Industrijska politika EU-a

Europska industrijska strategija

EU želi povećati konkurentnost svojih industrija na svjetskoj razini te osigurati da one potiču promjene, inovacije i rast.

Industrijska strategija za Europu usmjerena je na tri područja:

• odgovor na strateške ovisnosti EU-a
• jačanje otpornosti jedinstvenog tržišta
• ubrzavanje zelene i digitalne tranzicije.

U industrijskom planu u okviru zelenog plana predložene su dodatne inicijative kako bi se ubrzala transformacija industrije s nultom neto stopom emisija, a Europa usmjerila prema klimatskoj neutralnosti.

Nadalje, u okviru Kompasa konkurentnosti Komisija je predložila Plan za čistu industriju i Akt o ubrzavanju industrijske proizvodnje kako bi se proizvođačima pomoglo da prijeđu na čistu proizvodnju i tehnologije, potaknu proizvodnju i povećaju rast i konkurentnost EU-a.

Strateška autonomija

Strateška autonomija odnosi se na smanjenje ovisnosti EU-a o drugima, primjerice u pogledu ključnih materijala i tehnologija, hrane, infrastrukture i sigurnosti.

To je i prilika za razvoj tržištâ, proizvoda i usluga te poticanje konkurentnosti u EU-u.

U industrijskoj strategiji predlaže se sljedeće:

• rad na diversificiranim međunarodnim partnerstvima koja ulaganjima i trgovinom pomažu u izgradnji gospodarske otpornosti
• podupiranje novih industrijskih saveza u strateškim područjima kojima se privlače privatni ulagači i doprinosi otvaranju radnih mjesta
• praćenje strateških ovisnosti.

Ključne sirovine

Aktom o kritičnim sirovinama, donesenim u ožujku 2024., nastoji se:

• povećati i diversificirati opskrbu EU-a kritičnim sirovinama
• poboljšati kružnost, uključujući recikliranje
• podupirati istraživanja i inovacije u području učinkovitosti resursa i razvoja zamjenskih tvari.

EU je utvrdio sljedeće ciljeve za 2030. u pogledu godišnje potrošnje u EU-u:

• najmanje 10 % iz vađenja u EU-u
• najmanje 40 % iz prerade u EU-u
• najmanje 25 % iz domaćeg recikliranja.

Industrija čipova

Aktom EU-a o čipovima rješavaju se ključni izazovi s kojima se suočava industrija poluvodiča, i to u cilju:

• ublažavanja nestašica
• jačanja sigurnosti opskrbe EU-a i smanjenja ovisnosti o stranim akterima
• stvaranja kvalitetnih radnih mjesta i poslovnih prilika.

Cilj je udvostručiti udio EU-a na svjetskom tržištu poluvodiča do 2030.

Otpornost jedinstvenog tržišta

EU je donio Akt o izvanrednim okolnostima i otpornosti na unutarnjem tržištu, koji pruža strukturirani okvir za predviđanje znatnih poremećaja na unutarnjem tržištu EU-a, pripremu za njih i odgovor na njih.

Tim aktom EU želi:

• ojačati svoje unutarnje tržište provedbom proaktivnih mjera kojima se omogućuje djelotvoran odgovor na hitne situacije
• zaštititi ključne lance opskrbe
• osigurati stalno slobodno kretanje robe, usluga i ljudi.

Proizvodi tehnologija s nultom neto stopom emisija

Zahvaljujući Aktu o industriji s nultom neto stopom emisija EU će povećati proizvodnju čistih tehnologija u EU-u.

Tim novim pravilima olakšat će se uvjeti za ulaganja u zelene tehnologije.

Cilj je pokriti 40 % potreba EU-a za strateškim tehnološkim proizvodima s nultom neto stopom emisija, kao što su solarne fotonaponske ploče, vjetroturbine, baterije i dizalice topline.

Aktom će se ubrzati napredak prema ostvarenju klimatskih i energetskih ciljeva EU-a, uz istodobno poticanje konkurentnosti industrije EU-a, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i podupiranje napora EU-a da postane energetski neovisan.

Tržište električne energije

Reformom modela tržišta električne energije nastoji se:

• smanjiti ovisnost cijena električne energije o nestabilnim cijenama fosilnih goriva
• zaštititi potrošače od porasta cijena
• ubrzati uvođenje energije iz obnovljivih izvora.

Istodobno će se reformom osigurati veća stabilnost i konkurentnost za poduzeća.

Vidjeti također