Vijeće i Parlament postigli privremeni politički dogovor o pravilima kohezijske politike

Njemačko predsjedništvo Vijeća i Europski parlament postigli su privremeni politički dogovor o ažuriranim pravilima kojima se uređuju strukturni fondovi na kojima se temelji politika EU-a za gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju.

Dogovorom je obuhvaćena većina teksta novog nacrta uredbe o zajedničkim odredbama. Tim sveobuhvatnim zakonodavnim aktom konsolidiraju se pravila za osam fondova i regulirat će se programi koji će se donijeti u razdoblju 2021. – 2027.

Njime se prije svega definira pet novih ciljeva politike kojima se odražavaju politički prioriteti EU-a i kojima će se odrediti područja ulaganja koja se financiraju iz fondova:

• pametnija Europa – inovativna i pametna gospodarska preobrazba
• zelenija Europa s niskom razinom emisija ugljika
• povezanija Europa – mobilnost i regionalna povezanost IKT-a
• Europa s istaknutijom socijalnom komponentom – provedba europskog stupa socijalnih prava
• Europa bliža građanima – održiv i integriran razvoj urbanih, ruralnih i obalnih područja putem lokalnih inicijativa.

Nacrtom uredbe uvodi se i niz izmjena, kao što su:

• smanjenje birokracije za upravljačka tijela
• povećanje fleksibilnosti za učinkovitiju raspodjelu sredstava
• tješnje povezivanje s europskim semestrom
• uvođenje uvjeta koji omogućuju provedbu i koji se trebaju primjenjivati tijekom cijelog programskog razdoblja, kao što su učinkovito praćenje javne nabave, usklađenost s Poveljom EU-a o temeljnim pravima i primjena Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom
• provedba novog preispitivanja u sredini programskog razdoblja u 2025. kako bi se osiguralo da se programima na odgovarajući način rješavaju novi izazovi koji će se pojaviti u predstojećim godinama
• uvođenje novog mehanizma praćenja klimatskih promjena kako bi se strukturnim fondovima snažno doprinijelo postizanju klimatskih ciljeva EU-a.

Odgovor na krizu

Nakon izbijanja bolesti COVID-19 postojeći se kohezijski okvir pokazao ključnim za pružanje brze potpore državama članicama u borbi protiv prvih posljedica pandemije. Na temelju tog pozitivnog iskustva uvedena je nova odredba kojom se omogućuju privremene mjere za upotrebu fondova kako bi se odgovorilo na izvanredne i neuobičajene okolnosti.

Usto, s obzirom na gospodarske posljedice pandemije države članice imat će dodatnu fleksibilnost za prijenos sredstava među fondovima kako bi se bolje odgovorilo na njihove specifične potrebe.

Regije i sufinanciranje

Novom Uredbom o zajedničkim odredbama neznatno se redefiniraju pragovi triju kategorija regija:

• slabije razvijene regije – BDP po stanovniku manji od 75 % prosjeka EU-a
• tranzicijske regije – BDP po stanovniku između 75 % i 100 % prosjeka EU-a
• razvijenije regije – BDP po stanovniku iznad 100 % prosjeka EU-a.

Za sve kohezijske programe uz financijska sredstva EU-a potrebni su nacionalni doprinosi. Suzakonodavci su se složili da udio sredstava EU-a ne smije biti veći od:

• 85 % za slabije razvijene i najudaljenije regije
• 70 % za tranzicijske regije koje su razvrstane kao slabije razvijene u razdoblju 2014. – 2020.
• 60 % za tranzicijske regije
• 50 % za razvijenije regije koje su prethodno razvrstane kao tranzicijske regije
• 40 % za razvijenije regije.

Iz Kohezijskog fonda i dalje će se podupirati samo one države članice čiji je BND po stanovniku manji od 90 % prosjeka EU-a. Stopa sufinanciranja sredstvima EU-a neće prelaziti 85 %.

Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond plus i Kohezijski fond glavni su strukturni i investicijski fondovi, dok je novi Fond za pravednu tranziciju dio europskog zelenog plana. Programima koji se financiraju iz tih fondova nastoje se smanjiti gospodarske i socijalne nejednakosti unutar država članica i diljem Europe, čime se jača jedinstveno tržište.

Sljedeći koraci

Suzakonodavci će dovršiti cjeloviti tekst nacrta uredbe u prvim mjesecima 2021. tijekom portugalskog predsjedanja.