Čista i održiva mobilnost
Dekarbonizacija prometnog sektora ključna je za postizanje klimatskih ciljeva EU-a. Cilj je pravila EU-a povećati održivost mobilnosti uz istodobno osiguravanje povezanosti u cijelom EU-u.
Klimatski ciljevi i prometni sektor
EU podupire razvoj svojih prometnih sustava kako bi se potaknulo jedinstveno tržište i povećala povezanost europskih regija uz istodobnu dekarbonizaciju tog sektora.
Na temelju Pariškog sporazuma zemlje EU-a preuzele su obvezu da će EU do 2050. postati klimatski neutralan. Kako bi postigao taj cilj, EU će do 2030. smanjiti neto emisije stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. te će nastaviti postupno smanjivati emisije do 2050.
Kako bi dao svoj doprinos, prometni sektor mora proći transformaciju koja će zahtijevati smanjenje emisija stakleničkih plinova za 90 % (u odnosu na razine iz 1990.) do 2050.
Promet je odgovoran za četvrtinu emisija stakleničkih plinova u EU-u
Napredak u smanjenju emisija sporiji je u prometu nego u drugim gospodarskim sektorima. Iako su se emisije znatno smanjile u drugim sektorima, emisije iz prometa posljednjih su se godina povećale. Ključno je povećati učinkovitost putničkog i teretnog prijevoza u EU-u i smanjiti njegovu ovisnost o fosilnim gorivima.
Vijeće je 2021. usvojilo zaključke o strategiji Komisije za pametnu i održivu mobilnost u kojoj su navedeni ciljevi EU-a za postizanje zelene, pametne i otporne mobilnosti u EU-u.
Paket „Spremni za 55 %” skup je političkih inicijativa i zakonodavnih akata za postizanje cilja smanjenja emisija za najmanje 55 % do 2030. i obuhvaća ključne inicijative za podupiranje dekarbonizacije cestovnog, zračnog i pomorskog prometa.
U nastavku su navedene neke od najnovijih inicijativa politike EU-a za održiviju mobilnost.
Ceste
Automobili i kombiji: emisijske norme za CO2
Najveći udio emisija stakleničkih plinova u prometu dolazi iz cestovnog prometa. Samo automobili ispuste 12 % svih emisija ugljikova dioksida (CO2) u EU-u.
Vijeće je u ožujku 2023. donijelo nova pravila za daljnje smanjenje emisija CO2 iz novih automobila i kombija, čime je revidiralo uredbu EU-a iz 2019.
Revidiranim pravilima utvrđuju se ciljevi za postupno smanjenje emisija. Od 2030. do 2034. emisije će se morati smanjiti za 55 % za nove automobile i za 50 % za nove kombije u usporedbi s ciljevima za 2021.
Od 2035. svi novi automobili i kombiji morat će biti s nultom stopom emisija.
Kamioni i autobusi: emisijske norme za CO2
Vijeće je donijelo nova pravila za postroživanje emisijskih normi za teška vozila u svibnju 2024. Tom uredbom jačaju se pravila iz 2019. kako bi se EU-u pomoglo da ostvari svoje ambicije u borbi protiv klimatskih promjena.
Uredbom se želi smanjiti emisije CO2 u sektoru cestovnog prometa u skladu s klimatskim ciljevima EU-a tako što će se povećati ciljevi smanjenja emisija za 2030. (- 45 %) i uvesti novi ciljevi za 2035. (- 65 %) i 2040. (- 90 %).
Pravilima se proširuje područje primjene prethodne uredbe kako bi se ciljne vrijednosti smanjenja emisija primjenjivale na gotovo sva nova teška vozila s certificiranim emisijama CO₂, među ostalim na manje kamione, gradske i druge autobuse te prikolice.
U skladu s novim pravilima svi novi gradski autobusi morat će do 2035. biti vozila s nultom stopom emisija. Autobusi za velike udaljenosti i dalje će podlijegati općim ciljevima.
Vijeće je u listopadu 2023. postiglo dogovor o tom prijedlogu („opći pristup”). U siječnju 2024. pregovarači Vijeća i Europskog parlamenta postigli su privremeni politički dogovor o pravilima. Vijeće ih je u svibnju 2024. donijelo.
Euro 7
Osim utvrđivanja emisijskih normi za vozila, EU je donio i pravila kojima će se smanjiti emisije onečišćivača zraka iz cestovnog prometa.
Uredbom o normi Euro 7 utvrđuju se pravila za emisije kojima se dopunjuju prethodno navedene granične vrijednosti CO2 te obuhvaćaju i drugi elementi koji onečišćuju okoliš. U to se ubraja onečišćenje uzrokovano abrazijom guma, kočnicama i akumulatorima.
Pravilima su u jedinstvenom pravnom aktu obuhvaćeni automobili, kombiji i teška vozila.
