Bioraznolikost

Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.

Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030., koju je Europska komisija predstavila u svibnju 2020., jedan je od ključnih elemenata europskog zelenog plana.

Vijeće je u listopadu 2020. usvojilo zaključke o toj strategiji i potvrdilo njezine ciljeve. Naglasilo je da treba pojačati napore za uklanjanje izravnih i neizravnih pokretača gubitka bioraznolikosti i prirode. Ponovilo je poziv da se ciljeve bioraznolikosti u potpunosti integrira u druge sektore, poput poljoprivrede, ribarstva i šumarstva, te da se osigura dosljedna provedba mjera EU-a u tim područjima.

Ministri i ministrice pozvali su da se čak 30 % proračuna EU-a i rashoda za Next Generation EU dodijeljenih djelovanju u području klime uloži u bioraznolikost i prirodna rješenja kojima se ona potiče.

• Vijeće usvojilo zaključke o strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. (priopćenje za medije, 23. listopada 2020.)

Strategija „od polja do stola” i Strategija EU-a za bioraznolikost, koje je Komisija zajedno predstavila 2020., imaju niz zajedničkih ciljeva. Među njima su smanjenje upotrebe pesticida i gnojiva, obnova poljoprivrednog zemljišta i upravljanje vodama.

• Od polja do stola

Akt o obnovi prirode

Cilj je EU-ova Akta o obnovi prirode obnoviti bioraznolikost i ekosustave, u skladu s ciljevima Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. Tim se aktom žele uvesti mjere oporavka kojima će se do 2030. obuhvatiti barem 20 % kopnenih i 20 % morskih područja EU-a, a do 2050. svi ekosustavi kojima je potrebna obnova.

To su prva pravila u povijesti usmjerena upravo na oporavak prirode u državama članicama EU-a. Njima se utvrđuju obvezujući ciljevi u vezi s obnovom:

• degradiranih zemljišta i morskih staništa
• oprašivača
• poljoprivrednih ekosustava
• urbanih područja
• rijeka i poplavnih područja
• šuma.

Vijeće je u lipnju 2023. postiglo dogovor o svojem stajalištu (opći pristup) o Aktu o obnovi prirode. Dogovor s Europskim parlamentom postignut je u studenome 2023., nakon pregovora u okviru trijaloga.

Vijeće je u lipnju 2024. donijelo Akt o obnovi prirode.

• Akt o obnovi prirode: Vijeće dalo konačno zeleno svjetlo (priopćenje za medije, 17. lipnja 2024.)

Ostale politike EU-a za zaštitu bioraznolikosti

Napori koje EU ulaže u zaustavljanje gubitka bioraznolikosti i ekosustavâ temelje se na zakonodavnim aktima. Oni uključuju:

• Direktivu o pticama i Direktivu o staništima
• Okvirnu direktivu o vodama
• Okvirnu direktivu o morskoj strategiji.

Zakonodavstvo koje se, primjerice, odnosi na onečišćenje, invazivne strane vrste i klimatske promjene ujedno doprinosi i očuvanju bioraznolikosti jer se zahvaljujući njemu otklanjaju uzroci njezina gubitka.

Kako bi financirao aktivnosti na terenu za zaštitu i obnovu prirode, EU je uspostavio program LIFE. Pokrenut 1992., to je jedini program EU-a za financiranje namijenjen isključivo ciljevima koji se odnose na okoliš i klimu. Otkako je uspostavljen, njime je sufinancirano više od 5000 projekata.

• Program LIFE – Vijeće donijelo stajalište u prvom čitanju (priopćenje za medije, 16. ožujka 2021.)

Globalni ciljevi za bioraznolikost

EU ima aktivnu ulogu na međunarodnoj razini i radi na ispunjavanju svojih globalnih obveza u pogledu zaštite prirode i bioraznolikosti, preuzetih na temelju multilateralnih konvencija poput Konvencije o biološkoj raznolikosti i Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka.

Vijeće je u listopadu 2024. odobrilo zaključke koji su služili kao opće pregovaračko stajalište EU-a na 16. konferenciji Ujedinjenih naroda o bioraznolikosti (COP 16), održanoj u Kolumbiji u listopadu i studenome 2024. Nastavno na tu konferenciju u Italiji je u veljači 2025. održan sastanak na kojem su se zemlje dogovorile o mjerama financiranja i praćenja za provedbu globalnih ciljeva i ciljnih vrijednosti u području bioraznolikosti.

• UN-ova Konvencija o biološkoj raznolikosti: EU ponovno potvrdio globalnu obvezu zaštite trećine planeta do 2030. (priopćenje za medije, 14. listopada 2024.)
• EU pozdravlja pozitivan ishod pregovora u Rimu u okviru konferencije COP 16 o bioraznolikosti (Europska komisija)

Zašto je bioraznolikost važna?

Bioraznolikost je okosnica života. Jednako je važna za ljude i za zaštitu okoliša i klime.

Ljudima osigurava hranu, svježu vodu i čist zrak te ima važnu ulogu u održavanju prirodne ravnoteže. Pomaže u borbi protiv klimatskih promjena i sprečava širenje zaraznih bolesti.

Svjetski gospodarski forum procjenjuje da gotovo polovica svjetskog BDP-a (oko 40 bilijuna eura) ovisi o prirodnom okolišu i njegovim resursima. Najveći gospodarski sektori (građevinski i poljoprivredni sektor, prehrambena industrija i industrija pića) uvelike ovise o prirodi. U okviru svjetskog gospodarstva zajedno ostvaruju gotovo 7,3 bilijuna eura.

Ljudske aktivnosti koje uzrokuju onečišćenje i promjene u staništima te klimatske promjene opterećuju vrste i ekosustave. Znanstvenici procjenjuju da je na svijetu trenutačno milijun vrsta biljaka, kukaca, ptica i sisavaca u opasnosti od izumiranja.