Pročišćavanje otpadnih voda

Glavni uzrok onečišćenja voda

Ako se otpadne vode ne pročišćavaju na odgovarajući način, mogu biti jedan od glavnih uzroka onečišćenja voda, koje negativno utječe na zdravlje ljudi i okoliš.

Kvaliteta voda u EU-u znatno se poboljšala u posljednjih 30 godina, posebno zahvaljujući zakonodavstvu EU-a o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Ipak, i dalje ima previše onečišćenja te se stalno pojavljuju nove onečišćujuće tvari. Na to je potrebno odgovoriti kako bi se zaštitili zdravlje ljudi i okoliš.

Cilj je EU-a do 2050. postići nultu stopu onečišćenja. U tu svrhu EU je donio ažurirana pravila o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda koja sežu u 1991.

Glavne onečišćujuće tvari

Otpadne vode koje potječu iz kućanstava ili industrije sadržavaju niz organskih i anorganskih tvari, ulja i drugih čestica. Dušik, fosfor, organski materijali i mikroonečišćujuće tvari neke su od najvažnijih onečišćujućih tvari.

Dušik i fosfor

Jeste li znali da kada jedete, možete uzrokovati onečišćenje dušikom?

Dušik i fosfor upotrebljavaju se kao gnojiva u proizvodnji hrane, ali i u drugim sektorima, primjerice kao aditivi ili u farmaceutskoj industriji.

Organski materijali

Jeste li znali da kad se služite zahodom, možete stvoriti veću biološku potražnju za kisikom?

Kisik je potreban za razgradnju organske tvari. Što je količina organske tvari u vodi veća, to je veća potražnja za kisikom, što znači da životinjama kao što su ribe ne ostaje dovoljno kisika.

Mikroonečišćujuće tvari i mikroplastika

Jeste li znali da, ako upotrebljavate kozmetiku ili lijekove, možete stvoriti mikroonečišćujuće tvari?

92 % toksičnih mikroonečišćujućih tvari pronađenih u otpadnim vodama EU-a potječe iz farmaceutskih proizvoda kao što su antibiotici i kozmetika.

Dušik i fosfor glavne su hranjive tvari u otpadnim vodama. Prekomjerne razine tih kemijskih tvari u rijekama, jezerima ili morima potiču ubrzan rast algi i vodenih biljaka, koje u fazi umiranja i razgradnje mogu iscrpiti razine kisika. Takvo iscrpljivanje kisika, u procesu koji se naziva eutrofikacija, šteti ribama i drugim vodenim organizmima.

Pozitivan učinak pravila EU-a o pročišćavanju otpadnih voda

Zakonodavstvo EU-a o otpadnim vodama u posljednjih se trideset godina pokazalo uspješnim. Primjena pravila EU-a u tom je razdoblju uvelike doprinijela postizanju veće čistoće rijeka, jezera, podzemnih voda i mora.

Prema evaluaciji zakonodavstva EU-a iz 2019. koju je provela Komisija, stopa prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda u EU-u iznosi gotovo 100 %, a više od 90 % pročišćava se u skladu s visokim standardima predviđenima pravilima EU-a.

Zahvaljujući tome, razina onečišćujućih tvari u pročišćenim otpadnim vodama znatno se smanjila.

Smanjenje glavnih onečišćujućih tvari u pročišćenim otpadnim vodama

Vidljivi su i trendovi opadanja u razini onečišćujućih tvari u rijekama i podzemnim vodama EU-a.

Niža razina onečišćujućih tvari u rijekama i podzemnim vodama

Nova pravila o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda

Od donošenja prvih pravila o pročišćavanju otpadnih voda prošla su tri desetljeća. Danas postoje nove onečišćujuće tvari, a pojavile su se i nove mogućnosti za energetsku učinkovitost pročišćavanja vode i bolje korištenje podataka.

Europska komisija u listopadu 2022. predstavila je prijedlog za ažuriranje Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (Direktiva Vijeća 91/271/EEZ, izmijenjena 1998. kao Direktiva Komisije 98/15/EZ). Prijedlog se temeljio na evaluaciji pravila dovršenoj 2019. u kojoj su istaknuti konkretni rezultati koje je direktiva pomogla postići, ali i preostali izazovi.

• Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (1998.)

27 država članica u listopadu 2023. postiglo je dogovor o svojem stajalištu u okviru Vijeća („opći pristup”). Europski parlament donio je svoje stajalište tog istog mjeseca. U siječnju 2024. pregovarači Vijeća i Europskog parlamenta postigli su privremeni politički dogovor o prijedlogu. Vijeće je pravila donijelo u studenome 2024.

• Komunalne otpadne vode: Vijeće donijelo nova pravila za učinkovitije pročišćavanje komunalnih otpadnih voda (priopćenje za medije, 5. studenoga 2024.)

