Zaštita prirode
Pravilima EU-a o zaštiti prirode nastoje se zaštititi vrste i njihova staništa. Natura 2000 najveća je koordinirana mreža zaštićenih područja na svijetu.
Kako EU štiti prirodu
EU je utvrdio vrlo ambiciozna i opsežna pravila za očuvanje europske prirodne baštine i zaštitu bioraznolikosti.
Direktive EU-a o pticama i staništima, donesene 1979. i 1992., tvore temelj zakonodavstva EU-a o očuvanju i zaštiti prirode. Opći cilj tih dviju direktiva nije samo spriječiti smanjenje broja i nestanak vrsta i staništa, već osigurati njihov dugoročni napredak. Cilj je smanjiti nestanak bioraznolikosti u EU-u.
Svaka država članica EU-a može odlučiti kako najbolje provesti direktive. Ključno je da se provode na način koji odražava ekološke potrebe svakog područja.
EU je 2019. pokrenuo europski zeleni plan, u kojem je postavio cilj postizanja klimatske neutralnosti i nulte stope onečišćenja u EU-u do 2050. Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava dio su tog dugoročnog plana.
Kao dopuna direktivama o pticama i staništima, zemlje EU-a donijele su 2024. Uredbu o obnovi prirode, kojom se utvrđuju pravno obvezujući ciljevi za obnovu narušenih ekosustava na kopnu i u moru.
Stanje prirode u EU-u
Europa pokriva manje od 5 % kopnene mase planeta, ali pruža veliku raznolikost divljih vrsta i staništa.
Posljednjih desetljeća stanje prirode u EU-u počelo se drastično pogoršavati jer se populacije vrsta i njihova staništa smanjuju i propadaju.
Klimatske promjene, gubitak staništa, onečišćenje i invazivne vrste među glavnim su čimbenicima degradacije.
Stanje prirode u EU-u (Infografika)
Direktiva o pticama
Direktiva EU-a o pticama donesena je 1979. Ona je i danas jednako relevantna te i dalje postavlja standarde za očuvanje ptica i zaštitu bioraznolikosti u svim državama članicama EU-a.
U Europi trenutačno postoji oko 500 vrsta ptica i svaka od njih ima važnu ulogu u smislu bioraznolikosti. Ptice su osjetljive na pritiske na okoliš, stoga njihove populacije mogu odražavati promjene u zdravlju okoliša.
Cilj je Direktive zaštititi sve vrste divljih ptica koje prirodno obitavaju u EU-u i njihova najvažnija staništa, kao i omogućiti da se ptičje vrste oporave od smanjenja broja jedinki i da dugoročno napreduju.
Direktivom se od svih država članica EU-a zahtijeva da poduzmu sve potrebne mjere za održavanje i obnovu populacija ptica i njihovih staništa. To uključuje uvođenje zabrane namjernog uznemiravanja, ubijanja i hvatanja divljih ptica ili trgovine njima te uništavanja njihovih gnijezda.
Direktiva o staništima
Direktivom o staništima nastoji se zaštititi velik broj životinja i vrsta te staništa u kojima se pojavljuju.
Kao i u Direktivi o pticama, Direktivom o staništima obvezuje se sve države članice da uspostave sustav stroge zaštite za vrste i staništa s popisa. Na primjer, moraju zabraniti:
- sve oblike namjernog hvatanja ili ubijanja u divljini
- oštećivanje ili uništavanje lokaliteta za razmnožavanje ili odmor
- držanje, prijevoz i prodaju primjeraka uzetih iz divljine.
Pravilima te direktive osigurava se da se gospodarski, socijalni i kulturni čimbenici uzimaju u obzir pri donošenju daljnjih mjera očuvanja.
Očuvanje velikih zvijeri u Europi
U EU-u živi šest vrsta velikih zvijeri: smeđi medvjed, vuk, euroazijski ris, iberski ris, gorska kuna i čagalj. Barem jedna od tih vrsta može se pronaći u svakoj kontinentalnoj zemlji EU-a.
Zahvaljujući uspješnom zakonodavstvu o zaštiti, kao što je Direktiva o staništima, populacije velikih zvijeri znatno su se oporavile u Europi u posljednjih pola stoljeća.
Status zaštite vuka
Populacija vukova u Europi udvostručila se u deset godina. To je dovelo do izazova u pogledu koegzistencije divljih životinja i ljudskih aktivnosti.
Vijeće se u travnju 2025. složilo s prijedlogom Komisije o promjeni statusa zaštite vuka iz „strogo zaštićene” u „zaštićenu” vrstu. Države članice moraju i dalje osiguravati povoljno stanje očuvanosti vuka i pratiti situaciju, što može dovesti do privremenih ili lokalnih zabrana lova.
Mreža Natura 2000
Mreža Natura 2000 najveći je koordinirani sustav zaštićenih područja na svijetu, koji obuhvaća sve države članice EU-a, i na kopnu i na moru. Cilj mu je zaštititi područja u kojima se nalaze najvrjednije i najugroženije vrste i staništa.
U direktivama o pticama i staništima navodi se opći pravni okvir za zaštitu područja mreže Natura 2000 i upravljanje njima. Direktivom o staništima definira se način na koji bi države članice EU-a trebale štititi dotična područja i upravljati njima.
Gospodarski, socijalni i kulturni čimbenici, kao i regionalne i lokalne značajke, moraju se uzeti u obzir pri određivanju ciljeva i mjera očuvanja specifičnih za određeno područje.
Program LIFE
Program LIFE glavni je fond EU-a za potporu projektima čiji je cilj zaštita okoliša, obnova prirode i zaštita vrsta.
U okviru tog programa od njegova je osnivanja pružena potpora za više od 1800 projekata kojima se želi zaštititi vrste i bioraznolikost. Program je usto imao ključnu ulogu u uspostavi mreže Natura 2000 jer je njime pružena potpora u upravljanju zaštićenim područjima.
Zašto su nam daždevnjaci važni
Najsitnija bića, manja i od daždevnjaka, imaju nevjerojatno važnu ulogu u održavanju fascinantne mreže života.
Zahvaljujući Direktivi o staništima EU štiti daždevnjake, kao i stotine drugih životinjskih vrsta, te biljke i prirodna područja. Od Finske do Malte, od Rumunjske do Portugala, pravo EU-a doprinosi očuvanju staništa i vrsta koje u njima žive.
Vidjeti također
Posljednja izmjena: 15. siječnja 2025.