Koliko je plina uskladišteno u državama članicama EU-a?

Kao odgovor na energetsku krizu u 2022. potaknutu ruskom invazijom na Ukrajinu i korištenjem opskrbe Europe plinom kao oružja, EU je poduzeo mjere za povećanje zaliha plina. U narednim godinama uspio je osigurati obilne zalihe plina znatno prije početka zime.

Sada kad je vrhunac energetske krize iza nas, zalihe plina ponovno su se smanjile, ali su 2025. i dalje bile iznad prosjeka za 2021.

Tekstualna verzija

U linijskom grafikonu uspoređuju se razine skladištenja plina u toku godine za razdoblje od 2021. do 2025. Prosječna razina skladištenja 2022., 2023. i 2024. bila je znatno viša nego 2021. U 2022. cilj od 80 % popunjenosti ostvaren je u kolovozu. Kapaciteti za skladištenje plina bili su u 2023. više od 80 % popunjeni od srpnja te više od 90 % od kolovoza. U 2024. prag od 90 % dosegnut je već do kolovoza. Razine zaliha bile su niže u 2025., djelomično zbog relativno oštre zime u Europi, no uglavnom su ostale iznad prosjeka za 2021.

Izvor je tih podataka Gas Infrastructure Europe.

Kapaciteti za skladištenje plina i razina popunjenosti u državama članicama

Većina država članica EU-a na svojem državnom području ima sustave skladišta plina. Skladišni kapaciteti u pet zemalja (Njemačka, Italija, Francuska, Nizozemska i Austrija) zajedno čine dvije trećine ukupnog kapaciteta EU-a.

Na temelju Uredbe o skladištenju plina zemlje koje nemaju vlastita skladišta moraju skladištiti 15 % svoje godišnje domaće potrošnje plina u skladištima u drugim državama članicama te tako imaju pristup zalihama plina u drugim državama članicama. Tim se mehanizmom jača sigurnost opskrbe plinom u EU-u i osigurava podjela financijskog opterećenja u vezi s popunjavanjem skladišnih kapaciteta EU-a. Države članice s manjim skladišnim kapacitetima surađuju s onima koje imaju veća skladišta kako bi osigurale svoje zalihe.

Na grafikonu su prikazani kapaciteti za skladištenje plina u svim državama članicama EU-a na dan 8. ožujka 2026.

Tekstualna verzija

Na grafikonu su prikazani kapaciteti za skladištenje plina, količina plina u skladištima i razina popunjenosti za svaku državu članicu EU-a na dan 8. ožujka 2026.

Njemačka, Francuska, Italija i Nizozemska zemlje su s najvećim skladišnim kapacitetima.

Cipar, Estonija, Finska, Grčka, Irska, Litva, Luksemburg, Malta i Slovenija nemaju sustave skladišta plina. Međutim, na temelju Uredbe o skladištenju plina moraju uspostaviti dogovore o solidarnosti s drugim državama članicama kako bi imale zajamčene zalihe plina.

Izvor je tih podataka Gas Infrastructure Europe.

*razina skladištenja može biti veća od 100 % jer kapacitet skladišta ne odgovara uvijek stvarnim fizičkim kapacitetima objekata

Ukratko o pravilima o skladištenju plina

U lipnju 2022. EU je poduzeo mjere za povećanje zaliha plina kako bi osigurao dostatnu opskrbu i zaštitio građane od visokih cijena energije u kontekstu ničim izazvane vojne agresije Rusije na Ukrajinu, koja je ozbiljno poremetila energetska tržišta.

Prema tim pravilima o zalihama plina države članice trebaju svake godine osigurati da im skladišni kapaciteti u EU-u prije dolaska hladnijih mjeseci budu popunjeni do najmanje 90 % kapaciteta i da se uskladišteni plin u duhu solidarnosti dijeli u cijelom EU-u.

Vijeće je u srpnju 2025. ta pravila produljilo za dvije godine i uvelo dodatnu fleksibilnost kako bi se državama članicama omogućilo da se prilagode promjenjivim tržišnim uvjetima i odupru mogućim manipulacijama na tržištu:

zadržan je postojeći obvezujući cilj od 90 % popunjenosti skladišta plina, ali je uvedena fleksibilnost da se on može ostvariti u bilo kojem trenutku između 1. listopada i 1. prosinca
kako bi se u obzir uzele poteškoće u popunjavanju skladišta plina, uvedena je fleksibilnost od 10 %, koju Komisija može povećati za dodatnih 5 % u slučaju trajno nepovoljnih uvjeta na tržištu.