"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo, 11. i 12. listopada 2021.
Glavni rezultati
Ribarstvo
Ribolovne mogućnosti u Baltičkome moru za 2022.
Vijeće je postiglo dogovor o ukupnim dopuštenim ulovima (TAC) i kvotama država članica za 2022. u pogledu deset komercijalno najvažnijih ribljih stokova u Baltičkome moru. Dogovorom se utvrđuju količine svake vrste koje će države članice moći loviti u 2022., kao i određeni uvjeti za ribarska plovila koja love u regiji.
Tim dogovorom mijenja se i niz TAC-ova iz prethodne godine. Pritom treba istaknuti sljedeće:
zbog niskih razina biomase TAC za haringu u zapadnom dijelu Baltičkog mora ograničen je na usputne ulove i smanjen za 50 %, dok je u središnjem Baltiku smanjen za 45 %
budući da se stanje stokova bakalara nije poboljšalo, Vijeće je ponovno utvrdilo samo poseban TAC za usputne ulove. Isto vrijedi i za lososa u glavnom bazenu, premda je TAC za stokove lososa u Finskom zaljevu umjereno povećan.
TAC-ovi za iverak zlatopjeg i papalinu povećani su za 25 odnosno 13 %.
Današnjim dogovorom uspostavlja se ravnoteža između pružanja potpore osobama koje se bave ribarstvom u EU-u i osiguravanja dugoročne održivosti ribljih stokova u baltičkoj regiji. On se temelji na pouzdanim znanstvenim savjetima i odražava predanost Vijeća poštovanju ciljeva zajedničke ribarstvene politike uz istodobno pristupanje rješavanju pitanja zaštite okoliša.
Jože Podgoršek, slovenski ministar poljoprivrede
Ministri i ministrice razmijenili su mišljenja o ribolovnim mogućnostima za 2022. za stokove koje EU dijeli s Ujedinjenom Kraljevinom. Nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a godišnja savjetovanja s tom zemljom o zajedničkim ribljim stokovima trebala bi se odvijati u skladu sa Sporazumom o trgovini i suradnji između EU-a i Ujedinjene Kraljevine. Delegacije su Komisiji dale smjernice o stajalištu koje EU treba zauzeti u tim savjetovanjima. Osobito su naglasile da se TAC-ovi moraju temeljiti na znanstvenim savjetima i udovoljavati ciljevima zajedničke ribarstvene politike, pri čemu treba uvažiti gospodarske, socijalne i okolišne aspekte održivosti. Mnoge države članice ujedno su još jednom istaknule da u tim pregovorima treba nastupati jedinstveno. Na marginama sastanka niz država članica potpisalo je političku izjavu o odluci Ujedinjene Kraljevine da brojnim francuskim ribarskim plovilima ne dodijeli povlastice za ribolov u vodama Jerseyja i Guernseyja. Tom se izjavom podupire stajalište Francuske i poziva Ujedinjena Kraljevina da poštuje odredbe Sporazuma o trgovini i suradnji.
Savjetovanja o ribarstvu između EU-a te Norveške i obalnih država za 2022.
Ministri i ministrice razmijenili su mišljenja o savjetovanjima s Norveškom i obalnim državama o ribolovnim mogućnostima za 2022. Pregovori s Norveškom trebali bi se održati od sredine listopada do kraja studenoga, a savjetovanja s obalnim državama trebala bi započeti krajem listopada. Delegacije su raspravljale o prioritetima EU-a i pripremile podlogu za ta savjetovanja.
Sudjelovanje EU-a na sastanku o atlantskoj tuni
Ministri i ministrice bili su pozvani dati smjernice Komisiji o stajalištu koje EU treba zauzeti na godišnjem sastanku Međunarodne komisije za očuvanje atlantskih tuna (ICCAT), koji će se ove godine održati od 15. do 22. studenoga. Raspravljali su, među ostalim, o predloženim mjerama za upravljanje tropskom tunom (posebice velikookom tunom) i zaštitu morskog psa kučka, oporavku stokova plavoperajne tune te važnosti izbjegavanja negativnog učinka na mali i artizanalni ribolov. ICCAT je odgovoran za dugoročno očuvanje i održivo iskorištavanje ribolovnih resursa te zaštitu morskih ekosustava. Njegove preporuke izravno utječu na godišnje ribolovne mogućnosti EU-a.
Poljoprivreda
Strateški planovi u okviru ZPP-a
U okviru reformirane zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), koja će obuhvatiti razdoblje od 2023. do 2027., države članice trebaju pripremiti strateške planove s podrobnim opisom načina na koje će provesti odredbe navedene politike. Ministri i ministrice raspravljali su o trenutačnom stanju priprema svojih planova te su naveli izazove s kojima se susreću i razmotrili postupke javnog savjetovanja koji se provode s odgovarajućim dionicima. Ujedno su pozvali Komisiju da usvoji transparentan pristup evaluaciji tih planova, primjerice da utvrdi jasne kriterije procjene i osigura da se objavi najveći mogući broj dokumenata sa smjernicama.
