Zaključci Vijeća o rezultatima i novim elementima kohezijske politike i europskih strukturnih i investicijskih fondova

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE:

(1) PODSJEĆA na svoje zaključke o Šestom izvješću o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji: ulaganja u radna mjesta i rast od 19. studenoga 2014.^[1], zaključke o izazovima provedbe kohezijske politike 2014. – 2020.^[2] od 23. lipnja 2015., zaključke o pojednostavnjenju: Prioriteti i očekivanja država članica u odnosu na europske strukturne i investicijske fondove od 18. studenoga 2015.^[3], zaključke naslovljene „Ulaganje u radna mjesta i rast – poboljšano iskorištavanje europskih strukturnih i investicijskih fondova”^[4] od 15. ožujka 2016. te zaključke o istraživanju i inovacijama naklonjenoj, pametnoj i jednostavnoj kohezijskoj politici i europskim strukturnim i investicijskim fondovima općenito od 24. lipnja 2016.^[5];

(2) PODSJEĆA na to da će EU razviti i provoditi mjere za jačanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije te da je posebna zadaća kohezijske politike umanjiti razlike među stupnjevima razvoja različitih regija, kako je utvrđeno u članku 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

(3) UVIĐA da je kohezijska politika glavna ulagačka politika na razini EU-a za postizanje ciljeva određenih u strategiji Europa 2020. te ISTIČE dodanu vrijednost kohezijske politike i europskih strukturnih i investicijskih fondova, osobito u:

a) osiguravanju stabilnog i dugoročnog okvira na razini EU-a i financijskih sredstava za ulaganja u radna mjesta i rast te provedbu strukturnih reformi integriranim intervencijama prilagođenima potrebama država članica i različitih regija EU-a;

b) mobiliziranju i koordinaciji nacionalnih i podnacionalnih dionika u skladu s načelom podijeljenog upravljanja izravno ih, na temelju načela partnerstva, angažirajući u provedbi prioriteta EU-a sufinanciranim projektima;

c) pionirskom radu na pristupu ulaganjima u EU-u koji se temelji na podacima i usmjeren je na rezultate;

d) pružanju poticaja mnogim državama članicama i podnacionalnim dionicima za provedbu strukturnih reformi, jačanje njihova strateškog planiranja te administrativnog kapaciteta i suradnje.

I. Ocjena programâ kohezijske politike za razdoblje 2007. – 2013.

(4) POZDRAVLJA radni dokument službi Komisije „Ex post evaluacija Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda 2007. – 2013.”[6] u kojemu je dokumentirano da je u programskom razdoblju 2007. – 2013. kohezijska politika znatno doprinijela rastu, zapošljavanju i mogućnostima za socijalno uključivanje u regijama EU-a različitog tipa, ostvarenju ciljeva utvrđenih u strategijama EU-a te umanjivanju regionalnih razlika među državama članicama;

(5) ISTIČE da su rezultati određeni u ex post ocjeni Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda postignuti u okolnostima gospodarskih i socijalnih izazova, među ostalim u dubokoj globalnoj gospodarskoj i financijskoj krizi te uz potrebu za izgradnjom gospodarstva, infrastrukture i administrativnih kapaciteta, osobito kada je riječ o trinaest država članica koje su EU-u pristupile od 2004. godine, te uz promjene strateških političkih prioriteta i pojavu novih izazova na razini EU-a;

(6) osobito ISTIČE sljedeće zaključke iz ex post ocjene Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda:

a) u ekonomskom modelu koji je izradila Komisija procjenjuje se da će se s 270 milijardi EUR koje su u razdoblju 2007. – 2013. uložili Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond, zajedno s nacionalnim sufinanciranjem, do 2023. ostvariti jedan bilijun EUR u dodatnom BDP-u svim državama članicama;

b) podaci o kojima su upravljačka tijela iz država članica izvijestila Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond omogućili su otvaranje gotovo jednog milijuna radnih mjesta, što je znatan doprinos u odnosu na ukupna neto tri milijuna radnih mjesta otvorenih u gospodarstvu EU-a u tom razdoblju;

c) financijsku potporu u sklopu programa Europskog fonda za regionalni razvoj dobilo je 400 000 malih i srednjih poduzeća kako bi se održala unatoč učincima gospodarske i financijske krize te inovacijama povećala svoju konkurentnost i izvoz;

d) kohezijska politika doprinijela je boljoj integraciji unutarnjeg tržišta EU-a, osobito poboljšanjem transportnih veza (posebno mreže TEN-T), poboljšanjem energetske učinkovitosti, pročišćavanja vode i otpadnih voda te gospodarenja otpadom, osuvremenjivanjem obrazovne i zdravstvene infrastrukture te jačanjem istraživanja i inovacija;

e) sredstvima dostupnima u sklopu programa Europske teritorijalne suradnje (Interreg) ojačana je suradnja među susjednim regijama različitih država članica, među državama članicama diljem EU-a te između država članica i trećih zemalja, a postignuti su i širi učinci, osobito u smislu otklanjanja konkretnih prepreka suradnji u različitim sektorima i u smislu bolje gospodarske i socijalne integracije te uključivanja pitanja okoliša, što je istaknut primjer dodane vrijednosti za EU;

