Stanje prirode u EU-u
EU je odavno prepoznao potrebu za očuvanjem prirode i bioraznolikosti te je prvi zakonodavni akt te vrste, Direktivu o očuvanju divljih ptica, donio još 1979., nakon čega je uslijedilo nekoliko drugih zakonodavnih aktova i programa financiranja. Unatoč tim nastojanjima stanje prirode u EU-u znatno se pogoršava.
Vijeće je donijelo akt o obnovi prirode kako bi se ponovno uspostavilo dobro stanje prirode i vrsta koje u njoj žive. Aktom se utvrđuju obvezujući ciljevi za ključne ekosustave, staništa i vrste.
Zabrinjavajući izgledi za prirodu
Najnovija procjena Europske agencije za okoliš, provedena 2025., pruža alarmantan prikaz stanja prirode u EU-u, osobito staništa u kojima žive raznovrsne životinje i biljke.
U najgorem su stanju tresetišta i sipine
Trakasti grafikon prikazuje udjele pet različitih staništa (tresetišta (cretovi), sipine, obalna staništa, šume i travnjaci) koji su u razdoblju 2013. – 2018. bili u lošem odnosno prilično lošem stanju. Ta se staništa prate na temelju Direktive EU-a o staništima.
Više od 80 % površine svih pet staništa u prilično je lošem ili lošem stanju:
- tresetišta: 52 % u lošem, 36 % u prilično lošem stanju
- sipine: 52 % u lošem, 34 % u prilično lošem stanju
- obalna staništa: 42 % u lošem, 44 % u prilično lošem stanju
- šume: 31 % u lošem, 54 % u prilično lošem stanju
- travnjaci: 49 % u lošem, 33 % u prilično lošem stanju.
Uslijed degradacije staništa, u kojima žive različite životinje i biljke, kao i drugih čimbenika i prijetnji, smanjuje se i broj vrsta.
38 % populacije riba u lošem je stanju
Trakasti grafikon prikazuje udjele pet različitih skupina životinja i biljaka koje su u razdoblju 2013. – 2018. bile u lošem odnosno prilično lošem stanju. Te životinje i biljke prate se na temelju Direktive EU-a o staništima. Najteže su pogođene ribe, pri čemu je više od 80 % populacija u lošem ili prilično lošem stanju.
Postoci su sljedeći:
- ribe: 38 % u lošem, 44 % u prilično lošem stanju
- mahovine i druge nevaskularne biljke: 22 % u lošem, 52 % u prilično lošem stanju
- školjke, puževi i drugi mekušci: 30 % u lošem, 34 % u prilično lošem stanju
- kukci i drugi člankonošci: 24 % u lošem, 39 % u prilično lošem stanju
- žabe i drugi vodozemci: 21 % u lošem, 40 % u prilično lošem stanju.
Stanje se pogoršava. Stanje više od trećine staništa i vrsta u EU-u koje je već loše ili prilično loše dodatno se pogoršava. Samo 9 % staništa i 6 % vrsta koji su u lošem ili prilično lošem stanju pokazuje trend poboljšanja.
Među ugroženim i pogođenim vrstama u EU-u nalaze se:
dunavski losos
sedmopruga usminjača
rumunjski hrčak
Prijetnja sigurnosti opskrbe hranom
Priroda je ključna za proizvodnju hrane. Gotovo pet milijardi eura godišnje poljoprivredne proizvodnje u EU-u može se izravno pripisati kukcima oprašivačima. Međutim, oko polovine područja u EU-u na kojima se uzgajaju usjevi ovisni o oprašivačima, kao što su voćke, ne pruža odgovarajuće uvjete za oprašivače, primjerice gnjezdilišta.
Zbog toga su pčele i leptiri, koji su među najčešćim oprašivačima, u veoma lošem stanju u EU-u.
Od 1991. nestalo je više od 50 % travnjačkih leptira
Na grafikonu je prikazan indeks populacije travnjačkih leptira, što je jedan od pokazatelja stanja bioraznolikosti u Europi. Temelji se na populacijama 17 vrsta leptira koje se prate diljem EU-a i karakteristične su za europske travnjake.
Linijski grafikon koji prikazuje kretanje indeksa populacije travnjačkih leptira između 1991. i 2023., pri čemu je za 2000. indeks postavljen na 100 bodova. Indeks pokazuje pad populacija leptira za 50,4 % od 1991. (114,86 bodova) do 2023. (56,95 bodova). Najveći pad zabilježen je u razdoblju do 2007. (73,51 bod), a otad se indeks sporije smanjivao.
Populacija poljskih ptica smanjila se od 1990. za 42 %
Ptice su također oprašivači. Budući da su osjetljive na promjene u okolišu, dobri su pokazatelji zdravlja ekosustava. Populacija čestih poljskih ptica u EU-u drastično se smanjila u razdoblju od 1990. do 2023.
Ilustracija ptica i klizač, koji se može pomicati preko ilustracije. Pomicanjem klizača ulijevo broj ptica se smanjuje i vidljive su još samo njihove konture. Ilustracija istodobno otkriva strelicu koja pokazuje prema dolje i broj „42 %”, koji se odnosi na postotak smanjenja poljskih ptica od 1990.
Primjeri populacije poljskih ptica koje se smanjuju:
mala droplja
crnorepa muljača
europska grlica
Također pogledajte
Posljednja izmjena: 24. srpnja 2026.