"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
S vašim dopuštenjem upotrebljavat ćemo kolačiće kako bismo dobili zbirne, anonimne podatke o pretraživanju i navikama posjetitelja na našim internetskim stranicama. Te ćemo podatke iskoristiti kako bismo poboljšali vaše iskustvo na našim internetskim stranicama.
Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo, 15. studenoga 2021.
Glavni rezultati
Nova strategija EU-a za šume do 2030.
Ministri i ministrice poljoprivrede EU-a usvojili su zaključke Vijeća o novoj strategiji EU-a za šume do 2030. Ta je strategija jedan od glavnih elemenata europskog zelenog plana i temelji na strategiji EU-a za bioraznolikost te će biti ključan dio napora za smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030.
Vijeće je u svojim zaključcima prepoznalo ključnu ulogu šuma u prijelazu EU-a na zeleno, klimatski neutralno i konkurentno kružno biogospodarstvo. Ministri i ministrice pozdravili su naglasak nove strategije na promicanju održivih proizvoda na bazi drva i prijedlog da se uspostavi novo partnerstvo za istraživanje i inovacije u šumarstvu.
Međutim, Vijeće je također istaknulo potrebu za postizanjem ravnoteže između okolišnih, socijalnih i gospodarskih aspekata održivog gospodarenja šumama te važnost poštovanja nacionalnih nadležnosti u području šumarstva i gospodarenja šumama. Istaknuta je i važnost uključivanja međunarodne dimenzije usmjerene na suzbijanje globalnog krčenja šuma.
Kao jedna od europskih zemalja s najviše šuma, Slovenija je oduvijek cijenila važnost održivog gospodarenja šumama. Današnji zaključci odražavaju potrebu da svi dionici surađuju i usvoje uravnotežen pristup kako bi se uhvatili u koštac s dosad neviđenim izazovima s kojima se suočavaju naše šume, uz istodobnu zaštitu zajednica čiji životni uvjeti ovise o šumskim resursima.
Jože Podgoršek, slovenski ministar poljoprivrede
Na temelju informacija koje su dostavile Komisija i države članice ministri i ministrice razmijenili su mišljenja o stanju na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Iako je poljoprivredno-prehrambeni sektor EU-a općenito polučio dobre rezultate, države članice istaknule su niz razloga za zabrinutost, a posebno u pogledu učinka sve većih cijena energije, ulaznih materijala i hrane za životinje na poljoprivredu. Litavska delegacija u ime četrnaest delegacija predstavila je zajedničku izjavu kojom se zahtijevaju hitne izvanredne mjere potpore EU-a sektoru svinjskog mesa u skladu s Uredbom o zajedničkoj organizaciji tržišta. Neke od drugih tema o kojima se raspravljalo bile su utjecaj vremenskih uvjeta, bolesti životinja poput afričke svinjske kuge i ptičje gripe te moguće buduće poremećaje u trgovinskim odnosima sa zemljama koje nisu članice EU-a.
Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:
Riblji stokovi koji se dijele s Ujedinjenom Kraljevinom
Na temelju informacija koje je dostavila Komisija ministri i ministrice razmijenili su mišljenja o napretku postignutom u savjetovanjima o ribolovnim mogućnostima za stokove koji se dijele s Ujedinjenom Kraljevinom za 2022. Ministri i ministrice dali su Komisiji političke smjernice o stajalištu koje EU treba zauzeti u tim savjetovanjima koja su u tijeku.
Nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a godišnja savjetovanja s tom zemljom o zajedničkim ribljim stokovima odvijat će se u skladu sa Sporazumom o trgovini i suradnji između EU-a i Ujedinjene Kraljevine. Uloga je Vijeća pružiti smjernice Komisiji o stajalištu EU-a u savjetovanjima te redovito dobivati informacije o napretku pregovora.
Predsjedništvo je obavijestilo ministre i ministrice o EU-ovu Tjednu oprašivača 2021. koji se održao od 27. do 30. rujna. Na tom četverodnevnom događanju okupili su se govornici iz Komisije, Europskog parlamenta i uprava država članica te predstavnici akademske zajednice i nevladinih organizacija. Na događanju su se istraživali načini za jačanje djelovanja EU-a kako bi se zaustavilo smanjenje broja oprašivača do 2030. Među iznesenim preporukama bila je potreba za poboljšanjem komunikacije i međusektorskog dijaloga na razini EU-a i na nacionalnoj razini, među ostalim uključivanjem ključnih dionika i civilnog društva.
U okviru tog događanja Komisija je organizirala radionicu pod nazivom „Mjere EU-a za oprašivače u poljoprivrednim krajobrazima” na kojoj su sudjelovali ključni dionici iz poljoprivrede, tijela za zaštitu okoliša, tijela javne vlasti i civilnog društva. Na radionici je izrađen niz konkretnih prijedloga politika koji bi mogli poslužiti kao temelj za strateške planove država članica u okviru ZPP-a.
Zaštita pčela i divljih oprašivača važan je prioritet slovenskog predsjedništva i zadovoljni smo pozitivnim ishodom ove radionice. Uvjereni smo da će se izneseni prijedlozi pokazati korisnima za države članice u izradi njihovih strateških planova u okviru ZPP-a.
Jože Podgoršek, slovenski ministar poljoprivrede
Ostale točke na dnevnom redu
Tijekom sastanka ministri i ministrice od Komisije su primili informacije o nedavnoj konferenciji „Od polja do stola”, kriznom planu za osiguravanje opskrbe hranom i sigurnosti opskrbe hranom te 12. ministarskoj konferenciji WTO-a. Delegacije su dostavile i informacije o vulkanskoj aktivnosti u La Palmi, pitanjima koja se odnose na populacije smeđih medvjeda i vukova u određenim regijama te o strateškim planovima u okviru ZPP-a.
Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.
Kao jedna od europskih zemalja s najviše šuma, Slovenija je oduvijek cijenila važnost održivog gospodarenja šumama. Današnji zaključci odražavaju potrebu da svi dionici surađuju i usvoje uravnotežen pristup kako bi se uhvatili u koštac s dosad neviđenim izazovima s kojima se suočavaju naše šume, uz istodobnu zaštitu zajednica čiji životni uvjeti ovise o šumskim resursima.
