Uklanjanje kemijskog oružja

Što je kemijsko oružje?

Kemijsko oružje kemikalije su koje se upotrebljavaju za namjerno usmrćivanje ili ozljeđivanje zbog svojih toksičnih svojstava. Streljivo, naprave i druga oprema posebno projektirani za upotrebu otrovnih kemikalija kao oružja također su obuhvaćeni definicijom kemijskog oružja.

U kemijsko oružje ubraja se sljedeće:

otrovne kemikalije koje svojim kemijskim djelovanjem na životne procese mogu uzrokovati smrt, privremenu onesposobljenost ili trajnu štetu za ljude ili životinje

kemijski reagensi (prekursori) koji u bilo kojoj fazi i s pomoću bilo koje metode sudjeluju u proizvodnji otrovne kemikalije

streljivo i naprave posebno projektirani za ozljeđivanje ili usmrćivanje ispuštanjem otrovnih kemikalija, uključujući minobacače, topničko streljivo, projektile, bombe, mine ili spremnike za raspršivanje

oprema posebno osmišljena za upotrebu u izravnoj vezi s primjenom streljiva i naprava utvrđenih kao kemijsko oružje

Međunarodna zabrana kemijskog oružja

Konvencija o kemijskom oružju

Konvencija o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja kemijskog oružja i o njegovu uništenju – poznata kao Konvencija o kemijskom oružju (CWC) – međunarodni je sporazum koji ima za cilj ukloniti cijelu kategoriju oružja za masovno uništenje zabranom razvoja, proizvodnje, nabave, stvaranja zaliha, zadržavanja, prijenosa ili uporabe kemijskog oružja od strane država stranaka.

Uspostavljena je 1997., ima 193 države stranke, a njezina je svrha promicati svijet bez kemijskog oružja.

Sve su se države stranke obvezale na kemijsko razoružanje uništavanjem svih zaliha kemijskog oružja koje posjeduju i svih objekata u kojima je proizvedeno, kao i kemijskog oružja koje su u prošlosti ostavile na državnom području drugih država stranaka.

Konvencija o kemijskom oružju jedan je od najuspješnijih aranžmana za razoružanje na svijetu, a 99,4 % deklariranih zaliha kemijskog oružja provjerljivo je uništeno.

Organizacija za zabranu kemijskog oružja

Organizacija za zabranu kemijskog oružja (OPCW) provedbeno je tijelo CWC-a.

EU snažno i aktivno podupire CWC i OPCW te najviše doprinosi dobrovoljnom financiranju njegovih aktivnosti, uključujući sprečavanje ponovne pojave kemijskog oružja, izgradnju kapaciteta država stranaka CWC-a, univerzalizaciju članstva u CWC-u i borbu protiv nekažnjavanja upotrebe kemijskog oružja.

Kombinirani godišnji procijenjeni doprinosi država članica EU-a čine oko 25 % redovnog godišnjeg proračuna OPCW-a.

OPCW blisko surađuje s Ujedinjenim narodima.

Europska unija i OPCW sklopili su u veljači 2024. sporazum o suradnji u obliku memoranduma o razumijevanju.

Na temelju tog sporazuma EU i OPCW povećat će svoju koordinaciju, stratešku suradnju i razmjenu mišljenja i informacija radi provedbe CWC-a u fazi nakon uništenja kemijskog oružja.

EU podupire i povećanje operativne djelotvornosti OPCW-a odlukama Vijeća od 25. studenoga 2021. i 26. lipnja 2023.

• Odluka Vijeća od 26. lipnja 2023. o potpori jačanju operativne djelotvornosti OPCW-a (Službeni list EU-a)
• Odluka Vijeća od 25. studenoga 2021. o potpori jačanju operativne djelotvornosti OPCW-a s pomoću satelitskih snimaka (Službeni list EU-a)
• EU i OPCW jačaju suradnju (priopćenje za medije, Europska služba za vanjsko djelovanje, 21. veljače 2025.)

Predanost EU-a borbi protiv kemijskog oružja

EU aktivno radi na potpunoj zabrani i uklanjanju kemijskog oružja diljem svijeta, u skladu sa strategijom EU-a protiv širenja oružja za masovno uništenje. Također je predan borbi protiv nekažnjavanja upotrebe kemijskog oružja, među ostalim primjenom sankcija.

EU je predan podupiranju potpune provedbe Konvencije o kemijskom oružju.

Zaključci Vijeća o kemijskom oružju

Vijeće je 20. veljače 2023. usvojilo zaključke o kemijskom razoružanju i neširenju oružja.

Vijeće je u zaključcima naglasilo da je upotreba kemijskog oružja, uključujući upotrebu bilo koje otrovne kemikalije kao oružja, neovisno o mjestu, okolnostima i o tome čine li to državni ili nedržavni akteri, neprihvatljiva i za strogu osudu.

Upotrebom kemijskog oružja krši se međunarodno pravo te bi se mogla smatrati ratnim zločinom ili zločinom protiv čovječnosti.

S obzirom na to da nijedan primjer upotrebe kemijskog oružja ne smije ostati nekažnjen, a počinitelji takvih djela za njih moraju odgovarati, EU i njegove države članice čvrsto su predane tom cilju, posebno putem Partnerstva protiv nekažnjavanja upotrebe kemijskog oružja.

Vijeće također vjeruje da je međunarodna zajednica odgovorna za identificiranje počinitelja svakog napada kemijskim oružjem i njihovo pozivanje na odgovornost.

• Zaključci Vijeća o Petoj revizijskoj konferenciji Konvencije o kemijskom oružju (priopćenje za medije, 20. veljače 2023.)
• Strategija EU-a protiv širenja oružja za masovno uništenje
• Organizacija za zabranu kemijskog oružja

Sankcije protiv kemijskog oružja

Kako bi se odvratilo od širenja i upotrebe kemijskog oružja, EU je u listopadu 2018. donio zaseban okvir sankcija. Taj je okvir sankcija posljednji put produljen do 16. listopada 2026.

Sankcije su usmjerene na osobe:

• koje su izravno odgovorne za razvoj i upotrebu kemijskog oružja
• koje pružaju financijsku, tehničku ili materijalnu potporu
• koje pomažu osobama iz navedenih kategorija, potiču ih ili su povezane s njima.

Trenutačno su u skladu s tim okvirom sankcionirani 31 pojedinac i 6 subjekata. Postojeći popis sankcioniranih pojedinaca i subjekata vrijedi do 16. listopada 2026.

Također pogledajte

• Ured Ujedinjenih naroda za poslove razoružanja (UNODA)
• Razoružanje, neširenje oružja i kontrola izvoza oružja (Europska služba za vanjsko djelovanje)
• Posebni izaslanik za neširenje oružja i razoružanje (Europska služba za vanjsko djelovanje)