(7) ne dovodeći u pitanje pozitivne rezultate kohezijske politike u razdoblju 2007. – 2013. NAPOMINJE da je tada bilo i nedostataka, osobito u pogledu:

• slabosti u smislu relevantnosti, praćenja, učinkovitosti i usklađenosti u poduzetim mjerama, što je pokazalo nedovoljnu usredotočenost na rezultate i
• potrebe za jačanjem administrativnog kapaciteta na upravljačkoj razini programa te za smanjenjem administrativnog opterećenja i troškova;

(8) NAPOMINJE da temeljne ocjene u radnom dokumentu službi odražavaju situaciju krajem 2014., kada se još nije moglo potpuno izvijestiti o postignutim ciljevima i ostvarenim svrhama programâ;

(9) NAPOMINJE da je Komisija provela i ex post evaluaciju Europskog socijalnog fonda (ESF) te da SA ZADOVOLJSTVOM OČEKUJE predstavljanje rezultata te evaluacije u pripadajućem radnom dokumentu službi; POZIVA Komisiju da ishod budućih ocjena europskih strukturnih i investicijskih fondova predstavi na koordiniran način kako bi se olakšala cjelovita procjena te, prema potrebi, posvetila posebna pozornost pristupu usmjerenom na konkretna područja;

(10) ISTIČE da kohezijska politika s razrađenim mjerilima za strogo ocjenjivanje predstavlja najbolju praksu u pogledu donošenja politika utemeljenih na činjenicama te da može biti primjerom drugim politikama EU-a koje se financiraju iz njegova proračuna;

(11) POZIVA Komisiju i države članice da u suradnji sa svim relevantnim dionicima opširno informiraju javnost o rezultatima i koristima kohezijske politike potkrijepljenima dostupnim ocjenama.

II. Ocjena određenih novih elemenata kohezijske politike i europskih strukturnih i investicijskih fondova u razdoblju 2014. – 2020.

(12) ISTIČE da je, u usporedbi s programskim razdobljem 2007. – 2013., u zakonodavni okvir za razdoblje 2014. – 2020. uvedeno više novih elemenata posvećenih povećanju učinkovitosti, usmjerenosti na rezultate i dodanoj vrijednosti europskih strukturnih i investicijskih fondova za EU. Prva konkretna iskustva s određenim novim elementima, posebno s okvirom uspješnosti, tematskom koncentracijom, ex ante uvjetima i povezanošću s gospodarskim upravljanjem EU-a, države članice stekle su tijekom izrade njihovih sporazumâ o partnerstvu i programâ. Praktična primjena novih elemenata zahtijevala je pažljivu pripremu u pogledu vremena i resursa kako bi se osigurali uvjeti potrebni za učinkovitu potrošnju, uključujući nove sustave upravljanja i kontrole. U isto se vrijeme novim instrumentima pravnog okvira, kao što su zajednički akcijski planovi, integrirana teritorijalna ulaganja ili strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice, državama članicama pružaju nove prilike;

(13) NAPOMINJE da je sveobuhvatna izrada programa, zajedno sa zakašnjelim donošenjem pravnih akata, usporednom pripremom za završetak razdoblja 2007. – 2013. te imenovanjem tijela koje je izvršeno kasnije nego što se očekivalo, prouzročila kašnjenje provedbene faze u razdoblju 2014. – 2020.; OČEKUJE, međutim, da će se napori koje su tijekom izrade programa uložile države članice i Komisija isplatiti u godinama koje dolaze putem učinkovitije provedbe visokokvalitetnih programa te mogućnosti da se u budućnosti osloni na poboljšanja uvedena u tekućem razdoblju; POZIVA države članice i Komisiju da poduzmu korake potrebne za ubrzanje provedbe i izvješćivanja o napretku ostvarenom u okviru postojećih programa;

(14) PODSJEĆA na to da se Inicijativom za zapošljavanje mladih pruža ciljana potpora kako bi se radilo na rješavanju problema nezaposlenosti mladih, uz tradicionalne aktivnosti koje podupire Europski socijalni fond, nadopunjujući nacionalne strateške okvire, među ostalim provedbom Garancije za mlade, te PRIMA NA ZNANJE nedavnu komunikaciju Komisije[7] u kojoj se iznose rezultati provedbe Garancije za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladih od 2013.;

