Pristupačnost proizvoda i usluga za osobe s invaliditetom i starije osobe
Zajedničkim standardima pristupačnosti osigurava se lakša upotreba proizvoda i usluga u EU-u, posebno kad su u pitanju starije osobe i osobe s invaliditetom.
Zašto su potrebna pravila EU-a o zahtjevima za pristupačnost?
EU želi razne proizvode i usluge učiniti pristupačnijima starijim osobama i osobama s invaliditetom poštujući pritom načelo jednakog postupanja.
Poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta kad je riječ o posebnim pristupačnim proizvodima i uslugama korisno je i za te potrošače i za industriju. Stvaranjem okružja s pristupačnijim proizvodima i uslugama omogućuje se veća uključenost i sudjelovanje građana u društvu.
Postojeći nacionalni zahtjevi za pristupačnost koji se odnose na određene proizvode i usluge razlikuju se među državama članicama, što dovodi do fragmentacije jedinstvenog tržišta.
Potražnja za pristupačnim proizvodima i uslugama već je velika, a broj građana s invaliditetom ili funkcionalnim ograničenjima znatno će porasti kako stanovništvo EU-a bude starjelo.
Kako bi se uspostavili zajednički standardi pristupačnosti, EU je donio dvije direktive:
- Europski akt o pristupačnosti (2019.), kojim se utvrđuju minimalni zahtjevi za pristupačnost ključnih proizvoda i usluga
- Direktivu o pristupačnosti internetskih stranica javnog sektora (2016.), kojom se definiraju norme kako bi digitalni proizvodi i usluge postali pristupačniji svim korisnicima.
Invaliditet u EU-u: činjenice i brojke (Infografika)
Pristupačnost proizvoda i usluga
Europskim aktom o pristupačnosti obuhvaćeni su zahtjevi za pristupačnost ključnih proizvoda i usluga poput:
- telefona, računala, terminala za plaćanje ili samoposlužnih terminala za kupovinu putničkih prijevoznih karata
- potrošačkih bankarskih usluga
- elektroničkih komunikacijskih usluga, uključujući primjerice telefonske i internetske usluge
- poziva na broj za hitne slučajeve 112
- pristupa audiovizualnim medijskim uslugama
- e-knjiga
- e-trgovine.
Europski akt o pristupačnosti (Direktiva 2019/882) donesen je 2019. Od novih pravila koristi imaju ne samo deseci milijuna Europljana i Europljanki s invaliditetom, već i mnoge starije osobe u EU-u.
Proizvodi
Proizvodi bi trebali biti u skladu sa sljedećim:
- zajedničkim zahtjevima za pristupačnost dizajna korisničkog sučelja i funkcionalnosti proizvoda
- konkretnijim zahtjevima za pristupačnost određene elektroničke potrošačke opreme
- ambalaža, upute za instalaciju i druge informacije o potrošačkim proizvodima također bi trebale biti pristupačne.
Usluge
Direktiva obuhvaća i neke zahtjeve za pojedine usluge:
- zajedničke zahtjeve, posebno za internetske stranice
- usluge potpore također bi trebale biti pristupačne.
Primjeri posebnih zahtjeva za pristupačnost samoposlužnih terminala:
- na uređajima za naplatu karata ili bankomatima morat će se omogućiti upotreba osobnih slušalica kako bi osobe s oštećenjima vida mogle slijediti audio upute
- ako se na samoposlužnom terminalu omogućuju vizualni načini upravljanja, morat će se omogućiti barem jedan način upravljanja koji ne zahtijeva opažanje boje.
Provedba pravila u praksi
Europski akt o pristupačnosti formuliran je kao direktiva, što znači da se njime utvrđuju obvezujući ciljevi u pogledu pristupačnosti, ali se državama članicama prepušta da odluče kako te ciljeve žele postići.
Države članice EU-a imaju vremena do lipnja 2025. da u svoje nacionalno zakonodavstvo uključe smjernice iz direktive.
EU je također ostavio prostora za neke iznimke. Primjerice, mikropoduzeća s manje od deset zaposlenih i godišnjim prometom manjim od 2 milijuna eura koja pružaju usluge izuzeta su iz direktive, a mikropoduzeća koja nude proizvode izuzeta su od nekih obveza.
Pristupačniji proizvodi i usluge za građane EU-a (Infografika)
Pristupačnost internetskih stranica i aplikacija
Direktivom o pristupačnosti internetskih stranica javnog sektora (2016/2102) utvrđene su norme kako bi digitalni proizvodi i usluge postali pristupačniji svim korisnicima. Uvedeni su i mehanizam praćenja te provjera sukladnosti.
