Vijeće donijelo stajalište o novim pravilima za učinkovitije pročišćavanje komunalnih otpadnih voda

Vijeće je danas postiglo dogovor („opći pristup”) o prijedlogu revizije Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Revidirana direktiva jedan je od ključnih rezultata ostvarenih u okviru Akcijskog plana EU-a za postizanje nulte stope onečišćenja.

Iako se postojeća direktiva u posljednja tri desetljeća pokazala vrlo djelotvornom u vidu smanjenja onečišćenja voda i poboljšanja pročišćavanja ispuštanja otpadnih voda, cilj je njezine revizije ažurirati je kako bi se proširilo njezino područje primjene i kako bi se ona uskladila s ciljevima europskog zelenog plana.

Opći pristup poslužit će kao mandat za pregovore s Europskim parlamentom o konačnom obliku zakonodavnog akta.

Danas smo postigli važan dogovor o poboljšanju već djelotvornog načina prikupljanja i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda u EU-u. Zahvaljujući tome korak smo bliže cilju nulte stope onečišćenja koji smo postavili za Europu. Doprinos tog sektora našim klimatskim ciljevima od presudne je važnosti. Nova će nam pravila dodatno pomoći u zaštiti okoliša i zdravlja naših građana i građanki.

Teresa Ribera Rodríguez, vršiteljica dužnosti španjolske treće potpredsjednice vlade i ministrice za ekološku tranziciju i demografske izazove

Glavne izmjene koje je dogovorilo Vijeće

U tekstu Vijeća uspostavljena je ravnoteža između zadržavanja glavnog cilja predložene revizije, koji se odnosi na poboljšanje prikupljanja i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, te pružanja fleksibilnih mogućnosti državama članicama u provedbi direktive, uz istodobno osiguravanje visoke razine zaštite zdravlja ljudi i okoliša.

Područje primjene direktive

Ciljevi Direktive prošireni su, u skladu s prijedlogom Komisije, na područja izvan zaštite okoliša kako bi se obuhvatilo i zaštitu zdravlja ljudi i smanjenje emisija stakleničkih plinova.

S ciljem rješavanja problema onečišćenja iz malih aglomeracija Vijeće je proširilo područje primjene direktive na sve aglomeracije s ekvivalentom stanovništva (p.e.) od 1250 i više, dok je taj ekvivalent u postojećoj direktivi iznosio 2000. Za potrebe te direktive, ekvivalent stanovnika parametar je koji se upotrebljava za određivanje količina otpadnih voda u smislu mogućeg opterećenja onečišćenjem vode koje uzrokuje jedna osoba u jednom danu, pri čemu „jedan ekvivalent stanovnika” znači dnevno organsko biorazgradivo opterećenje koje ima petodnevnu biokemijsku potrošnju kisika od 60 g kisika dnevno.

Sustavi za prikupljanje otpadnih voda i planovi upravljanja

Vijeće se složilo da bi obvezu uspostave sustava za prikupljanje komunalnih otpadnih voda (sabirni sustavi) trebalo proširiti na sve aglomeracije s ekvivalentom stanovništva (p.e.) od 1250 ili više. Također je odgodilo rok za usklađivanje s tom obvezom s 2030. na 2035., uz određena odstupanja dostupna za manje aglomeracije i države članice koje su među posljednjima pristupile EU-u. Na primjer, za države članice koje su pristupile 2004. i nakon 2006. rokovi za usklađivanje mogu se produljiti za osam odnosno dvanaest godina s obzirom na to da su te zemlje već morale provesti novija znatna ulaganja za provedbu direktive.

Ako uspostava sabirnog sustava nije opravdana, izvediva ili troškovno učinkovita, države članice mogu upotrebljavati pojedinačne sustave za prikupljanje i pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.

U tekstu se utvrđuju rokovi u kojima države članice moraju uspostaviti integrirani plan upravljanja komunalnim otpadnim vodama, koji do 2035. mora obuhvatiti aglomeracije čiji je p.e. veći od 100 000, a do 2040. aglomeracije čiji je p.e. između 10 000 i 100 000. Takvi integrirani planovi upravljanja revidirat će se najmanje svakih šest godina.

Oblici pročišćavanja otpadnih voda

Vijeće je proširilo obvezu primjene sekundarnog pročišćavanja (uklanjanje biorazgradivih organskih tvari) na komunalne otpadne vode prije njihova ispuštanja u okoliš na sve aglomeracije čiji je p.e. 1250 ili više do 2035. Odstupanja se primjenjuju na manje aglomeracije i države članice koje su među posljednjima pristupile EU-u.

