzimaju se u obzir u općem cilju EU-a za 2030.
Vijeće je potvrdilo opći cilj od 310 milijuna tona ekvivalenta CO2 neto uklanjanja u sektoru LULUCF-a u 2030. na razini EU-a. Radi se o povećanju uklanjanja za oko 15 % u usporedbi s današnjim. Postojeća pravila prema kojima emisije ne premašuju uklanjanja („pravilo o neutralnoj ili pozitivnoj bilanci”) nastavit će se primjenjivati do 2025. Što se tiče razdoblja od 2026. do 2030., svaka država članica imat će obvezujući nacionalni cilj za 2030. Osim toga, Vijeće je svakoj državi članici odredilo obvezu postizanja zbroja neto emisija i uklanjanja stakleničkih plinova za cijelo razdoblje od 2026. do 2030. („obveza za razdoblje 2026. – 2030.”). Obveza će se temeljiti na putanji s okvirnim godišnjim ciljevima. Vijeće je odlučilo zadržati raspodjelu ciljeva među državama članicama, kako je predložila Komisija.
Složilo se povećati fleksibilne mogućnosti za potporu državama članicama koje imaju poteškoća u ostvarivanju svojih ciljeva zbog čimbenika izvan njihove kontrole koji utječu na sektor LULUCF-a, pod uvjetom da Unija kao cjelina ispuni svoj cilj za 2030.
Konkretno, Vijeće je uvelo dodatnu fleksibilnu mogućnost povezanu s učincima klimatskih promjena i organskim tlima na temelju objektivnih i mjerljivih kriterija i pokazatelja. Osim toga, kako bi imale pristup toj fleksibilnoj mogućnosti, dotične države članice Komisiji će morati dostaviti dokaze koristeći se jasno definiranom metodologijom. Nadalje, Vijeće je odlučilo zadržati mogućnost isključivanja emisija koje su posljedica prirodnih nepogoda iz računâ za LULUCF u razdoblju 2026. – 2030., pod uvjetom da se u okviru fleksibilnih mogućnosti ne upotrebljava naknada za prirodne nepogode.
Potvrdilo je ukidanje mogućnosti stavljanja u rezervu jedinica emisija LULUCF-a između dvaju razdoblja usklađenosti (2021. – 2025. i 2026. – 2030.).
Vijeće se usuglasilo o tome da će Komisija podnijeti izvješće u roku od šest mjeseci od prvoga globalnog pregleda stanja u skladu s Pariškim sporazumom (koji će se provesti 2023.), kao i o uključivanju emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede koji nisu CO2 u područje primjene uredbe i uspostavi ciljeva za razdoblje nakon 2030. za sektor korištenja zemljišta.
Standardne vrijednosti emisija CO2 za automobile i kombije
Vijeće je postiglo dogovor o povećanju ciljeva za smanjenje emisija CO2 za nove automobile i nove kombije do 2030. na 55 % za automobile i na 50 % za kombije. Također je postiglo dogovor o uvođenju cilja smanjenja emisija CO2 od 100 % za 2035. za nove automobile i kombije.
Povezanom revizijom uredbe o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva omogućit će se vozačima da svoja vozila pune u svim državama članicama.
Komisija će 2026. procijeniti napredak ostvaren u postizanju ciljeva smanjenja emisija od 100 % i potrebu za preispitivanjem tih ciljeva uzimajući u obzir tehnološki razvoj, među ostalim u pogledu hibridnih tehnologija na punjenje, i važnost održivog i socijalno pravednog prijelaza na nultu stopu emisija.
Vijeće je postiglo dogovor o ukidanju regulatornog poticajnog mehanizma za vozila s nultim i niskim emisijama od 2030.
Sljedeći koraci
Usuglašavanje stajališta o prijedlozima u okviru Vijeća znači da sada mogu započeti pregovori s Europskim parlamentom s ciljem postizanja dogovora o konačnim zakonodavnim tekstovima.
Dogovor koji su države članice, pod vodstvom francuskog predsjedništva, postigle o paketu „Spremni za 55 %” ključan je korak za ostvarenje naših klimatskih ciljeva u glavnim sektorima gospodarstva. Za ekološku i energetsku tranziciju bit će potreban pravedan i uključiv doprinos svih sektora i svih država članica. Vijeće je sada spremno s Europskim parlamentom pregovarati o zaključivanju paketa, zahvaljujući kojem bi Europska unija, uvjerljivije nego ikada prije, zauzela čelnu poziciju u borbi protiv klimatskih promjena.