"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
S vašim dopuštenjem upotrebljavat ćemo kolačiće kako bismo dobili zbirne, anonimne podatke o pretraživanju i navikama posjetitelja na našim internetskim stranicama. Te ćemo podatke iskoristiti kako bismo poboljšali vaše iskustvo na našim internetskim stranicama.
Vijeće za vanjske poslove raspravljalo je o ruskoj agresiji na Ukrajinu. Rasprava je započela obraćanjem ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrija Sibige putem videokonferencije, tijekom kojeg je iznio pregled stanja na terenu, najhitnijih prioriteta Ukrajine i nedavnih diplomatskih zbivanja.
Rasprava 27 država članica EU-a koja je uslijedila ponajprije je bila usmjerena na masovne ruske napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i potrebu za pružanjem energetske potpore Ukrajini.
Napad na civilnu infrastrukturu kao što su energetska infrastruktura, bolnice, škole i stambene zgrade ratni je zločin. Rusija ne uspijeva pobijediti na bojištu, pa zimu pokušava iskoristiti kao oružje. Glavna bitka sad se vodi oko energije. EU odgovara dosad najvećim paketom pomoći za zimu.
Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i predsjednica Vijeća za vanjske poslove
Vijeće je zatim raspravljalo o tome kako povećati pritisak na Rusiju, osvrnuvši se na odluku o dodavanju Rusije na popis zemalja izloženih riziku od pranja novca, te o tekućem radu na zajmu u iznosu od 90 milijardi eura i 20. paketu sankcija.
Ministri i ministrice osvrnuli su se na aktualni rad na dovršetku doprinosa EU-a sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu te proširenju vojnog osposobljavanja na ukrajinsko državno područje i potpore ukrajinskoj obrambenoj industriji.
Visoka predstavnica naglasila je da je odgovornost i dalje ključna te je stoga prošlog tjedna EU dodijelio prvih 10 milijuna eura za doprinos osnivanju Posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine.
Naposljetku, Vijeće je uvelo mjere ograničavanja protiv šest pojedinaca s obzirom na kontinuirane hibridne aktivnosti Rusije, uključujući inozemno upletanje i manipuliranje informacijama protiv EU-a i njegovih država članica i partnera.
Vijeće za vanjske poslove razmijenilo je mišljenja o stanju na Bliskom istoku, počevši sa stanjem u Iranu, s obzirom na nedavni val nasilne represije nad neistomišljenicima i proizvoljnog pritvaranja prosvjednika koje provodi iranski režim.
Vijeće je donijelo mjere ograničavanja protiv 15 osoba i šest subjekata uključenih u nasilje, proizvoljna pritvaranja i taktike zastrašivanja usmjerene protiv iranskih civila. Osim toga, Vijeće je donijelo mjere ograničavanja u okviru režima bespilotnih letjelica i projektila zbog potpore Irana agresivnom ratu Rusije protiv Ukrajine.
U Iranu je strašna represija nad prosvjednicima dovela do brojnih ljudskih žrtava. EU je već uveo opsežne sankcije. Ministri i ministrice danas su postigli dogovor o proglašenju Iranske revolucionarne garde terorističkom organizacijom. Time će ih se izjednačiti s Daišom, Hamasom, Hezbolahom i Al-Qaidom. [...] Na represiju moramo reagirati.
Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i predsjednica Vijeća za vanjske poslove
Kad je riječ o Siriji, ministri i ministrice vanjskih poslova EU-a razmijenili su mišljenja o najnovijem razvoju događaja u toj zemlji, među ostalim o nedavnoj erupciji nasilja na njezinu sjeveroistoku. Sagledali su rad obavljen na razini EU-a u vezi s diplomatskom prisutnošću i humanitarnom potporom, ali su se usredotočili i na prijetnje stabilnosti zemlje. Ministri i ministrice općenito su naglasili da su uključiva politička tranzicija i nacionalni proces pomirenja ključni kako bi se spriječila ponovna nestabilnost u Siriji.
Nadalje, ministri i ministrice raspravljali su o doprinosu EU-a provedbi sveobuhvatnog plana za okončanje sukoba u Gazi nakon najave SAD-a od 14. siječnja o pokretanju druge faze plana, s naglaskom na sigurnosti, upravljanju i obnovi.
U tom kontekstu usredotočili su se na pitanje pojačanog angažmana ZSOP-a, među ostalim putem prilagođenih mandata za civilne misije EU-a EUBAM Rafah i EUPOL COPPS za osposobljavanje palestinske civilne policije.
U konačnici, sigurnost Gaze mora biti u rukama Palestinaca.
Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i predsjednica Vijeća za vanjske poslove
Kad je riječ o upravljanju, ministri i ministrice vanjskih poslova EU-a razmijenili su mišljenja o mogućoj ulozi EU-a u „Odboru za mir”, nadovezujući se na neformalni sastanak članova i članica Europskog vijeća 22. siječnja 2026. Izrazili su spremnost na suradnju s SAD-om na provedbi sveobuhvatnog Mirovnog plana za Gazu, u okviru kojega bi Odbor za mir provodio svoju misiju kao prijelazna uprava, u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 2803.
Vijeće za vanjske poslove raspravljalo je i o humanitarnoj situaciji i pristupu Gazi, među ostalim o pitanju registracije nevladinih organizacija, pogoršanju stanja na Zapadnoj obali zbog sve većih aktivnosti naseljavanja i nasilja, kao i o potpori EU-a Palestinskoj samoupravi i njezinu programu reformi.
Vijeće za vanjske poslove razmijenilo je mišljenja o stanju u regiji Velikih jezera s obzirom na nedavnu eskalaciju nasilja u istočnom dijelu Demokratske Republike Konga (DR Kongo).
Nadovezujući se na rasprave na sastanku Vijeća za vanjske poslove u prosincu, ministri i ministrice EU-a raspravljali su o tome kako EU može poduprijeti mirovne napore na temelju Sporazuma iz Washingtona i Deklaracije iz Dohe te posredničkih napora Afričke unije. Ministri i ministrice vanjskih poslova EU-a usredotočili su se i na to kako spriječiti daljnje pogoršanje humanitarne situacije i kako EU može pojačati diplomatski angažman na terenu i poduprijeti napore za regionalnu stabilizaciju.
Vijeće je održalo neformalnu raspravu u ograničenom sastavu o strateškim vanjskopolitičkim izgledima za 2026. s obzirom na trenutačna politička kretanja.
Tijekom radnog ručka ministri i ministrice vanjskih poslova EU-a održali su neformalnu razmjenu mišljenja s visokim povjerenikom UN-a za ljudska prava Volkerom Türkom o ljudskim pravima u sukobima i kriznim okruženjima, s naglaskom na Ukrajini, Bliskom istoku i regiji Velikih jezera.
Vijeće je odobrilo i zaključke o prioritetima Europske unije na forumima Ujedinjenih naroda za ljudska prava u 2026.
Vijeće je donijelo dodatne sankcije protiv sedam osoba odgovornih za nasilje i kršenja ljudskih prava u Sudanu.
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.
