Odnosi EU-a i Sjedinjenih Američkih Država
EU i Sjedinjene Američke Države (SAD) imaju najopsežniji bilateralni trgovinski i ulagački odnos na svijetu te surađuju na rješavanju globalnih sigurnosnih izazova.
Trgovina i ulaganja
Trgovina EU-a i SAD-a
Transatlantski odnosi okosnica su svjetskog gospodarstva. Europska unija i SAD zajedno ostvaruju gotovo 30 % svjetske trgovine robom i uslugama te 43 % svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP, izraženo u dolarima). EU i SAD imaju najbliži gospodarski odnos na svijetu.
Godina 2025. bila je još jedna rekordna godina, u kojoj je vrijednost bilateralne trgovine robom i uslugama dosegla 1,77 bilijuna eura (prema privremenim podacima). To je više od BDP-a Španjolske. Prekoatlantska trgovina robom i uslugama iznosi više od 4,8 milijardi eura dnevno.
U 2025. trgovinski suficit EU-a s SAD-om iznosio je 20 milijardi eura, uzimajući u obzir i robu i usluge.
Razvoj transatlantske trgovine (2014. – 2025.)
Grafikon koji prikazuje razvoj trgovine robom i uslugama između EU-a i SAD-a u razdoblju od 2015. do 2025. Trgovina robom i uslugama u tom se razdoblju više nego udvostručila. Trgovina je 2015. iznosila nešto više od 856 milijardi eura, dok je 2025. dosegla 1,77 bilijuna eura.
Izvor: Eurostat
Trgovina između EU-a i SAD-a: činjenice i brojke
Zajednička izjava EU-a i Sjedinjenih Američkih Država
Nakon zajedničke izjave EU-a i SAD-a od 21. kolovoza 2025. Vijeće je u lipnju 2026. formalno donijelo dvije uredbe o smanjenju carina EU-a.
Uredbama se ukidaju preostale carine na industrijske proizvode iz SAD-a, odobrava povlašteni pristup za određene poljoprivredne proizvode i produljuje suspenzija carina na uvoz hlapova (iz svih zemalja, ne samo iz SAD-a). Prate ih pojačane mjere za zaštitu proizvođača, poduzeća i radnika u EU-u.
Uredbe uključuju zaštitni mehanizam, mehanizam suspenzije, kojim se EU-u omogućuje da reagira ako SAD ne ispuni svoje obveze, i klauzulu o vremenskom ograničenju valjanosti u skladu s kojom će se glavna uredba primjenjivati do kraja 2029., a uredba o hlapovima prestat će važiti u srpnju 2030. ako se ne poduzmu daljnje mjere.
Navedene uredbe stupaju na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije. Uredba o uvozu hlapa primjenjivat će se retroaktivno od 1. kolovoza 2025.
- Trgovina između EU-a i SAD-a: Vijeće i Parlament postigli dogovor o provedbi carinskih elemenata iz zajedničke izjave (priopćenje za medije, 20. svibnja 2026.)
- Zajednička izjava o okviru Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije o dogovoru o uzajamnoj, pravednoj i uravnoteženoj trgovini (Europska komisija)
- Trgovina između EU-a i SAD-a: Vijeće dalo konačno odobrenje za carinske obveze na temelju Zajedničke izjave (priopćenje za medije, 25. lipnja 2026.)
Ulaganja
Uzajamna ulaganja EU-a i SAD-a najveća su na svijetu i važan su pokretač transatlantskih odnosa. U 2024. uzajamna izravna strana ulaganja premašila su 4,8 bilijuna eura. To je gotovo jednako ukupnoj vrijednosti gospodarstava Francuske i Španjolske.
Otprilike trećina svih poduzeća iz EU-a koja ulažu u inozemstvu ulaže u SAD-u, a otprilike trećina svih stranih ulaganja u EU-u dolazi iz SAD-a.
Ukupna ulaganja SAD-a u EU-u gotovo su četiri puta veća nego u azijsko-pacifičkoj regiji. Izravna strana ulaganja EU-a u SAD-u oko deset su puta veća od ukupnih ulaganja EU-a u Indiji i Kini.
Bilateralna trgovina i ulaganja podupiru milijune radnih mjesta u EU-u i SAD-u. Izvoz robe i usluga iz SAD-a u EU osigurava 2,3 milijuna radnih mjesta u SAD-u, a zahvaljujući ulaganjima poduzeća iz EU-a u SAD-u zaposleno je 3,4 milijuna ljudi.
Energetika
Bliska transatlantska suradnja imala je ključnu ulogu u osiguravanju energetske sigurnosti EU-a nakon izbijanja ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine. EU je dio uvoza ruskog plina zamijenio ukapljenim prirodnim plinom (UPP) iz SAD-a.
