Invaliditet u EU-u: činjenice i brojke

Mnoge osobe s invaliditetom i dalje se suočavaju s preprekama u pristupu zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, radnim mjestima, slobodnim aktivnostima i sudjelovanju u političkom životu. Gotovo polovina stanovništva EU-a smatra da je diskriminacija na temelju invaliditeta raširena u njihovoj zemlji.

EU i njegove države članice ulažu napore kako bi se svim osobama s invaliditetom osiguralo da:

• uživaju svoja prava, uključujući slobodno kretanje
• mogu u potpunosti sudjelovati u društvu i gospodarstvu
• ne trpe diskriminaciju.

Koliko je osoba s invaliditetom u EU-u?

U 2024. 24 % stanovništva EU-a starijeg od 16 godina imalo je neki oblik invaliditeta.

Prema procjenama Eurostata to znači 90 milijuna ljudi, odnosno svaka četvrta odrasla osoba u EU-u.

Postotak osoba s invaliditetom po zemljama

Na karti u nastavku prikazan je postotak osoba s invaliditetom po zemljama (podaci Eurostata za 2024.). Prijeđite mišem preko krugova kako biste saznali postotak za svaku državu članicu EU-a. Latvija ima najveći udio osoba s invaliditetom (41,2 %), a zatim slijedi Finska (34,9 %).

Mogućnost invaliditeta raste s uznapredovalom dobi

Grafikon u nastavku prikazuje udio osoba s invaliditetom u 2024. prema dobnoj skupini.

Među osobama s invaliditetom više je žena

U 2024. u svim državama članicama udio žena s invaliditetom bio je veći od udjela muškaraca s invaliditetom. Prema prosjeku EU-a 26,2 % ukupnog stanovništva ženskog spola ima neki oblik invaliditeta, u usporedbi s 21,5 % ukupnog stanovništva muškog spola.

Izazovi s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom

Svaka druga osoba s invaliditetom osjeća se diskriminiranom

Mnoge osobe s invaliditetom izložene su lošem ili nepravednom postupanju zbog svojeg invaliditeta. Istraživanje Eurobarometra iz 2023. pokazalo je da se 54 % osoba s invaliditetom osjeća diskriminirano.

17,7 % osoba s invaliditetom u dobi od 20 do 26 godina bilo je nezaposleno 2020., u usporedbi s 8,6 % osoba bez invaliditeta iz iste dobne skupine. To doprinosi i nedostatku financijske autonomije osoba s invaliditetom.

Svaka treća osoba s invaliditetom izložena je riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti

U 2024. 29 % osoba s invaliditetom bilo je izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, u usporedbi s 18 % osoba bez invaliditeta.

Svaka peta osoba s invaliditetom rano napusti školovanje

Stopa ranog napuštanja školovanja dvostruko je veća za osobe s invaliditetom u odnosu na osobe bez invaliditeta. Mnogi mladi s invaliditetom pohađaju posebne škole i suočavaju se s poteškoćama u pristupu redovitom obrazovanju i osposobljavanju: samo ih 29 % završava visoko obrazovanje (postsekundarno obrazovanje), u usporedbi s 44 % osoba bez invaliditeta.

Vjerojatnost neispunjenih zdravstvenih potreba četverostruko je veća

Svi imaju pravo na preventivnu zdravstvenu zaštitu i liječničku pomoć, no zdravstvena skrb za osobe s invaliditetom često je preskupa, udaljena i obilježena dugim čekanjima.

Svaka je peta osoba s invaliditetom žrtva nasilja

Osobe s invaliditetom, a osobito žene, stariji i djeca, izložene su većem riziku od nasilja i zlostavljanja, što vrijedi i kod kuće i u ustanovama za pružanje skrbi: 17 % osoba s invaliditetom pretrpjelo je nasilje, u usporedbi s 8 % osoba bez invaliditeta.

Vidjeti također

• Konvencija o pravima osoba s invaliditetom (Ujedinjeni narodi)
• Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030. (Europska komisija)