Ministri i ministrice razmijenili su mišljenja o reviziji tržišnih standarda EU-a za poljoprivredne proizvode. Istaknuli su važnost tržišnih standarda i potvrdili da je potrebno razmotriti načine za njihovo dodatno poboljšanje, posebice kako bi se doprinijelo većoj održivosti, osigurale jasne informacije za potrošače i očuvala konkurentnost proizvoda EU-a na međunarodnom tržištu. Nadalje, mnogi su među njima izrazili potporu prijedlogu slovenskog predsjedništva za reviziju pravila o označivanju mješavina meda kako bi se naznačile zemlje podrijetla meda upotrijebljenog u mješavinama.
Tržišnim standardima EU-a utvrđuju se minimalni zahtjevi za proizvode kojima se trguje među poduzećima ili koji se prodaju potrošačima. EU-ovom strategijom „od polja do stola” predviđa se revizija tržišnih standarda s ciljem povećanja održivosti lanca opskrbe hranom. Ostali aspekti uključuju potrebu za osuvremenjivanjem određenih standarda i njihovim usklađivanjem s očekivanjima potrošača.
Ažuriranje pravila o označivanju mješavina meda ključni je prioritet slovenskog predsjedništva, a potpora koju su danas izrazile države članice vodi nas korak bliže ispunjenju tog važnog cilja.
Jože Podgoršek, slovenski ministar poljoprivrede
Ministri i ministrice raspravljali su o komunikaciji Komisije o novoj strategiji EU-a za šume do 2030., koja je objavljena 16. srpnja 2021. Cilj te strategije, koja se temelji na europskom zelenom planu, prilagodba je europskih šuma za odgovor na prijetnje kao što su klimatske promjene, očuvanje njihove uloge kao ponora ugljika, očuvanje i obnova ekosustava i osiguravanje održivog upravljanja šumskim resursima.
Ministri i ministrice pozdravili su strategiju, ali su pritom istaknuli važnost postizanja ravnoteže između okolišnih ciljeva i ključnih gospodarskih i socijalnih uloga europskih šuma. Naglasili su da se u strategiji trebaju uvažiti nacionalne posebnosti i postojeće nacionalne strategije i mjere, uz potpuno poštovanje načela supsidijarnosti, te da bi trebalo osigurati odgovarajuća sredstva. Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo na sastanku u studenome trebalo bi usvojiti zaključke o strategiji.
Ministri i ministrice razmijenili su mišljenja o mogućem doprinosu poljoprivrednog i šumarskog sektora novom paketu „Spremni za 55 %” te su raspravljali o izazovima i mogućnostima navedene inicijative. Između ostalog istaknuli su moguće preklapanje s novom zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) i potrebu za uvažavanjem različitih polaznih točaka država članica pri određivanju klimatskih ciljeva. Njihova ključna poruka bila je da bi sigurnost opskrbe hranom kao primarni cilj ZPP-a trebala uvijek biti zajamčena. Više delegacija pozvalo je i na provedbu procjene učinka paketa. Kad je riječ o šumama, ministri i ministrice potvrdili su ključnu ulogu šuma kao ponora ugljika i za očuvanje bioraznolikosti, ali su i istaknuli da će glavni izazov biti postizanje ravnoteže između ambicioznijih okolišnih ciljeva za šumarstvo i socijalnih i gospodarskih aspekata održivosti šuma.
Paket „Spremni za 55 %” niz je međupovezanih prijedloga koje je Komisija donijela 14. srpnja s ciljem smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. (u usporedbi s razinama iz 1990.). Tri prijedloga jasno su povezana s poljoprivredom i šumarstvom jer uključuju reviziju triju ključnih uredaba:
uredbe o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu (LULUCF)
Spremni za 55 %: kako će EU pretvoriti klimatske ciljeve u pravo (Infografika)
Ostale teme na dnevnom redu
Delegacije su prvog dana sastanka Vijeća ministre i ministrice izvijestili o nizu tema, među ostalim o turskom nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu u grčkim teritorijalnim vodama, visokim cijenama gnojiva, stanju u sektoru svinjskog mesa, nedavnom sastanku ministara i ministrica poljoprivrede zemalja skupine G20, predstojećoj reviziji europske politike kvalitete i prijedlogu za proširenje privremenog okvira za državne potpore. Predsjedništvo je drugog dana sastanka pružilo informacije o nedavnom UN-ovu sastanku na vrhu o prehrambenim sustavima; španjolska delegacija predstavila je, pak, svojeg predloženog kandidata za predsjednika Odbora UN-a za svjetsku sigurnost opskrbe hranom, a danska delegacija pozvala je na reviziju zakonodavstva EU-a o dobrobiti životinja.
Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.
Današnjim dogovorom uspostavlja se ravnoteža između pružanja potpore osobama koje se bave ribarstvom u EU-u i osiguravanja dugoročne održivosti ribljih stokova u baltičkoj regiji. On se temelji na pouzdanim znanstvenim savjetima i odražava predanost Vijeća poštovanju ciljeva zajedničke ribarstvene politike uz istodobno pristupanje rješavanju pitanja zaštite okoliša.
