Skip to content

Kako EU suzbija kaznena djela protiv okoliša

Kaznena djela protiv okoliša među najunosnijim su aktivnostima organiziranog kriminala na svijetu i imaju golem učinak ne samo na okoliš nego i na ljudsko zdravlje. Vrlo su unosna, ali ih je teško otkriti, kazneno goniti i kazniti. Zbog tih su čimbenika vrlo privlačna organiziranim kriminalnim skupinama.

EU poduzima mjere za borbu protiv kriminalnih mreža uključenih u sve oblike kaznenih djela protiv okoliša, među ostalim uvođenjem pravila o gospodarenju otpadom i trgovini divljom faunom i florom. Usto radi na jačanju postojećih pravila o zaštiti okoliša putem kaznenog prava.

Tijela kaznenog progona i carinska tijela u svim državama članicama EU-a, institucije, agencije i tijela EU-a te partnerske zemlje i organizacije surađuju u borbi protiv tog oblika kriminala provođenjem istraga, zapljenama i drugim policijskim operacijama.

U ovoj infografici možete saznati što su kaznena djela protiv okoliša i koji su rezultati napora koje EU ulaže u njihovo suzbijanje u okviru EMPACT-a, vodeće inicijative EU-a u borbi protiv organiziranog i teškog međunarodnog kriminala.

Infografika u kojoj se opisuju glavna kaznena djela protiv okoliša i rezultati policijskih operacija u EU-u u razdoblju 2018. – 2021. Ilustracije predstavljaju različite vrste kaznenih djela, uključujući nezakonitu trgovinu divljom florom i faunom, drvnom sirovinom i otpadom. Na karti su prikazane najčešće rute iz Europske unije i prema njoj.

Borba EU-a protiv kaznenih djela protiv okoliša

Kaznena djela protiv okoliša:

  • treća su najraširenija kriminalna aktivnost na svijetu, poslije trgovine drogom i krivotvorenja
  • svake godine porastu za 5 – 7 %
  • svake godine uzrokuju gubitak između 110 i 281 milijarde američkih dolara

Što su kaznena djela protiv okoliša?

  • nepropisno prikupljanje, prijevoz, oporaba ili odlaganje otpada
  • nezakonite emisije ili ispuštanje tvari u atmosferu, vodu ili tlo
  • ubijanje, uništavanje ili posjedovanje zaštićenih divljih životinja ili biljnih vrsta i trgovina njima
  • nezakonita trgovina tvarima koje oštećuju ozonski sloj

Koje su posljedice kaznenih djela protiv okoliša?

  • povećane razine onečišćenja
  • uništavanje divlje flore i faune
  • smanjenje bioraznolikosti
  • poremećena ekološka ravnoteža
  • rizici za ljudsko zdravlje

Putovi krijumčarenja otpada, drvne sirovine i divlje flore i faune

  • ptice: iz Azije i Latinske Amerike u Europu (EU kao odredište)
  • gmazovi: iz Azije, Afrike i Latinske Amerike u Europu (EU kao odredište)
  • rogovi nosoroga: iz Afrike u Aziju kroz Europu (EU kao područje provoza)
  • bjelokost: iz Afrike u Aziju kroz Europu (EU kao područje provoza)
  • jegulje: iz Europe u Aziju (EU kao izvorište)
  • drvna sirovina: iz Azije u Europu (EU kao konačno odredište)
  • otpad: iz Europe u Aziju i Afriku (EU kao izvorište)

Rezultati policijskih operacija u EU-u u razdoblju 2018. – 2021.

Zapljene

167 452 tone otpada – Sumnja se da je od 15 % do 30 % pošiljaka otpada nezakonito, čime se na nezakonitom tržištu otpada u EU-u godišnje ostvaruje prihod od 9,5 milijardi eura.

1174 tone e-otpada – Tona pametnih telefona sadržava 100 puta više zlata od tone zlatne rude. E-otpad koji se krijumčari iz Europe reciklira se ručno, pri čemu se oslobađaju iznimno otrovne tvari.

32 007 m3 drvne sirovine – Na nezakonitu sječu otpada od 15 % do 30 % globalne trgovine drvnom sirovinom. Drvna sirovina upotrebljava se za izgradnju i drvne proizvode.

355 gmazova u vrijednosti od 800 000 eura – Krijumčarenje ugrožava tisuće vrsta gmazova. Većinom se koriste u modnoj industriji ili se drže kao kućni ljubimci.

4,6 tona juvenilnih jegulja – Iz EU-a se svake godine prokrijumčari 350 milijuna primjeraka juvenilnih jegulja vrijednih 3 milijarde eura. Uglavnom se prodaju u Aziji kao hrana.

639 predmeta od bjelokosti – Krivolov slonova povećava opasnost od njihova izumiranja. Većina bjelokosti podrijetlom je iz Afrike, a krijumčari se u Aziju preko Europe.

Ukupna vrijednost zapljena iznosi 8,3 milijuna eura.

Uhićenja:

829 osoba