Vijeće je u rujnu 2023. donijelo opći pristup o toj uredbi. U prosincu 2023. Vijeće i Europski parlament postigli su privremeni dogovor o prijedlogu. Vijeće je novu uredbu donijelo u travnju 2024.
Naplata cestarina
Zakonodavstvom EU-a utvrđuju se pravila za naplatu cestarina teškim vozilima za upotrebu određene cestovne infrastrukture u državama članicama.
Vijeće je u studenome 2021. dalo zeleno svjetlo za reviziju tih pravila, koja se kolektivno nazivaju Direktiva o eurovinjeti. Revidirani zakonodavni akt usmjeren je na davanje prednosti zelenijem i učinkovitijem prometu te uključuje novi sustav za pristupanje rješavanju pitanja emisija CO2 kako bi se smanjio ugljični otisak sektora u skladu s europskim zelenim planom i Pariškim sporazumom.
Direktiva je stupila na snagu u ožujku 2022.
Željeznice
Budući da je uglavnom na električni pogon, željeznički promet najodrživija je vrsta prijevoza. Prema podacima Europske agencije za okoliš, željeznički sektor u 2018. bio je odgovoran za samo 0,4 % ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u.
Vijeće je 2021. usvojilo zaključke o željeznici kao dijelu pametnije i održivije mobilnosti u EU-u. Ministri i ministrice EU-a istaknuli su potrebu za daljnjim razvojem željezničkog prijevoza putnika i robe u EU-u.
U okviru paketa za ozelenjivanje prijevoza tereta Komisija je 11. srpnja 2023. predstavila svoj prijedlog o upotrebi željezničkog infrastrukturnog kapaciteta. Ta inicijativa uključuje mjere usmjerene na bolje upravljanje, koordinaciju, a time i povećanje kapaciteta željeznica. Vijeće je u lipnju 2024. postiglo dogovor o pregovaračkom stajalištu o prijedlogu.
Prava putnika u željezničkom prometu
EU je 2021. revidirao pravila o putnicima u željezničkom prometu kako bi se bolje zaštitila njihova prava, prije svega prava putnika i putnica s invaliditetom ili smanjenom pokretljivošću. Odredbama se, nadalje, podupire čista mobilnost tako što se putnicima olakšava prijevoz bicikala u vlakovima.
Revidiranim pravilima željeznički se prijevoznici obvezuju na osiguravanje mjesta za bicikle i obavješćivanje putnika o raspoloživom kapacitetu za bicikle. Kao opće pravilo u svakom vlaku u Europi trebala bi postojati najmanje četiri mjesta za bicikle.
Nova pravila stupila su na snagu u lipnju 2021.
Zrakoplovstvo
Inicijativa „ReFuelEU Aviation”: održiva goriva za zrakoplovstvo
Održiva zrakoplovna goriva (biogoriva, sintetička zrakoplovna goriva i zrakoplovna goriva iz recikliranog ugljika) jedan su od ključnih kratkoročnih i srednjoročnih alata za znatno smanjenje emisija iz zrakoplova. Međutim, taj je potencijal uvelike neiskorišten jer je razvoj održivih zrakoplovnih goriva otežan niskom razinom ponude i cijenama koje su znatno više od cijena fosilnih goriva. Stoga ta goriva čine samo 0,05 % ukupne potrošnje goriva u zrakoplovnom sektoru.
Cilj je uredbe „ReFuelEU Aviation” u okviru paketa „Spremni za 55 %” smanjiti ekološki otisak zrakoplovstva i pomoći EU-u da ostvari svoje klimatske ciljeve povećanom upotrebom održivih zrakoplovnih goriva te istodobno osigurati jednake uvjete za održivi sektor zračnog prometa. U skladu s novim pravilima opskrbljivači zrakoplovnim gorivom morat će do 2050. povećati udio održivih goriva na 70 %.
Nakon što je u travnju 2023. postignut privremeni dogovor s Europskim parlamentom o uredbi, Vijeće ju je donijelo u listopadu 2023.
Spremni za 55 %: povećanje upotrebe zelenijih goriva u zrakoplovnom i pomorskom sektoru (Infografika)
Održivost međunarodnog zrakoplovstva
Sve zemlje EU-a članice su Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO). Zajedno s ostalim članicama te organizacije rade na povećanju okolišne učinkovitosti zrakoplovstva.
Kako bi se smanjili negativni učinci međunarodnog civilnog zrakoplovstva na klimu i promicao održiv rast međunarodnog zrakoplovstva, ICAO radi na nizu mjera koje uključuju:
- poboljšanja zrakoplovne tehnologije
- operativna poboljšanja
- održiva zrakoplovna goriva
- program CORSIA (Program za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika za međunarodno zrakoplovstvo).
