"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
S vašim dopuštenjem upotrebljavat ćemo kolačiće kako bismo dobili zbirne, anonimne podatke o pretraživanju i navikama posjetitelja na našim internetskim stranicama. Te ćemo podatke iskoristiti kako bismo poboljšali vaše iskustvo na našim internetskim stranicama.
Na sastanku Vijeća za vanjske poslove ministri i ministrice razgovarali su o ruskoj agresiji na Ukrajinu, nakon što im se putem videoveze obratio ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga i izvijestio ih o najnovijim događajima u političkoj sferi i na terenu.
Jasno je da sve države članice EU-a žele mir. [...] Ali unatoč tome vidimo da Rusija želi rat jer smo upravo jučer bili svjedoci dosad najsmrtonosnijeg napada, kao i zračnih napada na Sumi tijekom vikenda. Jasno je da odugovlače i da uopće ne žele mir. Stoga je izvršavanje sve većeg pritiska jedini način da se Rusiju navede na ozbiljne pregovore.
Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i predsjednica Vijeća za vanjske poslove
Vijeće je raspravljalo o pojačanoj vojnoj potpori EU-a. Visoka predstavnica istaknula je je da je EU najveći pružatelj vojne pomoći Ukrajini, ali i da pruža najveću potporu ukrajinskoj obrambenoj industriji, s obzirom na to da su europske zemlje ove godine već izdvojile više od 23 milijarde eura za vojnu pomoć Ukrajini.
Vijeće se osvrnulo i na osposobljavanje ukrajinskih vojnika u okviru misije EUMAM Ukraine, koja je dosad osposobila više od 73 000 vojnika. Vijeće je raspravljalo o tome što se još može učiniti kad je riječ o toj misiji.
Kad je riječ o inicijativi visoke predstavnice za isporuku 2 milijuna komada streljiva Ukrajini, visoka predstavnica objavila je da su već ostvarene dvije trećine cilja i izjavila da se velika većina država članica složila kako EU treba učiniti više.
Naposljetku, Vijeće je ispitalo trenutačno stanje sankcija protiv Rusije te je visoka predstavnica najavila da je započeo rad na 17. paketu sankcija usmjerenih na flotu u sjeni i druge elemente.
Vijeće za vanjske poslove razmijenilo je mišljenja o Bliskom istoku, među ostalim o razvoju događaja u Siriji.
Visoka predstavnica izvijestila je ministre i ministrice o svojem nedavnom posjetu regiji i raspravama koje su tamo održane o Arapskom planu za oporavak i obnovu.
Sve se države članice slažu oko toga da podupiremo dvodržavno rješenje. Predložili smo i iznos od 1,6 milijardi eura tijekom tri godine za potporu Palestinskoj samoupravi, koja bi trebala biti ona koja pruža usluge, i palestinskom stanovništvu.
Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i predsjednica Vijeća za vanjske poslove
Visoka predstavnica istaknula je da je cjelokupna situacija vrlo ozbiljna i da je povratak za pregovarački stol od ključne važnosti kako bi se omogućio nastavak prekida vatre, oslobađanje talaca te neometan pristup humanitarne pomoći i kontinuirana raspodjela te pomoći u Gazi i na cijelom njezinu području.
Visoka predstavnica izjavila je da je Vijeće pozdravilo Arapski plan, ali je naglasila da mu nedostaju važni elementi kao što su financiranje, sigurnost i upravljanje u Gazi te da će EU surađivati sa svojim međunarodnim partnerima kako bi se nastavio rad na tim temama.
Vijeće je zatim održalo raspravu o Siriji, a posebno o tome treba li nastaviti s ublažavanjem EU-ovih sankcija. U tom je kontekstu visoka predstavnica najavila da se Vijeće složilo da će ocijeniti taj proces, ali i raditi na predlaganju sljedećih koraka, imajući na umu uvjete i dobro poznata čvrsta stajališta EU-a.
Vijeće za vanjske poslove razgovaralo je o odnosima između EU-a i Afričke unije (AU), čije partnerstvo 2025. slavi 25. obljetnicu.
Visoka predstavnica istaknula je da sve države članice EU-a žele snažniju suradnju s afričkim zemljama te da je važno osigurati da te zemlje ne padnu pod vanjski utjecaj, na primjer Rusije ili Kine. Osvrnula se i na predstojeći treći ministarski sastanak EU-a i AU-a koji će se održati 21. svibnja u Bruxellesu te je izjavila da je Vijeće raspravljalo o rezultatima koje tom prilikom može predstaviti.
Vijeće je zatim raspravljalo o stanju u Sudanu, koji se dvije godine od početka rata suočava s dosad nezabilježenom humanitarnom krizom. U raspravi se osvrnulo na humanitarnu situaciju i na konferenciju koja će se 15. travnja održati u Londonu, čiji će domaćini biti EU, Francuska, Njemačka i Ujedinjena Kraljevina.
Zapadni Balkan
Vijeće je razmijenilo mišljenja o odnosima EU-a s partnerima sa zapadnog Balkana, pri čemu je naglasak stavljen na to kako dodatno poboljšati suradnju u području sigurnosti i obrane s obzirom na političke izazove te na načine promicanja regionalne stabilnosti i sigurnosti. Rasprava 27 država članica EU-a održana je nakon neformalne večere s ministrima vanjskih poslova zapadnog Balkana uoči sastanka Vijeća.
Visoka predstavnica naglasila je da su stabilnost i sigurnost regije ključne za EU.
Vijeće je raspravljalo o stanju u Bosni i Hercegovini i Srbiji te potvrdilo da je potrebno normalizirati odnose između Srbije i Kosova*.
* Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s RVSUN-om 1244 (1999) i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.
Ostale odluke
Vijeće je odlučilo uvesti mjere ograničavanja protiv dodatnih sedam pojedinaca i dvaju subjekata odgovornih za teška kršenja ljudskih prava u Iranu, među ostalim za upotrebu pravosuđa kao alata za proizvoljna pritvaranja.
Vijeće je donošenjem odluke o izmjeni Zajedničkog stajališta Vijeća o utvrđivanju zajedničkih pravila kojima se uređuje kontrola izvoza vojne tehnologije i opreme te odobravanjem zaključaka o tom pitanju preispitalo okvir EU-a za kontrolu izvoza oružja.
Vijeće je povećalo financijski referentni iznos za misiju EU BAM Rafah za više od 4 300 000 eura do 30. lipnja 2025. Tom će se odlukom omogućiti pokrivanje dodatnih troškova koji proizlaze iz preraspoređivanja misije na granični prijelaz Rafah, što je odobreno u siječnju 2025. kao posljedica sporazuma o prekidu vatre u Gazi.
Dokumenti sa sastanka
Pripremni dokumenti
Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.