EU je 2025. iz SAD-a uvezao više od 82,9 milijardi kubičnih metara (mlrd. m³) UPP-a. To je 26,4 % ukupnog uvoza plina u EU i gotovo 58 % uvoza ukapljenog prirodnog plina.
Uvoz plina u EU
Stupčasti grafikon u kojem se uspoređuje opskrba EU-a plinom od glavnih partnera u 2021., 2023. i 2025.
Uvoz iz Rusije smanjio se s više od 150 milijardi kubičnih metara (mlrd. m³) u 2021. na 38 mlrd. m³ u 2025. To je uglavnom nadoknađeno povećanjem uvoza od drugih partnera. Uvoz iz Norveške povećao se sa 86,4 mlrd. m³ u 2021. na 97,1 mlrd. m³ u 2025. Uvoz iz SAD-a povećao se s 21 mlrd. m³ u 2021. na 82,9 mlrd. m³ u 2025., dok se uvoz od drugih partnera povećao s 51,7 mlrd. m³ u 2021. na 56,9 mlrd. m³ u 2025.
Izvor: Bruegel
Dva transatlantska partnera surađuju u okviru Vijeća za energetiku EU-a i SAD-a, foruma za koordinaciju strateških energetskih pitanja od zajedničkog interesa i za suradnju u području istraživanja i razvoja.
Rješavanje globalnih sigurnosnih izazova
EU i SAD surađuju na rješavanju globalnih sigurnosnih izazova kao što su terorizam, nasilni ekstremizam, širenje nuklearnog oružja i transnacionalni kriminal. Također održavaju bliske veze u području sigurnosti i obrane.
U okviru Partnerstva skupine G-7 za globalnu infrastrukturu i ulaganja i, među ostalim, EU-ove strategije Global Gateway, EU i SAD ostvarili su ulaganja u vrijednosti od 600 milijardi dolara diljem svijeta.
Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine
Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine očito je kršenje Povelje UN-a i međunarodnog prava. To je velik izazov, ne samo za suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, već i za međunarodni poredak utemeljen na pravilima.
U bliskoj suradnji sa svojim partnerima iz skupine G-7 EU i SAD podupiru Ukrajinu i njezin narod te provode niz mjera za povećanje pritiska na Rusiju da zaustavi svoj agresivni rat protiv Ukrajine.
Solidarnost s Ukrajinom
EU čvrsto stoji uz Ukrajinu i njezino stanovništvo i nastavit će pružati političku, financijsku, gospodarsku, humanitarnu, vojnu i diplomatsku potporu.
EU i SAD podupiru Ukrajinu u svim područjima, među ostalim pružanjem vojne pomoći, radom na postizanju mira i pronalaženju diplomatskog rješenja, ispunjavanjem sigurnosnih obveza te podupiranjem obnove i reformi (povezanih s pristupanjem).
Od početka ruskog agresivnog rata EU i njegove države članice Ukrajini i njezinu stanovništvu osigurali su 215 milijardi eura potpore.
Solidarnost EU-a s Ukrajinom
Sankcije protiv Rusije
EU, SAD i drugi partneri sličnih stavova Rusiji su nametnuli sankcije golemih, dosad nezabilježenih razmjera kako bi odgovorili na njezin agresivni rat protiv Ukrajine.
Svrha je tih mjera oslabiti gospodarsku osnovu Rusije, uskratiti joj pristup ključnim tehnologijama i tržištima te znatno ograničiti njezinu sposobnost ratovanja.
Sankcije EU-a usmjerene su na ruski financijski, trgovinski, energetski, prometni, tehnološki i obrambeni sektor te na usluge koje se pružaju Rusiji ili njezinim državljanima. Usmjerene su i na pojedince i subjekte odgovorne za djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet ili neovisnost Ukrajine.
Među sankcioniranim su pojedincima ruski predsjednik Vladimir Putin te ministri, guverneri i lokalni političari, članovi ruske Državne dume i ruskog Vijeća sigurnosti, propagandisti, visoki dužnosnici i vojno osoblje.
Kako bi bila učinkovitija i djelotvornija, EU svoju politiku sankcija blisko koordinira s SAD-om i drugim partnerima iz skupine G-7.
Međuljudska suradnja
EU i SAD potiču niz razmjena ljudi i akademskih programa, uključujući:
- Erasmus+ i Erasmus Mundus
- aktivnosti Jean Monnet
- djelovanja Marie Skłodowska-Curie
- program Fulbright-Schuman
- program za posjetitelje EU-a
- program EU-a i SAD-a za posjetitelje za nove predvodnike.
Također pogledajte
Trgovina između EU-a i Kanade: činjenice i brojke
Trgovina između EU-a i Meksika: činjenice i brojke
Uloga EU-a u globalnoj trgovini
Posljednja izmjena: 1. srpnja 2026.