Revidiranom će se direktivom:

• njihova primjena proširiti na manje gradove
• dodatno poboljšati postupci pročišćavanja
• smanjiti potrošnja energije i emisije stakleničkih plinova u tom sektoru
• provesti načelo „onečišćivač plaća”
• pomoći u praćenju i sprečavanju pandemija
• poboljšati sanitarni uvjeti, posebno za najranjivije osobe.

Za primjenu novih pravila bit će potrebna ulaganja u sektor. Međutim, ne očekuje se poskupljenje vodnih usluga za pojedinačna kućanstva, a dugoročne koristi za zdravlje ljudi i okoliš uvelike će premašiti troškove koje će morati snositi operateri.

Uključivanje manjih gradova

43 % svih urbanih aglomeracija EU-a ima ekvivalent stanovnika manji od 2000 („ekvivalent stanovnika” mjerna je jedinica koja se upotrebljava za izračun onečišćenja komunalnih otpadnih voda). Prema pravilima EU-a iz 1991. ti manji gradovi ne moraju prikupljati i pročišćavati svoje otpadne vode, iako uzrokuju znatno onečišćenje vodnih tijela.

Prema novim pravilima svi gradovi s 1000 ili više stanovnika morat će se do 2035. pridržavati pravila o pročišćavanju otpadnih voda. To podrazumijeva:

• uspostavu sabirnih sustava za komunalne otpadne vode
• pročišćavanje otpadnih voda kako bi se uklonile biorazgradive organske tvari prije ispuštanja u okoliš.

Određena odstupanja primjenjuju se na manje aglomeracije i one u državama članicama koje su nedavno pristupile EU-u.

Uklanjanje dušika i fosfora

Prema novim pravilima države članice morat će do 2039. iz otpadnih voda ukloniti dušik i fosfor dodatnim pročišćavanjem u uređajima namijenjenima za ekvivalent stanovnika od 150 000 ili više. Do 2045. morat će ukloniti i mikroonečišćujuće tvari.

Osim toga, države članice EU-a morat će bolje upravljati oborinskim vodama (samo u većim gradovima) kako bi se smanjile emisije organskih tvari i drugih onečišćujućih tvari. Time će se doprinijeti učinkovitijem djelovanju kod obilnih kiša, koje su zbog klimatskih promjena postale sve učestalije.

Doprinos klimatskim ciljevima i kružnom gospodarstvu

Prema novim pravilima sektor pročišćavanja otpadnih voda morat će smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova, koje danas čine otprilike 0,85 % svih emisija u EU-u.

Osim toga, potrebno je postići energetsku neutralnost, što znači da će do 2045. uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda morati proizvoditi energiju koju troše. Ta se energija može proizvoditi na lokaciji ili izvan nje, a do 35 % energije može se kupiti iz vanjskih izvora.

Nova pravila pomoći će i u izbjegavanju gubitka resursa i prednost dati njihovoj ponovnoj uporabi u kružnom modelu. Na primjer, fosfor iz mulja oporabit će se i ponovno upotrijebiti za gnojiva namijenjena proizvodnji usjeva.

Načelo „onečišćivač plaća”

Više od 90 % mikroonečišćujućih tvari u otpadnim vodama uzrokovano je farmaceutskim i kozmetičkim proizvodima.

U tim su sektorima dostupni učinkoviti postupci za uklanjanje otrovnih tvari. Novim pravilima kojima se uvodi proširena odgovornost proizvođača na temelju načela da „onečišćivač plaća” od proizvođača i uvoznika tražit će se da primjenjuju te postupke.

Praćenje pandemija

Virusi i pandemije mogli bi se bolje spriječiti praćenjem otpadnih voda.

Komunalne otpadne vode mogu se analizirati kako bi se pratila prisutnost patogena odgovornih za ljudske bolesti i pandemije. Iskustvo s bolešću COVID-19 pokazalo je da praćenje otpadnih voda može biti vrlo učinkovito sredstvo za predviđanje budućeg širenja virusa.

Novom direktivom od zemalja EU-a zahtijeva se praćenje određenih zdravstvenih parametara u komunalnim otpadnim vodama. To uključuje virus SARS-CoV-2, dječju paralizu, viruse gripe i druge patogene.

Poboljšanje sanitarnih uvjeta

Prema podacima Eurostata oko 10 milijuna ljudi u EU-u nema pristup osnovnim sanitarnim objektima.

Novim pravilima od država članica tražit će se da osiguraju sanitarne usluge, posebno za najmarginaliziranije i najranjivije osobe u EU-u. Potrebno je omogućiti bolji pristup javnim sanitarnim čvorovima za sve.