EU je u lipnju 2020. potvrdio da će u programu CORSIA sudjelovati od početka dobrovoljne faze 1. siječnja 2021. Osim toga, Vijeće je u prosincu 2022. donijelo odluku kako bi se državama članicama omogućilo da ispune neke od svojih obveza u okviru programa CORSIA.
Komisija je u srpnju 2021. u okviru paketa „Spremni za 55 %” predstavila prijedlog revizije sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a), koji se odnosi na zrakoplovstvo, s ciljem povećanja doprinosa tog sektora klimatskoj politici EU-a i provedbe programa CORSIA u EU-u. Vijeće je nova pravila donijelo u travnju 2023.
- Vijeće donijelo odluku o zahtjevima u vezi s neutralizacijom emisija iz zračnog prijevoza (CORSIA) (priopćenje za medije, 19. prosinca 2022.)
- „Spremni za 55 %”: Vijeće donijelo ključne zakonodavne akte kojima se ostvaruju klimatski ciljevi za 2030. (priopćenje za medije, 25. travnja 2023.)
- Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo (ICAO)
Jedinstveno europsko nebo
Institucije EU-a rade na razvoju zajedničkih pravila i ciljeva za upravljanje europskim zračnim prostorom u okviru jedinstvenog europskog neba. Učinkovito upravljanje zračnim prometom trebalo bi doprinijeti smanjenju emisija iz tog sektora, kao i osiguravanju dostatnih kapaciteta i povećanju troškovne učinkovitosti.
Komisija je 22. rujna 2020. iznijela izmijenjeni prijedlog izmjene postojeće uredbe. Vijeće je u lipnju 2021. postiglo dogovor o općem pristupu u pogledu reforme jedinstvenog europskog neba.
U ožujku 2024. Vijeće i Europski parlament postigli su privremeni dogovor o toj reformi, koju sada trebaju odobriti obje institucije. U rujnu 2024. Vijeće je o navedenoj reformi donijelo stajalište u prvom čitanju.
Pomorstvo
„FuelEU Maritime”: dekarbonizirana goriva
Inicijativom „FuelEU Maritime”, koja je dio paketa „Spremni za 55 %”, promicat će se upotreba obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom prometu.
Cilj je do 2050. za 80 % smanjiti intenzitet stakleničkih plinova energije koja se upotrebljava na brodovima, i to promicanjem upotrebe održivijih goriva u brodovima koji se koriste lukama EU-a, uz istodobno osiguravanje neometanog funkcioniranja pomorskog prometa i izbjegavanje narušavanja unutarnjeg tržišta.
Vijeće je nova pravila donijelo u srpnju 2023.
EU u okviru Međunarodne pomorske organizacije (IMO) radi i na smanjenju emisija stakleničkih plinova iz brodova. Revidirana strategija IMO-a za smanjenje emisija donesena je u srpnju 2023., a ambicija joj je postići nultu neto stopu emisija do 2050. Trenutačno se raspravlja o mjerama za provedbu revidirane strategije IMO-a.
Predsjedništvo Vijeća i druge države članice EU-a sudjeluju na sastancima IMO-a i aktivno doprinose razvoju okolišnih i drugih mjera. Sve zemlje EU-a članice su te organizacije.
Čišća mora
Kako bi se osigurao čišći pomorski promet u EU-u, Vijeće radi na nizu zakonodavnih akata, poznatih kao „paket o pomorskoj sigurnosti”. Taj paket obuhvaća mjere koje se odnose na:
- nadzor države luke
- onečišćenje s brodova
- ispunjavanje zahtjeva države zastave
- istraživanje nesreća
- reviziju mandata Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA).
Cilj je modernizirati pravila EU-a o pomorskoj sigurnosti i smanjiti onečišćenje voda s brodova.
Multimodalni prijevoz
Transeuropska prometna mreža (TEN-T)
Transeuropska prometna mreža (TEN-T), pokrenuta 1996., osmišljena je s ciljem utvrđivanja kriterija za prekogranične projekte koji vode do transeuropske povezanosti.
Od prosinca 2021. provodi se ambiciozna reforma postojećih smjernica za mrežu TEN-T, koje su donesene 2013.
U prosincu 2023. predsjedništvo Vijeća i pregovarači Europskog parlamenta postigli su privremeni dogovor o revidiranoj uredbi o smjernicama EU-a za razvoj mreže TEN-T. Vijeće je uredbu donijelo u lipnju 2024.
Cilj je novog zakonodavnog akta izgraditi pouzdanu, neometanu i visokokvalitetnu prometnu mrežu kojom se osigurava održiva povezivost u cijeloj Europi bez fizičkih prekida, uskih grla i veza koje nedostaju. Mreža će se razvijati odnosno unaprjeđivati korak po korak na osnovi nove uredbe kojom se utvrđuju jasni rokovi za dovršetak troslojne mreže TEN-T:
- osnovna mreža bit će dovršena do 2030.
