"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.

Za više informacija i promjenu postavki posjetite našu stranicu s politikom o kolačićima.

български español čeština dansk Deutsch eesti Ελληνικά English français Gaeilge hrvatski italiano latviešu lietuvių magyar Malti Nederlands polski português română slovenčina slovenščina suomi svenska
Skip to content

Bioraznolikost

Bioraznolikost se smanjuje alarmantnom brzinom. Države članice EU-a predane su obnovi prirode i očuvanju njezine bioraznolikosti.

Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.

Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030., koju je Europska komisija predstavila u svibnju 2020., jedan je od ključnih elemenata europskog zelenog plana.

Vijeće je u listopadu 2020. usvojilo zaključke o toj strategiji i potvrdilo njezine ciljeve. Naglasilo je da treba pojačati napore za uklanjanje izravnih i neizravnih pokretača gubitka bioraznolikosti i prirode. Ponovilo je poziv da se ciljeve bioraznolikosti u potpunosti integrira u druge sektore, poput poljoprivrede, ribarstva i šumarstva, te da se osigura dosljedna provedba mjera EU-a u tim područjima.

Ministri i ministrice pozvali su da se čak 30 % proračuna EU-a i rashoda za Next Generation EU dodijeljenih djelovanju u području klime uloži u bioraznolikost i prirodna rješenja kojima se ona potiče.

Strategija „od polja do stola” i Strategija EU-a za bioraznolikost, koje je Komisija zajedno predstavila 2020., imaju niz zajedničkih ciljeva. Među njima su smanjenje upotrebe pesticida i gnojiva, obnova poljoprivrednog zemljišta i upravljanje vodama.

Akt o obnovi prirode

Cilj je EU-ova Akta o obnovi prirode obnoviti bioraznolikost i ekosustave, u skladu s ciljevima Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. Tim se aktom žele uvesti mjere oporavka kojima će se do 2030. obuhvatiti barem 20 % kopnenih i 20 % morskih područja EU-a, a do 2050. svi ekosustavi kojima je potrebna obnova.

To su prva pravila u povijesti usmjerena upravo na oporavak prirode u državama članicama EU-a. Njima se utvrđuju obvezujući ciljevi u vezi s obnovom:

  • degradiranih zemljišta i morskih staništa
  • oprašivača
  • poljoprivrednih ekosustava
  • urbanih područja
  • rijeka i poplavnih područja
  • šuma.

Vijeće je u lipnju 2023. postiglo dogovor o svojem stajalištu (opći pristup) o Aktu o obnovi prirode. Dogovor s Europskim parlamentom postignut je u studenome 2023., nakon pregovora u okviru trijaloga.

Vijeće je u lipnju 2024. donijelo Akt o obnovi prirode.

Ilustracija obnovljenog prirodnog krajolika s gustim zelenim stablima, pticama koje lete pod jarkim suncem i ribama koje plivaju u čistoj vodi ispod stjenovite obale.

Obnova prirode

Ostale politike EU-a za zaštitu bioraznolikosti

Napori koje EU ulaže u zaustavljanje gubitka bioraznolikosti i ekosustavâ temelje se na zakonodavnim aktima. Oni uključuju:

  • Direktivu o pticama i Direktivu o staništima
  • Okvirnu direktivu o vodama
  • Okvirnu direktivu o morskoj strategiji.

Zakonodavstvo koje se, primjerice, odnosi na onečišćenje, invazivne strane vrste i klimatske promjene ujedno doprinosi i očuvanju bioraznolikosti jer se zahvaljujući njemu otklanjaju uzroci njezina gubitka.

Kako bi financirao aktivnosti na terenu za zaštitu i obnovu prirode, EU je uspostavio program LIFE. Pokrenut 1992., to je jedini program EU-a za financiranje namijenjen isključivo ciljevima koji se odnose na okoliš i klimu. Otkako je uspostavljen, njime je sufinancirano više od 6500 projekata.

Dvije ruke nježno okružuju malu šumsku scenu s jelenom i pticama u letu, što simbolizira ljude koji štite prirodu i divlje životinje.

Zaštita prirode

Zašto su nam daždevnjaci važni

Najsitnija bića, manja i od daždevnjaka, imaju nevjerojatno važnu ulogu u održavanju fascinantne mreže života.

Zahvaljujući Direktivi o staništima EU štiti daždevnjake, kao i stotine drugih životinjskih vrsta, te biljke i prirodna područja. Od Finske do Malte, od Rumunjske do Portugala, pravo EU-a doprinosi očuvanju staništa i vrsta koje u njima žive.

Fotografija daždevnjaka

Globalni ciljevi za bioraznolikost

EU ima aktivnu ulogu na međunarodnoj razini i radi na ispunjavanju svojih globalnih obveza u pogledu zaštite prirode i bioraznolikosti, preuzetih na temelju multilateralnih konvencija poput Konvencije o biološkoj raznolikosti i Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka.

Vijeće je u listopadu 2024. odobrilo zaključke koji su služili kao opće pregovaračko stajalište EU-a na 16. konferenciji Ujedinjenih naroda o bioraznolikosti (COP 16), održanoj u Kolumbiji u listopadu i studenome 2024. Nastavno na tu konferenciju u Italiji je u veljači 2025. održan sastanak na kojem su se zemlje dogovorile o mjerama financiranja i praćenja za provedbu globalnih ciljeva i ciljnih vrijednosti u području bioraznolikosti.

Zašto je bioraznolikost važna?

Bioraznolikost je okosnica života. Jednako je važna za ljude i za zaštitu okoliša i klime.

Ljudima osigurava hranu, svježu vodu i čist zrak te ima važnu ulogu u održavanju prirodne ravnoteže. Pomaže u borbi protiv klimatskih promjena i sprečava širenje zaraznih bolesti.

Svjetski gospodarski forum procjenjuje da gotovo polovica svjetskog BDP-a (oko 40 bilijuna eura) ovisi o prirodnom okolišu i njegovim resursima. Najveći gospodarski sektori (građevinski i poljoprivredni sektor, prehrambena industrija i industrija pića) uvelike ovise o prirodi. U okviru svjetskog gospodarstva zajedno ostvaruju gotovo 7,3 bilijuna eura.

Ljudske aktivnosti koje uzrokuju onečišćenje i promjene u staništima te klimatske promjene opterećuju vrste i ekosustave. Znanstvenici procjenjuju da je na svijetu trenutačno milijun vrsta biljaka, kukaca, ptica i sisavaca u opasnosti od izumiranja.

Vidjeti također

Stilizirana ilustracija kruga zvijezda EU-a okruženog simbolima zelene tranzicije, među ostalim vjetroturbinom, solarnim pločama, drvećem, divljim životinjama, usjevima i traktorom.

Europski zeleni plan

Stilizirana slika ruke koja pažljivo drži mali krajobraz sa stablom i vodom, s krugom zvijezda u pozadini koji simbolizira europsku zaštitu prirode i klime.

Kako priroda pomaže u borbi protiv klimatskih promjena

Na infografici je prikazano stanje prirode u EU-u na temelju najnovijih znanstvenih izvješća.

Stanje prirode u EU-u

Posljednja izmjena: 12. ožujka 2025.