(15) POZIVA Komisiju da što prije tijekom 2018. podnese zakonodavne prijedloge za sljedeće programsko razdoblje europskih strukturnih i investicijskih fondova kako bi se suzakonodavcima omogućilo pravodobno postizanje dogovora i osigurao temelj za rani početak postupka izrade programa;

(16) POZIVA Komisiju da razmotri korištenje novim elementima europskih strukturnih i investicijskih fondova kao primjerima za druge politike EU-a koje se financiraju iz proračuna EU-a u kontekstu njezine inicijative „Proračun EU-a usmjeren na rezultate”[8] pokrenute 2015.;

Okvir uspješnosti

(17) PODSJEĆA na to da su europski strukturni i investicijski fondovi bili prvi instrumenti EU-a za financiranje u koje je uveden okvir uspješnosti utemeljen na mjerljivim pokazateljima, kao i pregled uspješnosti s pričuvom za uspješnost koju tijekom 2019. treba dodijeliti samo onim prioritetima iz programâ država članica za koje su ostvarene ključne etape utvrđene u okviru uspješnosti;

(18) CIJENI napore i resurse koje su države članice i Komisija posvetile razvoju logike intervencije i okvira uspješnosti za programe europskih strukturnih i investicijskih fondova (posebice definiranju čvrstih pokazatelja te polaznih i ciljnih vrijednosti); NAPOMINJE da su tim procesom pokrenuta korisna razmatranja i rasprave o utvrđivanju ciljeva i praćenju napretka, a doprinio je i zaokretu u načinu razmišljanja prema većoj usmjerenosti na rezultate i uspješnost u državama članicama i Komisiji;

Tematska koncentracija

(19) PODSJEĆA na to da europski strukturni i investicijski fondovi moraju ispunjavati pravne zahtjeve u pogledu tematske koncentracije, što vodi do veće koncentracije financijske potpore na manji broj područja koja najviše doprinose postizanju ciljeva strategije Europa 2020., i od koje se očekuju bolji rezultati;

(20) POZDRAVLJA činjenicu da je u programima država članica u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj i europskih strukturnih i investicijskih fondova ostvarena tematska koncentracija te da su u mnogim slučajevima premašeni minimalni zahtjevi; SMATRA, međutim, da se mora održati ravnoteža između unaprijed utvrđenih zahtjeva u pogledu koncentracije na ograničen broj tematskih područja i potreba država članica, uključujući fleksibilnost da se tijekom programskog razdoblja reagira na posebne izazove povezane s nacionalnim i regionalnim razvojem;

Ex ante uvjeti

(21) PODSJEĆA na to da su ex ante uvjeti uvedeni u razdoblju 2014. – 2020. kako bi se osiguralo da su u državama članicama prije ulaganja u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova uspostavljeni uvjeti potrebni za učinkovito iskorištavanje sredstava;

(22) SMATRA da, iako je za ispunjavanje ex ante uvjeta ponekad potrebno dosta vremena i znatni resursi kako bi se provele zakonodavne promjene ili složene reforme, to pozitivno djeluje na općenito ulagačko okružje, jačanje administrativnih kapaciteta i dobro upravljanje u mnogim državama članicama; POZDRAVLJA ulogu koju ex ante uvjeti imaju u olakšavanju pripreme portfelja projekata i strateških dokumenata poput strategija pametne specijalizacije te njihovu ulogu u bržoj provedbi pravne stečevine EU-a;

Povezanost s gospodarskim upravljanjem EU-a

(23) PODSJEĆA na to da su u zakonodavni okvir za razdoblje 2014. – 2020. uvedene mjere za osiguravanje da višegodišnja ulaganja u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova budu usmjerena na odgovarajuće preporuke za pojedine zemlje. Kao rezultat izrade programa postojeći su programi u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova osmišljeni tako da se njima podupiru strukturne reforme, u skladu s prioritetima EU-a utvrđenima tijekom procesa europskog semestra;

(24) SMATRA da se ulaganjima usmjerenima na odgovarajuće preporuke za pojedine zemlje doprinosi provedbi strukturnih reformi i poboljšanju ukupne makroekonomske situacije u dotičnoj državi članici;

(25) SMATRA da bi ubuduće trebalo težiti većoj dosljednosti među različitim mjerama kojima se učinkovitost europskih strukturnih i investicijskih fondova povezuje s gospodarskim upravljanjem, oslanjajući se na prva pozitivna iskustva s uvođenjem ex ante uvjeta te uzimajući u obzir potrebu za svladavanjem socijalnih, gospodarskih i teritorijalnih izazova, kao i kontinuitet i stabilnost višegodišnjih programa;