- nova proširena osnovna mreža bit će dovršena do 2040.
- sveobuhvatna mreža bit će dovršena do 2050.
Infrastruktura za alternativna goriva
Cilj je Uredbe o infrastrukturi za alternativna goriva osigurati uvođenje javno dostupne infrastrukture na razini EU-a za punjenje električnom energijom i opskrbu alternativnim gorivima u sektorima cestovnog, zračnog i vodnog prometa.
Pravilima se utvrđuju ciljevi za uvođenje postaja za punjenje i opskrbu. To uključuje osiguravanje toga da na najmanje svakih 60 kilometara na glavnim cestama ima barem jedna postaja za punjenje.
Vijeće je donijelo uredbu u srpnju 2023.
Spremni za 55 %: prema održivijem prometu (Infografika)
Inteligentni prometni sustavi
Vijeće je donijelo novi okvir za uvođenje inteligentnih prometnih sustava (ITS) kako bi se ubrzale digitalna tranzicija i pametnija mobilnost u EU-u. Nova pravila dio su Komisijine strategije za održivu i pametnu mobilnost.
Inteligentni prometni sustavi (ITS), kao što su planeri putovanja, e-poziv i automatizirani automobili, revolucioniraju način na koji ljudi štede vrijeme, smanjuju emisije i zagušenja te pojednostavnjuju planiranje putovanja.
Revidiranom direktivom o ITS-u, koju je Vijeće donijelo u listopadu 2023., ujedno se nastoji ubrzati dostupnost i povećati interoperabilnost digitalnih podataka koji pokreću usluge kao što su planeri multimodalnih putovanja i navigacijske usluge. Time će se omogućiti komunikacija između vozila i cestovne infrastrukture, kako bi se primjerice upozorilo na neočekivane situacije kao što je gužva u prometu.
Ozelenjivanje prijevoza tereta
Prijevoz tereta odgovoran je za više od 30 % emisija CO2 iz prometa, a očekuje se da će opseg prijevoza tereta porasti.
Cilj je paketa za ozelenjivanje prijevoza tereta, koji je Komisija predstavila u srpnju 2023., poboljšati uspješnost prijevoza tereta na sljedeće načine:
- uvođenjem mjera za povećanje njegove učinkovitosti i opće održivosti
- promicanjem održivijih odabira prijevoza, kao što su željeznički prijevoz i unutarnji plovni putovi.
Vijeće je u prosincu 2023. donijelo stajalište o prijedlogu uredbe o obračunavanju emisija stakleničkih plinovaiz usluga prijevoza. Tim se prijedlogom želi poboljšati izračunavanje emisija stakleničkih plinova iz usluga prijevoza i pružanje informacija o njima kako bi korisnici mogli odabrati najodrživije vrste prijevoza. Vijeće je ujedno primilo na znanje izvješće o napretku u vezi s Komisijinim prijedlogom o najvećim dopuštenim masama i dimenzijama teških vozila, koji je također podnesen kao sastavni dio paketa za ozelenjivanje prijevoza tereta.
U okviru paketa Vijeće je u lipnju 2024. postiglo dogovor o pregovaračkom stajalištu („opći pristup”) o uredbi o upotrebi željezničkog infrastrukturnog kapaciteta u jedinstvenom europskom željezničkom prostoru. Tim se zakonodavnim aktom želi povećati dostupnost infrastrukture boljim postupcima planiranja i dodjele, kao i boljom prekograničnom koordinacijom, a očekuje se i da će znatno doprinijeti učinkovitijem upravljanju željezničkim infrastrukturnim kapacitetom i prometom.
- Paket za ozelenjivanje prijevoza tereta: Vijeće donijelo stajalište za učinkovitije upravljanje željezničkim infrastrukturnim kapacitetom i prometom (priopćenje za medije, 18. lipnja 2024.)
- Paket o zelenom prijevozu tereta: Vijeće donijelo stajalište o obračunavanju emisija stakleničkih plinova iz usluga prijevoza (priopćenje za medije, 4. prosinca 2023.)
Financiranje
Instrument za povezivanje Europe 2021. – 2027.
Promicanje održivosti jedan je od glavnih ciljeva Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Instrument za povezivanje Europe kao ključan mehanizam financiranja za ulaganja u prometne sustave EU-a doprinosi dekarbonizaciji sektora mobilnosti, a time i postizanju cilja klimatske neutralnosti do 2050. Uredba se primjenjuje retroaktivno od 1. siječnja 2021.
Prometni sektor primit će većinu sredstava (oko 25 milijardi od ukupno 33 milijarde eura), od čega će daleko najveći dio biti namijenjen željeznicama.