Ti se novi elementi odnose na internetske stranice i mobilne aplikacije uprava, javnih bolnica, sudova i drugih javnih tijela.
U praksi to znači da korisnici mogu zatražiti određene informacije ako sadržaj nije pristupačan i prijaviti probleme u vezi sa sukladnošću jednostavnim klikom na poveznicu za davanje povratnih informacija.
Direktiva je stupila na snagu u prosincu 2016.
U Vijeću
Nakon što je Komisija u prosincu 2015. predstavila svoj prijedlog, Radna skupina Vijeća za socijalna pitanja detaljno je razmotrila tekst.
Slovačko predsjedništvo napredovalo je u raspravama o direktivi i usvojilo postupni pristup pri unošenju izmjena u tekst te je posebno nastojalo:
- pojasniti područje primjene
- poboljšati pravnu jasnoću u tekstu
- izbjeći moguća preklapanja ili sukobe s postojećim zakonodavstvom EU-a.
Tijekom rasprava na tehničkoj i političkoj razini malteško predsjedništvo pripremilo je prijedloge za doradu teksta kako bi se neke zabrinutosti delegacija uzele u obzir, među ostalim da je potrebno:
- usredotočiti se na odabrane proizvode i usluge
- ne određivati nove zahtjeve za pristupačnost ako su oni već određeni prethodnim zakonodavstvom EU-a
- složiti se da se zadrži ista struktura koju je Komisija predložila
- pružiti više jasnoće u pogledu toga koji bi se aspekti trebali uključiti u Direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama, a koji u Akt o pristupačnosti
- izostaviti posebne oznake za pristupačnost zbog bojazni od administrativnog i financijskog opterećenja.
Predsjedništvo je napravilo znatan korak u smjeru donošenja stajališta Vijeća o direktivi.
Nakon intenzivnih rasprava i ponovne izrade nacrta Vijeće je postiglo dogovor o stajalištu (opći pristup) o direktivi o pristupačnosti tijekom estonskog predsjedništva. Tijekom rasprava delegacije su se osvrnule na širok raspon prijedloga, brojne poveznice s drugim zakonodavstvom EU-a i nedostatke u procjeni učinka.
Najvažnija politička pitanja riješena su na posljednjem trijalogu, posebno iz područja kao što su:
- promet i turizam
- smještaj
- ugostiteljstvo
- izgrađeni okoliš
- povezani akti EU-a
- mikropoduzeća.
Pregovori između Vijeća i Europskog parlamenta započeli su u ožujku 2018., a završili su postizanjem privremenog dogovora u studenome 2018.
Odbor stalnih predstavnika Vijeća (Coreper) odobrio je privremeni dogovor 19. prosinca 2018.
Vijeće je donijelo Akt o pristupačnosti 9. travnja 2019. nakon što je Parlament 13. ožujka 2019. usvojio svoje stajalište u prvom čitanju.
Direktiva je stupila na snagu u lipnju 2019.
- Poboljšanje pristupačnosti proizvoda i usluga za osobe s invaliditetom i starije osobe: Vijeće donijelo Akt o pristupačnosti (priopćenje za medije, 9. travnja 2019.)
- Pristupačniji proizvodi i usluge za građane EU-a: Vijeće odobrilo privremeni dogovor s Europskim parlamentom (priopćenje za medije, 19. prosinca 2018.)
Politika pristupačnosti internetskih stranica Vijeća
Ove su internetske stranice i javne internetske stranice, a Glavno tajništvo Vijeća radi na tome da budu prilagođene korisnicima, što je u skladu s Direktivom EU-a o pristupačnosti internetskih stranica (2016.).
Pristupačnošću internetskih stranica želi se omogućiti da internetski tekstovi, slike, obrasci i navigacija budu dostupni i razumljivi javnosti.
Da bi se poštovali kriteriji pristupačnosti internetskih stranica koji se mijenjaju, u obzir se uzimaju aspekti kao što su:
- „alt tagovi” – opisi slika koji pomažu korisnicima koji upotrebljavaju čitače zaslona da shvate što slike prikazuju
- kontrast između teksta i pozadine – koji je prilagođen tako da se osigura čitljivost
- laka navigacija – navigacija isključivo upotrebom tipkovnice dostupna je korisnicima koji imaju poteškoća s upotrebom miša.
Aktivno radimo na povećanju pristupačnosti i upotrebljivosti naših internetskih stranica. Više informacija:
Posljednja izmjena: 26. lipnja 2025.