Ozelenjivanje poljoprivrede

Održiv, otporan i zdrav prehrambeni sustav

Poljoprivredno-prehrambeni sektor jedan je od najvažnijih gospodarskih sektora u EU-u.

Taj sektor uvelike ovisi o okolišu, ali na njega ujedno i znatno utječe. Proizvodnja hrane i lanac opskrbe hranom izvor su emisija stakleničkih plinova koje dovode do klimatskih promjena. Intenzivna poljoprivreda može krčenjem šuma, upotrebom pesticida i drugim praksama nepovoljnima za okoliš uzrokovati degradaciju tla i gubitak bioraznolikosti.

EU mijenja načine proizvodnje i potrošnje hrane u Europi radi:

• povećanja održivosti poljoprivrednih i prehrambenih sustava
• jačanja otpornosti na krize
• daljnjeg osiguravanja zdrave i cjenovno pristupačne hrane.

EU radi na uspostavi prehrambenog sustava koji je otporan na klimatske promjene i pogodan za okoliš tako što promiče održive prakse, smanjuje emisije i onečišćenje te unapređuje bioraznolikost.

Osim toga, EU želi poboljšati dobrobit životinja, smanjiti gubitak i rasipanje hrane, potaknuti održiviju potrošnju hrane i zdravu prehranu i boriti se protiv prijevara povezanih s hranom u lancu opskrbe.

Zašto bi poljoprivreda trebala postati zelenija?

Prema podacima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) prehrambeni sustavi diljem svijeta odgovorni su za trećinu emisija stakleničkih plinova. Gotovo 11 % EU-ovih emisija stakleničkih plinova potječe iz poljoprivrede. Riječ je uglavnom o emisijama metana iz stočarstva i emisijama didušikova oksida iz tla.

Ipak, poljoprivreda i šumarstvo mogu imati veliku ulogu u borbi protiv klimatskih promjena jer apsorbiraju ugljik iz atmosfere.

Još jedan izazov u nizu prekomjerna je upotreba pesticida i antimikrobnih sredstava u poljoprivredi, koja ima ozbiljne posljedice za okoliš i zdravlje te dovodi do onečišćenja vode, degradacije tla i razvoja antimikrobne otpornosti.

Prema podacima Europske agencije za okoliš 60 – 70 % tala u EU-u u nezdravom je stanju. Osiromašeno tlo i narušeni poljoprivredni ekosustavi imaju ograničeniju sposobnost proizvodnje hrane.

Ključne politike i zakonodavstvo EU-a

EU-ov pristup ozelenjivanju poljoprivrede integriran je u različite strategije i zakonodavne akte.

Europski zeleni plan, donesen 2019., paket je inicijativa politika u području okoliša i klime. Njime je postavljen cilj da Europa do 2050. postane klimatski neutralna. Poljoprivreda je ključan dio te tranzicije.

• Strategija „od polja do stola”

Strategija „od polja do stola” jedna je od glavnih mjera u okviru europskog zelenog plana. Cilj joj je postojeći prehrambeni sustav EU-a preoblikovati u model koji je održiv. Vijeće je taj cilj potvrdilo u svojim zaključcima iz listopada 2020.

• Strategija za bioraznolikost

Strategija za bioraznolikost još je jedna od ključnih sastavnica zelenog plana. Cilj joj je obnoviti ekosustave i preokrenuti trend gubitka bioraznolikosti te poticati agroekološke prakse, uključujući plodored i agrošumarstvo.

• Zajednička poljoprivredna politika

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) izmijenjena je kako bi se djelotvornije poduprli okolišni i klimatski ciljevi. Za djelovanje u području klime izdvojeno je 40 % proračuna ZPP-a za razdoblje 2023. – 2027.

• Akt o obnovi prirode

U skladu sa strategijom za bioraznolikost, Akt o obnovi prirode utvrđuje prve obvezujuće ciljeve za obnovu ekosustava, staništa i vrsta. Tim aktom ujedno se želi unaprijediti bioraznolikost i povećati održivost poljoprivrednih zemljišta.

Spomenute strategije i akti bave se širokim rasponom kritičnih pitanja, od smanjenja emisija i upotrebe pesticida do ekološke poljoprivrede, dobrobiti životinja i rasipanja hrane.

Održivija poljoprivreda

Novi ZPP, na snazi od 2023., poljoprivrednike potiče i od njih zahtijeva da primjenjuju prakse pogodne za okoliš:

• uvjetovanost: poljoprivredna gospodarstva koja primaju izravna plaćanja u okviru ZPP-a moraju zaštititi močvarna zemljišta i tresetišta te primjenjivati plodored ili prakse diversifikacije usjeva i pokrova tla
• ekosheme: ako poljoprivrednici nadmaše obvezne zahtjeve, mogu primiti dodatna plaćanja iz ekoshema; najmanje 25 % izravnih plaćanja izdvaja se za ekosheme, što predstavlja proračun od 48,5 milijardi eura
• ruralni razvoj: dodatna potpora stiže iz programa ruralnog razvoja, kojima se poljoprivrednicima pruža financijska potpora za provedbu praksi pogodnih za okoliš.

Poljoprivrednici mogu doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova primjenjujući prakse gospodarenja ugljikom. Te prakse uključuju mjere za hvatanje ugljika iz atmosfere (sekvestracija ugljika) i njegovo skladištenje u tlu ili biomasi te mjere za bolje upravljanje tlima kako bi se povećala njihova sposobnost skladištenja ugljika.

• Pravila financiranja u okviru ZPP-a za razdoblje 2023. – 2027.
• Uklanjanje ugljika

Obnova poljoprivrednih ekosustava

Uredbom o obnovi prirode, koja je na snazi od kolovoza 2024., od država članica EU-a zahtijeva se da poduzmu mjere za:

• obnovu 30 % isušenih tresetišta koja se upotrebljavaju u poljoprivredne svrhe do 2030. odnosno 50 % do 2050. (niži postotak smije se primijeniti na države u kojima bi obnova tresetišta imala izrazito negativan utjecaj)
• povećanje zaliha ugljika u mineralnim tlima
• povećanje obilježja krajobraza velike raznolikosti na poljoprivrednom zemljištu (kao što su živice, pojasevi s cvijećem, zemljišta na ugaru, ribnjaci i voćke).

Ekološka poljoprivreda

Ekološka poljoprivreda ima ključnu ulogu u EU-ovu prelasku na održivije prehrambene sustave. U njoj se primjenjuju prakse prihvatljive za okoliš, kojima se upotreba gnojiva i pesticida svodi na najmanju moguću mjeru, poboljšava zdravlje tla, povećava bioraznolikost i osiguravaju visoki standardi dobrobiti životinja. EU želi da do 2030. 25 % njegova poljoprivrednog zemljišta bude ekološko.

Potpora za ekološku poljoprivredu integrirana je u zajedničku poljoprivrednu politiku. Osim toga, Uredba o ekološkoj poljoprivredi osigurava visoke standarde za ekološku proizvodnju i certifikaciju, čime se promiču transparentnost i povjerenje potrošača u ekološke proizvode.

• Akcijski plan za ekološku proizvodnju (Europska komisija)