Do 2045. države članice morat će osigurati primjenu tercijarnog pročišćavanja (uklanjanje dušika i fosfora) u većim postrojenjima čiji je p.e. 150 000 i više. Tercijarno pročišćavanje bit će obvezno u manjim aglomeracijama u područjima izloženima riziku od eutrofikacije. Države članice uvele su odstupanje od tog zahtjeva u slučaju da se pročišćene komunalne otpadne vode ponovno upotrebljavaju za poljoprivredno navodnjavanje, pod uvjetom da ne postoje rizici za okoliš, kao ni sanitarni rizici. Dodatno pročišćavanje za uklanjanje širokog spektra mikroonečišćujućih tvari („kvartarno pročišćavanje”) bit će najkasnije od 2045. obvezno za sva postrojenja čiji je p.e. veći od 200 000, s prijelaznim ciljevima 2035. i 2040.

Proširena odgovornost proizvođača

Kako bi se pokrili dodatni troškovi kvartarnog pročišćavanja i u skladu s načelom „onečišćivač plaća”, proizvođači farmaceutskih i kozmetičkih proizvoda koji dovode do onečišćenja komunalnih otpadnih voda mikroonečišćujućim tvarima trebali bi doprinijeti troškovima tog dodatnog pročišćavanja putem programa proširene odgovornosti proizvođača. Vijeće se složilo da bi se proširena odgovornost proizvođača trebala primjenjivati na sve proizvode koji su u bilo kojoj zemlji i na bilo koji način stavljeni na tržište. Kako bi se izbjeglo nerazmjerno administrativno opterećenje za proizvođača, predviđena su i oslobođenja od proširene odgovornosti proizvođača.

Energetska neutralnost i obnovljivi izvori energije

Države članice složile su se da bi sektor pročišćavanja komunalnih otpadnih voda mogao imati važnu ulogu u znatnom smanjenju emisija stakleničkih plinova i doprinijeti ostvarenju EU-ova cilja klimatske neutralnosti. Uvele su cilj energetske neutralnosti, što znači da će postrojenja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda do 2045. morati proizvoditi energiju koju troše, uz postupne prijelazne ciljeve. Ta se energija može proizvoditi na lokaciji ili izvan nje, a do 30 % energije može se kupiti iz vanjskih izvora.

Nadzor nad otpadnim vodama i procjena rizika

Novim se pravilima za države članice uvode obveze praćenja zdravstvenih parametara u komunalnim otpadnim vodama kako bi se pratila prisutnost patogena odgovornih za ljudske bolesti i pandemije, kao što su virus SARS-CoV-2 (koronavirus), poliovirus i virus gripe.

Osim toga, države članice dužne su procijeniti rizike za okoliš i zdravlje ljudi uzrokovane ispuštanjima komunalnih otpadnih voda i, prema potrebi, poduzeti dodatne mjere, povrh minimalnih zahtjeva utvrđenih u direktivi, kako bi se ti rizici uklonili.

Daljnji koraci

Opći pristup poslužit će kao mandat Vijeća za pregovore s Europskim parlamentom o konačnom obliku zakonodavnog akta. Vijeće i Parlament morat će formalno donijeti ishod pregovora.

Osnovne informacije

Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda donesena je 1991. Cilj je te direktive „zaštititi okoliš od štetnih utjecaja ispuštanja otpadnih voda iz gradskih izvora i određenih industrija”. Na temelju postojeće direktive države članice dužne su osigurati da se otpadne vode iz svih aglomeracija s više od 2000 stanovnika prikupljaju i pročišćavaju u skladu s minimalnim standardima EU-a. Države članice također moraju odrediti „osjetljiva područja”, u skladu s kriterijima iz direktive, na koja se primjenjuju stroži standardi i rokovi.

Komisija je 2019. provela evaluaciju direktive. Tom je evaluacijom potvrđeno da je provedba direktive dovela do znatnog smanjenja ispuštanja onečišćujućih tvari. Jedan je od najvećih čimbenika uspješnosti direktive jednostavnost njezinih zahtjeva, što omogućuje jednostavnu provedbu. Danas se 98 % otpadnih voda u EU-u na odgovarajući način prikuplja te se njih 92 % na odgovarajući način pročišćava.

Međutim, evaluacija je ukazala na to da i dalje postoje izvori onečišćenja koji još nisu na odgovarajući način obuhvaćeni postojećim pravilima. To uključuje onečišćenje iz manjih aglomeracija, prelijevanje oborinskih voda i mikroonečišćujuće tvari koje štete okolišu. Osim toga, u evaluaciji je istaknuto da je sektor komunalnih otpadnih voda jedan od najvećih potrošača energije u javnom sektoru. Cilj je novih pravila riješiti ta preostala pitanja i poboljšati doprinos sektora postizanju klimatskih ciljeva EU-a.

• Opći pristup
• Pročišćavanje komunalnih otpadnih voda (osnovne informacije)
• Akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja