Klimatske promjene: što poduzima EU

Klimatski neutralan EU do 2050.

Zemlje EU-a pravno su se obvezale na borbu protiv klimatskih promjena i rade na postizanju klimatski neutralnog gospodarstva s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova do 2050.

U prosincu 2019. čelnici i čelnice EU-a koji su se sastali u okviru Europskog vijeća postigli su dogovor o tom cilju, a nakon toga Europska komisija aktivirala je europski zeleni plan.

Spomenuti cilj proizlazi iz obveze preuzete Pariškim sporazumom, koji su potpisale i ratificirale sve države članice EU-a.

• Pariški sporazum o klimatskim promjenama

Što su klimatska neutralnost i nulta neto stopa emisija?

Klimatska neutralnost znači da se emisije stakleničkih plinova koje nastaju kao rezultat ljudskog djelovanja, primjerice emisije ugljikova dioksida (CO₂) koje nastaju uslijed izgaranja fosilnih goriva, znatno smanje u atmosferi kako bi se osiguralo da izostane njihov učinak na klimatski sustav.

Emisije koje je teško odstraniti kompenziraju se uklanjanjem ugljika. Drugim riječima, CO₂ ekstrahira se iz atmosfere na dva načina: prirodnim putem s pomoću vegetacije ili mehaničkim sredstvima.

Klimatski neutralno gospodarstvo znači da je postignuta ravnoteža u kojoj neto stopa emisija iznosi nula.

Kako će zemlje EU-a postići klimatsku neutralnost

Kako bi postigle klimatsku neutralnost u EU-u do 2050., zemlje EU-a moraju drastično smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova i pronaći načine za kompenzaciju preostalih i neizbježnih emisija.

Proteklih godina, a posebno u okviru europskog zelenog plana, EU je postavio ciljeve za smanjenje emisija u svim gospodarskim sektorima i donio zakonodavne akte kako bi se postigla ta smanjenja.

Klimatski ciljevi EU-a

Budući da se klimatska kriza pogoršava, a ekstremni vremenski uvjeti sve su češći i ozbiljniji, zemlje EU-a postupno su postavile ambicioznije ciljeveza borbu protiv klimatskih promjena.

Prvi klimatski cilj na razini EU-a dogovoren je 2008. Prema njemu je emisije do 2020. bilo potrebno smanjiti 20 % u odnosu na 1990. EU je 2020. premašio taj cilj, postigavši smanjenje od 32 %. Iako je taj rezultat povezan i s pandemijom bolesti COVID-19, podaci pokazuju da je EU bio premašio svoj cilj već 2019., uz smanjenje od 25 %.

Europska unija 2014. postigla je dogovor o cilju smanjenja emisija od 40 % do 2030. EU je 2023. povećao svoje ambicije u pogledu cilja za 2030. te s obzirom na Europski zakon on klimi zemlje EU-a sada imaju pravnu obvezu smanjiti emisije za najmanje 55 % do 2030.

U ožujku 2026., nakon dogovora s Europskim parlamentom, Vijeće je donijelo izmijenjeni Europski zakon o klimi, kojim se uvodi obvezujući prijelazni cilj za 2040., odnosno smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za 90 % u odnosu na razine iz 1990.

Taj novi cilj ključan je korak prema dugoročnom cilju EU-a da se do 2050. postigne klimatska neutralnost. Europski zakon o klimi, s obzirom na to da se radi o uredbi, izravno se primjenjuje u svim državama članicama EU-a.

• Klimatski cilj za 2040.: Vijeće dalo konačno odobrenje (priopćenje za medije, 5. ožujka 2026.)
• Klimatski cilj za 2040.: Vijeće i Parlament postigli dogovor o smanjenju emisija za 90 % (priopćenje za medije, 10. prosinca 2025.)
• Klimatski cilj za 2040.: Vijeće postiglo dogovor o stajalištu o smanjenju emisija za 90 % (priopćenje za medije, 5. studenoga 2025.)

Klimatska politika i zakonodavstvo EU-a

Nedavni razvoj EU-ove klimatske politike uglavnom je rezultat europskog zelenog plana.

Europski zakon o klimi glavni je zakonodavni akt u okviru zelenog plana. Zahvaljujući njemu, postizanje klimatske neutralnosti do 2050. postalo je pravna obveza za sve zemlje članice EU-a.

Glavni je skup zakonodavstva o klimi paket „Spremni za 55 %”, koji se sastoji od nekoliko zakonodavnih akata i kojim se utvrđuju pravila i mjere za postizanje cilja smanjenja emisija za najmanje 55 % do 2030.

S obzirom na to da je za postizanje ravnoteže s nultom neto stopom emisija potrebna velika preobrazba postojećeg gospodarskog modela, klimatska politika obuhvaća sve gospodarske sektore. U nastavku su navedeni primjeri mjera poduzetih u skladu s pravom EU-a.

Primjeri klimatskih mjera

poticanje energije iz obnovljivih izvora

bolja energetska učinkovitost

povećanje uklanjanja ugljika

reforma i proširenje trgovanja emisijama

povećanje okolišne prihvatljivosti prometa

podupiranje ljudi u prelasku na zelenije gospodarstvo

Na putu prema klimatskoj neutralnosti

Otkako su zemlje EU-a dogovorile prve klimatske ciljeve, EU je u velikoj mjeri smanjio svoj učinak na klimu.

EU je 2024. smanjio neto emisije stakleničkih plinova za više od 37 % u odnosu na razine iz 1990. (više od 39 % ako se isključe međunarodni zračni i pomorski promet).

Međutim, emisije se ne smanjuju jednakom brzinom u svim sektorima. Iako su se emisije u sektoru prometa povećale, u drugim su sektorima znatno manje u odnosu na 1990., ponajprije u energetskim industrijama koje bilježe smanjenje od 57 %.

Emisije stakleničkih plinova u EU-u smanjuju se

Na grafikonu u nastavku prikazane su emisije stakleničkih plinova u EU-u po sektorima u milijardama tona ekvivalenta CO₂, isključujući emisije iz međunarodnog zračnog i pomorskog prometa te uklanjanja ugljika (ponori ugljika) iz sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF).

Vidjeti također