"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
Vijeće odobrilo zaključke za sastanak na vrhu UN-a o bioraznolikosti koji će se održati u Montrealu (COP 15)
Vijeće je danas odobrilo zaključke s obzirom na konferenciju stranaka Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti (COP 15), Kartagenskog protokola (COP-MOP 10) i Protokola iz Nagoye (COP-MOP 4), koja će se održati u Montrealu (Kanada) od 7. do 19. prosinca 2022. Zaključci će poslužiti kao opće pregovaračko stajalište EU-a na sastancima.
Očekuje se da će to biti ključna konferencija UN-a o bioraznolikosti, na kojoj se namjerava donijeti globalni okvir za bioraznolikost za razdoblje nakon 2020., u kojem će se utvrditi ciljevi za usmjeravanje globalnih mjera za zaštitu i obnovu prirode u sljedećem desetljeću.
To će biti revolucionarna konferencija. Svjetski čelnici i čelnice okupit će se kako bi postigli dogovor o globalnoj zaštiti naše bioraznolikosti. Već svjedočimo ozbiljnom opadanju broja različitih vrsta i vrijeme je za djelovanje. Drago mi je što je EU postigao dogovor o snažnom stajalištu za sastanak na vrhu o bioraznolikosti. Zaštita naših ekosustava zajednička je obveza čovječanstva.
Anna Hubáčková, češka ministrica okoliša
Vijeće u svojim zaključcima poziva na donošenje ambicioznog, sveobuhvatnog i transformativnog globalnog okvira za bioraznolikost za razdoblje nakon 2020. koji uključuje dugoročne ciljeve za 2050., prijelazne ishode za 2030. i ciljeve za 2030. usmjerene na mjere kojima se učinkovito i istodobno rješavaju izravni i neizravni uzroci gubitka bioraznolikosti.
EU naglašava potrebu da se u ciljeve do 2030., među ostalim, uključe:
– djelotvorno očuvanje najmanje 30 % svjetskog kopna i najmanje 30 % oceana
– obnova 3 milijarde hektara narušenih kopnenih i slatkovodnih ekosustava te 3 milijarde hektara oceanskih ekosustava
– zaustavljanje svih nezakonitih, neodrživih ili nesigurnih uroda ili ulova divljih vrsta te trgovine njima i njihove upotrebe
– zaustavljanje izumiranja poznatih ugroženih izazvanog ljudskim djelovanjem
– iskorištavanje punog potencijala prirodnih rješenja
– smanjenje razina onečišćenja iz svih izvora i rizika od njih
– sprečavanje unošenja i nastanjivanja svih prioritetnih invazivnih stranih vrsta te iskorjenjivanje ili kontroliranje već nastanjenih invazivnih stranih vrsta kako bi se smanjili njihovi učinci na bioraznolikost
– provedba praksi za održivu upotrebu bioraznolikosti u velikom opsegu i s količinski određenim ciljevima
– rješavanje problema promjene iskorištavanja zemljišta i mora koja negativno utječe na bioraznolikost u svim ekosustavima.
Vijeće prepoznaje važnost namjenske, predvidljive i odgovarajuće mobilizacije resursa za bioraznolikost. U zaključcima se podsjeća na to da je Europska komisija preuzela obvezu da EU udvostruči vanjsko financiranje za bioraznolikost, osobito za najugroženije zemlje, i da države članice EU-a općenito najviše doprinose Globalnom fondu za okoliš.
Vijeće potvrđuje svoju spremnost da doprinese pronalasku rješenja za pitanje „digitalnih informacija o sekvenciranju u vezi s genetskim resursima” (DSI) i naglašava da se svako rješenje, među ostalim, treba temeljiti na postojećim praksama u bazama podataka, da bi se njime trebao očuvati otvoren pristup DSI-ju iz javnih baza podataka i osigurati da se zajedničkim koristima doprinese očuvanju i održivoj upotrebi bioraznolikosti te podupru ciljevi održivog razvoja.
Vijeće poziva na donošenje dugoročnog strateškog okvira za izgradnju kapaciteta nakon 2020., sastavnice upravljanja znanjem i komunikacijske strategije za globalni okvir za bioraznolikost. Također poziva na donošenje snažnog i poboljšanog mehanizma za planiranje, izvješćivanje i preispitivanje na konferenciji COP 15, zajedno s čvrstim okvirom za praćenje.
Vijeće naglašava ključnu važnost uključivanja bioraznolikosti u sve politike i sektore te među njima i obvezuje se da će služiti kao primjer potpunim uključivanjem bioraznolikosti u planove i politike na razini EU-a te na nacionalnoj i lokalnoj razini.
Vijeće poziva na donošenje provedbenog plana za Kartagenski protokol (2022. – 2030.), koji se temelji na globalnom okviru za bioraznolikost i nadopunjuje ga. Naglašava potrebu za potpunom provedbom Protokola iz Nagoye o pristupu i podjeli dobiti te za poboljšanjem njegove djelotvornosti i učinkovitosti.
Kontekst
Ciljevi su Konvencije o biološkoj raznolikosti očuvanje i održiva upotreba bioraznolikosti te poštena i pravična podjela koristi koje proizlaze iz upotrebe genetskih resursa.
Glavna tema dnevnog reda Konvencije o biološkoj raznolikosti COP 15, Kartagenskog protokola COP-MOP 10 i Protokola iz Nagoye COP-MOP bit će donošenje globalnog okvira za bioraznolikost za razdoblje nakon 2020.
Nacrt globalnog okvira za bioraznolikost za razdoblje nakon 2020. sadržava 21 cilj djelovanja za 2030., uključujući:
očuvanje kopnenih i morskih područja na globalnoj razini
obnovu narušenih slatkovodnih, morskih i kopnenih ekosustava
smanjenje unošenja invazivnih stranih vrsta
smanjenje gubitka hranjivih tvari u okolišu i smanjenje upotrebe pesticida te prestanak ispuštanja plastičnog otpada
prirodne doprinose globalnim naporima za ublažavanje klimatskih promjena.
Background
The objectives of the Convention on Biological Diversity are the conservation and sustainable use of biodiversity and the fair and equitable sharing of the benefits arising out of the utilisation of genetic resources.
The main topic in the agenda of the Convention on Biological Diversity COP 15, Cartagena Protocol COP-MOP 10 and Nagoya Protocol COP-MOP, will be the adoption of the post-2020 global biodiversity framework.
The draft Post-2020 Global Biodiversity Framework has 21 action targets for 2030, including:
Conservation of land and sea areas globally
Restoration of degraded freshwater, marine and terrestrial ecosystems
Reduction of introduction of invasive alien species
Reduction of nutrients lost to the environment and pesticides, and eliminating discharge of plastic waste
Nature-based contributions to global climate change mitigation efforts.
To će biti revolucionarna konferencija. Svjetski čelnici i čelnice okupit će se kako bi postigli dogovor o globalnoj zaštiti naše bioraznolikosti. Već svjedočimo ozbiljnom opadanju broja različitih vrsta i vrijeme je za djelovanje. Drago mi je što je EU postigao dogovor o snažnom stajalištu za sastanak na vrhu o bioraznolikosti. Zaštita naših ekosustava zajednička je obveza čovječanstva.