Pojednostavnjenje

(26) ŽALI što prekomjerno reguliranje i prevelika uslojenost pravila i kontrola (na razini EU-a te nacionalnoj i regionalnoj razini) ometa ostvarenje punog potencijala učinkovitosti i usmjerenosti na rezultate zakonodavnog okvira europskih strukturnih i investicijskih fondova; PODSJEĆA na to da je povjerenje među svim dionicima presudno za učinkovito funkcioniranje načela podijeljenog upravljanja te da bi ga trebalo dalje jačati pojednostavnjenjem europskih strukturnih i investicijskih fondova te povećanjem njihove dostupnosti i razumljivosti među građanima, poduzećima i upravama; s time u vezi PONOVNO ISTIČE važnost mehanizama ranog upozoravanja te jačanja preventivne uloge revizije na razini EU-a i nacionalnoj razini;

(27) POZDRAVLJA dosad objavljene nalaze i preporuke Skupine na visokoj razini za praćenje pojednostavnjenja za korisnike europskih strukturnih i investicijskih fondova koju je uspostavila Komisija i SA ZANIMANJEM OČEKUJE njezin budući rad na pripremi programskog razdoblja nakon 2020.;

(28) PRIMA NA ZNANJE zakonodavni prijedlog usmjeren na pojednostavnjenje europskih strukturnih i investicijskih fondova za tekuće programsko razdoblje koji je Komisija dostavila Vijeću u rujnu 2016. te OSTAJE PREDANO njegovu brzu donošenju; POZIVA Komisiju i države članice da na najbolji mogući način iskoriste sve mogućnosti iz pravnog okvira (uključujući ranu pripremu delegiranih akata) kojima se doprinosi pojednostavnjenju provedbe postojećih programa europskih strukturnih i investicijskih fondova;

(29) PREDANO JE temeljitom pojednostavnjenju, uz uravnoteživanje potrebe za stabilnošću i daljnjim trajanjem sa znatnim smanjenjem administrativnog opterećenja i troškova u razdoblju nakon 2020.; SMATRA da bi trebalo pažljivo ispitati niže navedena usmjerenja i nove puteve, ne dovodeći u pitanje buduće odluke:

a) jednostavan, jasan i razumljiv skup pravila za europske strukturne i investicijske fondove s većim naglaskom na integriranom pristupu (npr. programi koji se financiraju iz više fondova te zajednička pravila za sve europske strukturne i investicijske fondove), osiguravajući pritom da svaki europski strukturni i investicijski fond može učinkovito i djelotvorno ispuniti misiju specifičnu upravo za taj fond te da se prednost daje najjednostavnijem dostupnom rješenju;

b) pravila europskih strukturnih i investicijskih fondova te pravila koja se primjenjuju na druge fondove EU-a, kao i druge politike EU-a koje utječu na provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova (posebno pravila o državnim potporama) trebalo bi dodatno međusobno uskladiti kako bi se pojednostavnila provedba fondova EU-a za korisnike, olakšalo ostvarivanje sinergije i komplementarnosti među različitim programima i spajanje različitih izvora te kako bi se omogućila usporedivost učinkovitosti i djelotvornosti među instrumentima EU-a za financiranje;

c) daljnje pojednostavnjenje iskorištavanja i učinkovite uporabe punog raspona pojednostavnjenih mogućnosti financiranja, popraćeno jasnim zahtjevima u pogledu njihove kontrole i revizije;

d) jednostavniji i učinkovitiji model podijeljenog upravljanja utemeljen na uspješnosti umjesto na usklađenosti kako bi se dodatno poboljšala usmjerenost europskih strukturnih i investicijskih fondova na rezultate, vodeći pritom računa o važnosti sprečavanja, proporcionalnosti i vrijednosti za novac;

e) procjena toga bi li iskustvo stečeno s provedbenim mehanizmima koji se primjenjuju u drugim područjima politike EU-a moglo doprinijeti poboljšanju učinkovitosti kohezijske politike i europskih strukturnih i investicijskih fondova;

f) šira primjena proporcionalnosti i uvođenje diferencijacije u provedbu programa europskih strukturnih i investicijskih fondova na temelju objektivnih kriterija i pozitivnih poticaja za programe;

(30) OSTAJE PREDANO održavanju redovite političke rasprave među relevantnim ministrima u okviru Vijeća za opće poslove kako bi se razgovaralo o provedbi i rezultatima kohezijske politike i europskih strukturnih i investicijskih fondova te kako bi se pružila potpora pripremi okvira politike za razdoblje nakon 2020.

^[1] Dok. 15802/14.
^[2] Dok. 9622/1/15 REV 1.
^[3] Dok. 14266/1/15 REV 1.
^[4] Dok. 7075/16.
^[5] Dok. 10668/16.
^[6] Dok. 12371/16.
^[7] Dok. 12749/16 + ADD 1 – 3.
^[8] http://ec.europa.eu/budget/budget4results/index_en.cfm