Direktiva o industrijskim emisijama: ključni podaci
EU regulira emisije u zrak i vodu iz industrijskih aktivnosti s ciljem smanjenja onečišćenja.
Direktiva o industrijskim emisijama glavni je akt zakonodavstva EU-a kojim se rješava pitanje industrijskog onečišćenja. Obuhvaća velika industrijska postrojenja i postrojenja za uzgoj stoke u zemljama EU-a.
Vijeće je u postupku revizije direktive u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom. Podaci u nastavku odnose se na pravila koja su trenutačno na snazi.
Direktiva o industrijskim emisijama: ključni podaci
Direktivom se trenutačno uređuju:
- 30 000 velikih industrijskih postrojenja
- 20 000 intenzivnih farmi.
Sektori:
- 39 % intenzivan uzgoj peradi ili svinja
- 20 % industrija otpada
- 10 % proizvodnja i prerada metala
- 9 % kemijska industrija
- 7 % klaonice, prehrambeni proizvodi i mlijeko
- 5 % energetska industrija
- 4 % industrija minerala
- 2 % površinska obrada
- 2 % celuloza, papir ili proizvodi na bazi drva
- 2 % ostale djelatnosti.
Postrojenja i farme obuhvaćeni pravilima EU-a odgovorni su za:
- 20 % ukupnih emisija u vodu i zrak u EU-u
- 40 % svih emisija stakleničkih plinova u EU-u.
Onečišćujuće tvari u zraku i vodi obuhvaćene pravilima EU-a o industrijskim emisijama
Direktivom o industrijskim emisijama utvrđuju se godišnje granične vrijednosti emisija za: više od 90 onečišćujućih tvari.
Nekoliko primjera:
- Ugljikov dioksid (CO2): doprinosi klimatskim promjenama
- Metan (CH4 ): doprinosi klimatskim promjenama i stvaranju prizemnog ozona
- Dušikov dioksid (NO2): može dovesti do neravnoteža u okolišu te škodi zdravlju ljudi
- Sumporov dioksid (SO2): može naštetiti osjetljivim pojedincima i doprinijeti taloženju kiseline u vodnim ekosustavima
- Čestična tvar (PM10): može uzrokovati preuranjenu smrt i doprinosi klimatskim promjenama
- Živa (Hg): može biti kancerogena
- Amonijak (NH3): vrlo otrovan za vodne organizme te doprinosi stvaranju čestične tvari
Izvor: Europska komisija, Europski portal za industrijske emisije
Posljednja izmjena: 1. kolovoza 2025.