Nediskriminacija
EU svojim politikama i inicijativama radi na promicanju ravnopravnosti i sprečavanju diskriminacije u društvu.
Pravo EU-a štiti od diskriminacije
Zakonodavstvom EU-a zabranjuje se diskriminacija na nekoliko osnova, uključujući:
- spol
- rasno ili etničko podrijetlo
- vjeru ili uvjerenje
- invaliditet
- dob
- seksualnu orijentaciju.
Te zaštićene osnove za diskriminaciju navedene su u članku 19. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Daljnje osnove sadržane su u članku 21. Povelje EU-a o temeljnim pravima, koji se odnosi na nediskriminaciju.
Rasna diskriminacija
Pravilima EU-a zabranjuje se diskriminacija osoba na temelju njihove rase ili etničke pripadnosti.
Direktivom Vijeća od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo osigurava se zaštita pojedinaca od te vrste diskriminacije u područjima kao što su zapošljavanje, obrazovanje te pristup robi i uslugama.
Europska komisija izradila je i Akcijski plan EU-a za antirasizam za razdoblje 2020. – 2025., u kojem se potvrđuje da je rasna diskriminacija i dalje trajni problem u društvu.
U planu se navode mjere za suzbijanje rasizma i promicanje veće uključenosti.
Diskriminacija Roma
EU ističe važnost jednakog postupanja prema Romima i njihova ravnopravnog sudjelovanja u društvu. Države članice intenzivno rade na učinkovitom suzbijanju diskriminacije pripadnika te manjine i promicanju njihove uključenosti u društvo.
Vijeće EU-a 2021. donijelo je preporuku o jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma.
Preporukom se nastoji poboljšati socijalna uključenost romske zajednice tako da se uklone prepreke s kojima se Romi suočavaju u ključnim područjima kao što su obrazovanje, zapošljavanje, stanovanje i zdravstvena skrb.
Diskriminacija na radnom mjestu
Vijeće je u studenome 2000. uspostavilo opći okvir za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja.
U skladu s tom direktivom diskriminacija na radnom mjestu na temelju bilo koje zaštićene osnove, tj. vjere ili uvjerenja, seksualne orijentacije, invaliditeta ili dobi, zabranjena je u svim aspektima rada, uključujući zapošljavanje, napredovanje, radne uvjete i plaću.
Tih pet osnova za diskriminaciju, zajedno s rodnom diskriminacijom, izričito je navedeno u Ugovoru iz Lisabona, kojim se EU ovlašćuje za poduzimanje mjera kako bi se takva diskriminacija spriječila.
-
Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:
Jednako postupanje prema muškarcima i ženama
EU je osim toga uveo mjere za osiguravanje jednakog postupanja prema muškarcima i ženama na radnom mjestu te u pristupu robi i uslugama.
Na radnom mjestu
EU je 2006. donio zakonodavstvo kojim se jamči da muškarci i žene imaju pravo na jednako postupanje na radnom mjestu, što uključuje:
- jednaku plaću za jednaki rad
- zaštitu od seksualnog uznemiravanja
- pravo na rodiljni i očinski dopust
- pristup osposobljavanju i napredovanju bez rodne pristranosti.
Kako bi se taj cilj postigao, EU je donio i zakone kojima se smanjuju rodno uvjetovane razlike u plaći i promiču mogućnosti žena da zauzmu rukovodeće položaje.
Rodna ravnopravnost
Pristup robi i uslugama
Zabranjena je i diskriminacija na temelju spola pri pristupu robi i uslugama, što uključuje određivanje cijena robe i usluga, čime se osigurava jednako postupanje prema muškarcima i ženama u područjima kao što su:
- zdravstvena skrb
- stanovanje
- bankarske usluge.
Na temelju tog zakonodavstva države članice moraju od poduzeća zahtijevati da zaustave prakse koje dovode do nejednakog postupanja, posebno kad je posrijedi rodno uvjetovano određivanje cijena, kako bi se zaštitili i potrošači i pružatelji usluga.
Diskriminacija osoba s invaliditetom
EU i njegove države članice ulažu napore kako bi se svim osobama s invaliditetom osiguralo sljedeće:
- da uživaju svoja prava, što uključuje slobodno kretanje
- da mogu u potpunosti sudjelovati u društvu i gospodarstvu
- da ih se ne diskriminira.
Glavna postignuća
Iako i dalje postoje prepreke, EU je raznim zakonodavnim mjerama i inicijativama ostvario napredak u poboljšanju pristupačnosti i uključenosti osoba s invaliditetom.
EU je utvrdio zahtjeve za pristupačnost određenih proizvoda i usluga kako bi osobe s invaliditetom imale bolji pristup robi, uslugama i javnim prostorima.
Internetske stranice i mobilne aplikacije tijela javnog sektora moraju biti pristupačne osobama s invaliditetom, čime se poboljšavaju digitalna uključenost i jednak pristup internetskim javnim uslugama.
Europska iskaznica za osobe s invaliditetom služi kao dokaz o invaliditetu u cijelom EU-u. Zahvaljujući tome na osobe s invaliditetom primjenjuju se isti posebni uvjeti kao i na stanovnike zemlje koju posjećuju.
Tijela za jednakost
EU je osnovao tijela za jednakost radi promicanja jednakog postupanja i nediskriminacije u državama članicama.
Riječ je o neovisnim agencijama zaduženima za zaštitu prava pojedinaca i osiguravanje usklađenosti sa zakonima o suzbijanju diskriminacije.
Njihove glavne funkcije uključuju:
- pružanje neovisne potpore i savjeta žrtvama diskriminacije
- provođenje anketa i istraživanja radi procjene raširenosti diskriminacije
- objavljivanje izvješća i davanje preporuka o politikama kojima se poboljšava ravnopravnost
- podizanje javne svijesti o pravima povezanima s ravnopravnošću i nediskriminacijom.
Vijeće je 2024. donijelo dvije direktive kojima se jača uloga tijela za jednakost i utvrđuju minimalni standardi u područjima kao što su nadležnost, resursi i neovisnost od vanjskih utjecaja.
Vidi također
Posljednja izmjena: 30. srpnja 2025.