Industrija čipova u EU-u

Što su čipovi i zašto su važni?

Mikročipovi (koji se nazivaju i čipovima ili poluvodičima) sitni su nizovi elektroničkih sklopova izrađeni na malom ravnom komadu silicija.

Čipovi su okosnica moderne tehnologije – mogu bilježiti, pohranjivati i obrađivati podatke te upravljati njima, što ih čini neizostavnima u širokom rasponu svakodnevnih i ključnih primjena.

Svakodnevni život

Čipovi pokreću naše pametne telefone, prijenosna računala, igraće konzole, modeme, televizore i kućanske aparate.

Ključne primjene

Čipovi su važni u automobilskoj industriji, zrakoplovstvu i zdravstvenoj skrbi, među ostalim u opremi za medicinsku dijagnostiku.

Ključne infrastrukture

Čipovi imaju ključnu ulogu u energetici, obrani, mobilnosti, podacima i komunikacijskim sustavima.

Čipovi su ključni i za ambiciju EU-a da postane globalni predvodnik u području umjetne inteligencije te će biti temelj za tehnologije koje će biti ključne za jačanje konkurentnosti EU-a, od primjena umjetne inteligencije i infrastrukture u oblaku do dronova, povezanih vozila i industrijske robotike.

Globalno tržište poluvodiča brzo se razvija. Poluvodiči su 2025. bili treća po redu roba kojom se najviše trgovalo na svijetu, nakon nafte i vozila.

Očekuje se da će svjetsko tržište poluvodiča do 2030. dosegnuti vrijednost od 1,37 bilijuna eura, pri čemu će oko 70 % tog rasta proizlaziti iz komponenti povezanih s umjetnom inteligencijom.

Potrošnja poluvodiča u EU-u dosegnula je 41,1 milijardu eura, što je 10,5 % globalnih isporuka. Međutim, udio EU-a u svjetskoj proizvodnji poluvodiča manji je od 10 %.

Osim toga, gotovo 80 % dobavljača poduzeća u sektoru poluvodiča iz EU-a ima sjedište izvan EU-a.

Tri stupa

Inicijativa Čipovi za Europu

Inicijativom se podupiru izgradnja tehnoloških kapaciteta velikih razmjera i inovacije.

Sigurnost opskrbe i otpornost

Tim se temeljnim pravilima nastoji privući veća ulaganja i osigurati pouzdan lanac opskrbe za proizvodnju poluvodiča.

Sustav praćenja i odgovora na krizu

Navedeni sustav omogućuje predviđanje nestašica i koordinaciju odgovora tijekom kriza, čime se EU-u omogućuje da brzo reagira na poremećaje.

Akt EU-a o čipovima ključan je korak prema osiguravanju konkurentnosti regije na globalnom tržištu poluvodiča uz istodobno osiguravanje tehnološke budućnosti Europe.

Prema evaluaciji Komisije, Aktom o čipovima mobilizirano je više od 52 milijarde eura javnih i privatnih ulaganja te je izravno ili neizravno otvoreno oko 46 000 radnih mjesta.

Daljnje jačanje tehnološke suverenosti EU-a

Unatoč napretku ostvarenom zahvaljujući Europskom aktu o čipovima, EU je i dalje ovisan o trećim zemljama u ključnim područjima kao što su napredna proizvodnja čipova i projektiranje poluvodiča. EU primjerice gotovo u potpunosti ovisi o Sjedinjenim Američkim Državama i Aziji za najnaprednije i najsuvremenije čipove manje od 5 nanometara, uključujući čipove za umjetnu inteligenciju.

Komisija je 3. lipnja 2026. podnijela prijedlog Europskog akta o čipovima 2.0. Nadovezujući se na izvorni Akt o čipovima i njegovu strukturu s tri stupa, taj je prijedlog dio Paketa mjera za europsku tehnološku suverenost te se njime nastoji ojačati položaj EU-a u globalnom lancu vrijednosti poluvodiča.

Cilj mu je i poduprijeti razvoj najsuvremenijih tehnologija, posebno primjena umjetne inteligencije i tehnologija u oblaku, uz istodobno jačanje otpornosti i smanjenje slabosti u lancu opskrbe.

Osim toga, prijedlog je usmjeren na poboljšanje sigurnosti lanca opskrbe i osiguravanje stabilne opskrbe.

Vijeće i Parlament trenutačno utvrđuju svoja stajališta o prijedlogu Europskog akta o čipovima 2.0. Nakon što donesu ta stajališta, pregovarat će o konačnom obliku uredbe.

• Europski akt o čipovima 2.0, prijedlog Komisije

Također pogledajte