Skip to content

Europski zeleni plan

Cilj je europskog zelenog plana stvoriti čišću, zdraviju i klimatski neutralnu Europu s pomoću promjene načina na koji proizvodimo i trošimo.

Što je to europski zeleni plan?

Europski zeleni plan EU-ova je strategija rasta. Riječ je o paketu političkih inicijativa, pokrenutom 2019., koji EU usmjerava na putu prema zelenoj tranziciji, vodeći se krajnjim ciljem - klimatskom neutralnošću do 2050.

Zeleni plan odgovor je EU-a na Pariški sporazum, koji su ratificirali EU i sve njegove zemlje te kojim je utvrđen cilj zadržavanja globalnog zatopljenja na najviše + 1,5 C u odnosu na predindustrijske razine.

Tim se planom podupire preobrazba EU-a u pravedno i prosperitetno društvo s modernim i konkurentnim gospodarstvom.

U njemu je istaknuto da sva područja politika trebaju doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena. Strategijom se podupiru mjere u različitim gospodarskim sektorima, uključujući energetiku, promet, industriju, poljoprivredu, održivo financiranje i druge.

U okviru zelenog plana Vijeće je, zajedno s Europskim parlamentom kao suzakonodavcem, donijelo zakonodavstvo kojim je vizija strategije pretvorena u propise i pravila koji se primjenjuju u svim državama članicama EU-a.

Zašto nam je zeleni plan potreban?

Budućnost Europe ovisi o zdravom planetu.

Ljudska aktivnost uzrokuje povećanje prosječne globalne temperature, što utječe na klimatske obrasce. Sve češći i snažniji ekstremni vremenski uvjeti imaju razorne posljedice na živote i gospodarstvo.

Naši trenutačni gospodarski i potrošački obrasci nisu u ravnoteži s onime što planet može ponuditi te su štetni za okoliš i prirodu. Mi i naše gospodarstvo u potpunosti ovisimo o funkcionalnom okolišu i ekosustavima.

Nekoliko činjenica:

Za budućnost EU-a i za dobrobit njegovih građana i građanki prijeko je potrebno djelovati kako bi se zaustavilo globalno zatopljenje i zaštitila priroda.

Iako će zelena tranzicija imati visoku cijenu jer iziskuje velika ulaganja u preobrazbu našeg gospodarskog modela, cijena izostanka takvog djelovanja bit će mnogo veća. Prema procjenama, ako ništa ne poduzmemo u borbi protiv klimatskih promjena, globalna šteta do kraja stoljeća mogla bi iznositi do 12 % BDP-a.

Ključni ciljevi zelenog plana

Vizija europskog zelenog plana jest EU do 2050. učiniti prvim klimatski neutralnim područjem na svijetu, smanjiti onečišćenje i obnoviti zdravu ravnotežu u prirodi i ekosustavima.

klimatska neutralnost

drastično smanjenje emisija stakleničkih plinova kako bi EU postao prvo klimatski neutralno područje na svijetu

kružno gospodarstvo

novi gospodarski model u kojem se proizvodi ponovno upotrebljavaju, popravljaju i recikliraju, smanjujući time otpad i čuvajući resurse

čista industrija

poticanje čišćih, održivijih i energetski učinkovitijih industrija koje su uspješne na EU-ovu i svjetskom tržištu

zdraviji okoliš

plan za obnovu prirode i rad na postizanju nulte stope onečišćenja kako bi se osigurao zdrav okoliš za buduće generacije

održivija poljoprivreda

zelenije poljoprivredne prakse za zaštitu okoliša, uz istodobno osiguravanje zdrave i cjenovno pristupačne hrane

klimatska pravda i pravednost

plan za pravednu i uključivu tranziciju kako bi se pomoglo onima koji su najviše pogođeni tranzicijom i kako nitko ne bi bio zapostavljen

U nastavku pogledajte glavna područja politika u okviru zelenog plana na kojima je Vijeće radilo:

Osam načina na koje život u EU-u postaje zeleniji

Prelazak na zeleniji način života ključan je za rješavanje klimatske krize i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, posebno onima iz Rusije. EU i njegovih 27 zemalja članica rade na novim zajedničkim pravilima u okviru paketa „Spremni za 55 %” kako bi se smanjio ugljični otisak EU-a. Kako će nova pravila oblikovati način na koji živimo, radimo i putujemo? Pročitajte našu priču i saznajte iz nekoliko primjera kako će život u EU-u izgledati 2030.

Zgrada, vjetroturbina, drveće i električni automobil.

Uloga Vijeća u zelenom planu

Europsko vijeće odgovorno je za utvrđivanje opće političke strategije i vodstva za EU. Čelnici i čelnice svakih pet godina donose strateški program kako bi utvrdili prioritete za politički rad EU-a. Europski zeleni plan rezultat je vizije o kojoj su se čelnici i čelnice složili u okviru strateškog programa donesenog 2019.

Nakon što je Europska komisija pokrenula zeleni plan, Europsko vijeće u svojim zaključcima iz prosinca 2019. potvrdilo je ciljeve strategije.

Prijelazom na klimatsku neutralnost otvorit će se znatne mogućnosti poput potencijala za gospodarski rast, nove poslovne modele i tržišta, nova radna mjesta i tehnološki razvoj.

Zaključci Europskog vijeća, 12. prosinca 2019.

Vijeće EU-a djeluje kao suzakonodavac, zajedno s Europskim parlamentom, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom.

Ukratko: Komisija je podnijela prijedloge novog zakonodavstva kako je bilo najavljeno u strategiji zelenog plana. Ministri i ministrice EU-a, koji su se sastajali u različitim sastavima Vijeća, raspravljali su o predloženim djelovanjima, mijenjali akte i vodili pregovore s Parlamentom o njihovu konačnom obliku. Nakon toga obje su institucije te akte donijele i oni su postali pravo EU-a.

U infografici su objašnjeni paket „Spremni za 55 %”, ključna područja djelovanja EU-a usmjerenog na smanjenje emisija stakleničkih plinova i postupak donošenja odluka za pretvaranje prijedlogâ u pravo EU-a.
Spremni za 55 %: kako će EU pretvoriti klimatske ciljeve u pravo (Infografika)

Spremni za 55 %: kako će EU pretvoriti klimatske ciljeve u pravo (Infografika)

Posljednja izmjena: 21. veljače 2025.