Trgovina između EU-a i središnje Azije
Jačanje suradnje između EU-a i središnje Azije u zajedničkom je geopolitičkom interesu tih dviju regija, a njihovi odnosi s vremenom su postali strateški sve važniji.
Središnjoj Aziji EU je:
- drugi najveći trgovinski partner
- najveći strani ulagač
- glavni donator (uzmu li se u obzir razvojni fondovi EU-a i pomoć pojedinačnih država članica).
Partnerstvo EU-a sa središnjom Azijom
Strategijom EU-a za središnju Aziju uspostavlja se snažnije, neisključivo partnerstvo koje se temelji na tri glavna stupa.
Partnerstvo za otpornost
Ljudska prava i demokracija, sigurnost i izazovi povezani s okolišem
Partnerstvo za blagostanje
Podupiranje gospodarske diversifikacije i razvoja privatnog sektora te promicanje trgovine unutar regije i održive povezivosti
Bolja suradnja
Jačanje partnerstva, poticanje političkog dijaloga i širenje uključenosti civilnog društva
Zajednički plan EU-a i središnje Azije iz 2023. sadržava 79 mjera u pet ključnih područja suradnje, a naglasak je na političkom dijalogu, gospodarskim vezama, suradnji u području energetike i klime, sigurnosnim izazovima i međuljudskim kontaktima.
EU-ovu regionalnom višegodišnjem okvirnom programu za središnju Aziju za razdoblje 2021. – 2027. dodijeljeno je više od 550 milijuna eura.
EU-ova trgovina robom i uslugama sa središnjom Azijom
EU-ova trgovina s tom regijom u 2023. činila je 22,6 % ukupne vanjske trgovine zemalja središnje Azije.
Ukupna trgovina robom i uslugama u 2023.
Prvi stupčasti grafikon predstavlja uvoz u EU iz središnje Azije u 2023.:
- uvoz robe u EU: 32,5 milijardi eura
- uvoz usluga u EU: 2 milijarde eura
Drugi stupčasti grafikon predstavlja izvoz iz EU-a u središnju Aziju u 2023.:
- izvoz robe iz EU-a: 20,2 milijarde eura
- izvoz usluga iz EU-a: 4,3 milijarde eura
Porast uvoza i izvoza
Trgovina između EU-a i središnje Azije u posljednjih deset godina znatno je porasla.
Glavni proizvodi koje EU uvozi iz središnje Azije
EU iz središnje Azije ponajprije uvozi sljedeće:
Sirova nafta
Plin
Metali
Pamučna vlakna
Glavni proizvodi koje EU izvozi u središnju Aziju
Strojevi i mehanički uređaji
Motorna vozila
Električni strojevi i oprema
Kemikalije i povezani proizvodi
Ulaganja EU-a u središnjoj Aziji
Europska unija i dalje je najveći ulagač u središnju Aziju i zaslužna je za više od 40 % izravnih stranih ulaganja u posljednjih deset godina (više od 100 milijardi eura).
EU i središnja Azija odredili su četiri ključna prioritetna područja za ulaganja, a to su: promet, kritične sirovine, voda/energija/klima i digitalna povezanost.
Glavni ulagači u središnju Aziju u 2022.
Kružni grafikon koji prikazuje izravna strana ulaganja u središnju Aziju u 2022.:
- EU: 42 %
- SAD: 14,2 %
- Rusija: 6 %
- Kina: 3,7 %
- ostali: 34,1 %
Partnerstvo EU-a i središnje Azije
Od donošenja strategije EU-a za središnju Aziju 2019. i zajedničkog plana za produbljivanje odnosa između EU-a i središnje Azije 2023. pojačana je suradnja, pri čemu se u okviru zelene tranzicije i inicijativa kao što je strategija Global Gateway jača politički dijalog, podupire održivi razvoj i jača regionalna povezanost.
EU i središnja Azija održavaju redovite političke dijaloge na visokoj razini, među kojima su sastanci ministara vanjskih poslova i dva sastanka čelnika, održana 2022. u Astani (Kazahstan) i 2023. u Čolpon-Ati (Kirgistan). Prvi sastanak na vrhu EU-a i središnje Azije održan je 4. travnja 2025. u Samarkandu (Uzbekistan).
Posljednja izmjena: 29. listopada 2025.