Priroda i bioraznolikost

Priroda ne poznaje granice. Zato države članice EU-a zajedno rade na očuvanju populacija vrsta i njihovih staništa.

Cilj je pravila EU-a očuvati okoliš i divlje vrste zaštitom prirodnih područja i obnovom narušenih ekosustava.

Prikaz prirodnog okoliša s mladim jelenom, ribama i pticama.

Kako EU štiti prirodu

Zaštita prirode

Direktivom o pticama i Direktivom o staništima EU je uspostavio zaštićena područja i planove očuvanja kojima se štite vrste i njihova staništa.

Zahvaljujući mjerama koje je financirao EU od izumiranja su spašene jedinstvene europske vrste, poput iberskog risa.

Obnova prirode

Aktom o obnovi prirode EU je prvi put u povijesti donio pravila usmjerena na oporavak prirode.

Države članice EU-a morat će do 2030. uspostaviti djelotvorne mjere obnove za najmanje 20 % kopnenih i morskih područja EU-a, a do 2050. za sve narušene ekosustave.

Zaštita staništa, ekosustava i vrsta

Bioraznolikost

Raznolikost života ključna je za dobro funkcioniranje ekosustava. Svrha je pravila EU-a zaustaviti gubitak bioraznolikosti i povećati populacije vrsta.

Oprašivači

Pčele i druge vrste odgovorne su za oprašivanje cvjetova, što je ključno za uzgoj usjeva. EU želi preokrenuti trend smanjenja broja oprašivača poput pčela i ptica.

Šume

Šume svake godine apsorbiraju 10 % emisija iz EU-a. EU želi poboljšati stanje šuma i u njima povećati bioraznolikost jer bi to ujedno doprinijelo borbi protiv klimatskih promjena.

Voda i rijeke

EU je uspostavio mjere za smanjenje onečišćenja površinskih i podzemnih voda. Želi ukloniti prepreke u rijekama i time unaprijediti zdravlje ekosustava.

Poljoprivredno zemljište

70 % tala u EU-u lošeg je zdravlja. Cilj je EU-a smanjiti onečišćenje tla, a poljoprivredu učiniti prihvatljivijom za okoliš.

Urbana područja

Stabla u gradovima imaju ključnu ulogu u ublažavanju vrućine. Mjerama EU-a želi se osigurati da gradovi budu zeleniji, a stoga i ugodniji za život.

U kakvom je priroda stanju?

Najnovija procjena prirode koju je provela Europska agencija za okoliš pokazala je da je stanje alarmantno.

Samo 15 % staništa u EU-u u dobrom je stanju, a populacije vrsta opadaju. Posebno su teško pogođeni oprašivači, primjerice leptiri i pčele.

Stanje prirode u EU-u

Tri leptira: prvi je sive boje, a preostala dva plave.

Zaštita prirode izvan granica EU-a

EU i na međunarodnoj razini radi na zaštiti prirode.

Stranka je multilateralnih konvencija, poput Konvencije o biološkoj raznolikosti, kojom su utvrđena globalna pravila za očuvanje bioraznolikosti, i Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama, kojom se suzbija nezakonita trgovina ugroženim vrstama.

Zašto su nam daždevnjaci važni

Daždevnjaci su naoko beznačajna bića koja vole tumarati vlažnim mjestima. Međutim, daždevnjaci imaju ključnu ulogu u dobrom funkcioniranju ekosustava, a to znači da su neizostavni i za našu dobrobit i gospodarstvo.