Vijeće za vanjske poslove, 20. veljače 2023.

Najvažniji rezultati

Sastanak Vijeća za vanjske poslove započet je minutom šutnje kako bi se odala počast više od 40 000 žrtava razornih potresa u Turskoj i Siriji.

Ruska agresija na Ukrajinu

Vijeće za vanjske poslove razmijenilo je mišljenja o ruskoj agresiji na Ukrajinu, gotovo godinu dana nakon što je Rusija započela svoju ničim izazvanu, nezakonitu i sveobuhvatnu invaziju.

Moramo nastaviti s pružanjem snažne i nepokolebljive potpore Ukrajini dok ne pobijedi. Vrijeme je pritom od ključne važnosti. Brzina spašava živote.

Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

Ministri i ministrice raspravljali su o vojnoj potpori Ukrajini putem Europskog instrumenta mirovne pomoći i aktivnostima osposobljavanja u okviru misije EU-a za vojnu pomoć za potporu Ukrajini (EUMAM Ukraine).

Vijeće je također raspravljalo o hitnim i znatnim ukrajinskim potrebama za streljivom. Rasprava je pritom bila usmjerena na to na koji način pojačati zajedničke napore EU-a kako bi se odgovorilo na te potrebe, prije svega putem moguće javne nabave na razini EU-a. Ministri i ministrice obrane EU-a vjerojatno će se dotaknuti te teme na predstojećem neformalnom sastanku u Švedskoj.

Ministri i ministrice razmijenili su mišljenja i o aktualnom radu na donošenju desetog paketa sankcija protiv onih koji imaju presudnu ulogu u nastavljanju ruskog agresivnog rata, pitanju posvemašnjeg odgovaranja za ruske zločine, uključujući zločin agresije, i diplomatskoj suradnji s partnerima iz skupine G-7 i UN-a kako bi se osigurala široka potpora za nacrt rezolucije o načelima Povelje UN-a na kojima počiva sveobuhvatan, pravedan i trajan mir, o kojem će se glasovati na Općoj skupštini UN-a.

Vijeće se, naposljetku, osvrnulo i na crnomorsku inicijativu za žitarice, koja istječe sredinom ožujka. Ministri i ministrice složili su se da se mora izvršiti pritisak na Rusiju kako bi se omogućilo produljenje te inicijative i otklonila ograničenja za izvoz poljoprivrednih proizvoda. EU pruža doprinos putem koridora solidarnosti između EU-a i Ukrajine, zahvaljujući kojima je olakšan izvoz 51 milijuna tona robe iz Ukrajine u ostatak svijeta i koji su ključni za stabilizaciju globalnih cijena hrane.

Neformalna razmjena mišljenja s Nicuom Popescuom

Ministri i ministrice vanjskih poslova EU-a održali su tijekom ručka neformalnu razmjenu mišljenja s potpredsjednikom vlade i ministrom vanjskih poslova i europskih integracija Republike Moldove Nicuom Popescuom o posljedicama koje ruska agresija na Ukrajinu ima za Republiku Moldovu, uključujući najnovija opetovana kršenja moldavskog zračnog prostora, i ruskoj upotrebi opskrbe energijom kao oružja.

Ministri i ministrice potvrdili su potporu EU-a Moldovi na njezinu europskom putu, kao i spremnost za pomoć u jačanju njezine otpornosti i sigurnosti.

Moldova je u tom pogledu izrazila želju za korištenjem mogućnosti angažmana misije zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a, koju će Vijeće razmotriti.

Afganistan

Vijeće je, nakon neformalnog videokonferencijskog razgovora sa zamjenicom glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Aminom Mohammed, razmijenilo mišljenja o Afganistanu.

Ministri i ministrice raspravljali su o najnovijem razvoju događaja na terenu, a posebno o odluci kojom se ženama zabranjuje rad za nevladine organizacije i njezinu negativnom učinku na isporuku humanitarne pomoći.

Dogovorili su se da će EU nastaviti s pružanjem humanitarne pomoći i pomoći za podmirenje osnovnih životnih potreba sve dok se ona može isporučivati bez diskriminacije i u skladu s načelima usuglašenima na razini međunarodne humanitarne donatorske zajednice. Tijekom šestomjesečnog probnog razdoblja to će se pomno pratiti, a odluke će se donositi na pojedinačnoj osnovi.

Klimatska i energetska diplomacija

Vijeće je u prisustvu izvršnog potpredsjednika Europske komisije Fransa Timmermansa raspravljalo o klimatskoj i energetskoj diplomaciji.

Pritom je istaknuta potreba za daljnjim jačanjem djelovanja EU-a u području klime i energije te za umnožavanjem napora kako bi se osiguralo da predstojeća konferencija COP 28 iznjedri ambiciozne rezultate. Vijeće je ujedno naglasilo nužnu potrebu za podizanjem razine financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena iznad razine tradicionalnih donatora i zalaganjem za hitnu reformu multilateralnih razvojnih banaka.

Klimatske promjene i uništavanje okoliša imaju ozbiljne posljedice za svjetski mir i sigurnost, a rizici koji proizlaze iz klimatskih promjena moraju se sustavno integrirati u vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a. Visoki predstavnik i Komisija o tim će pitanjima ubrzo predstaviti zajedničku komunikaciju.

Aktualna pitanja

Vijeće je danas odlučilo uvesti mjere ograničavanja protiv dodatnih 32 pojedinca i dvaju subjekata odgovornih za teška kršenja ljudskih prava u Iranu.

• Iran: EU uveo dodatne mjere ograničavanja protiv 32 pojedinca i dvaju subjekata odgovornih za kršenja ljudskih prava (priopćenje za medije, 20. veljače 2023.)