Videokonferencija ministara i ministrica unutarnjeg tržišta i industrije, 19. studenoga 2020.

Najvažniji rezultati

Maksimalno iskorištavanje oporavka: postizanje dinamičnije, otpornije i konkurentnije europske industrije ulaganjima u zelenu transformaciju #CleanIndustry

Ministri i ministrice održali su neformalnu raspravu o politikama o tome kako na najbolji način iskoristiti plan oporavka za postizanje dinamičnije, otpornije i konkurentnije europske industrije ulaganjima u zelenu tranziciju. Rasprave su se nadovezale na zaključke naslovljene „Oporavak kojim se promiče prijelaz prema dinamičnijoj, otpornijoj i konkurentnijoj europskoj industriji”, koje je Vijeće pisanim postupkom usvojilo 16. studenoga. Oni bi trebali poslužiti kao doprinos Vijeća pripremnom radu Komisije za ažuriranje njezine Nove industrijske strategije za Europu.

Konkurentna i otporna industrija EU-a na integriranijem i potpuno funkcionalnom jedinstvenom tržištu bit će okosnica našeg oporavka od krize uzrokovane bolešću COVID-19. Dužnost nam je pružiti smjernice u vezi s našim planom za industrijsku politiku u idućim godinama i sljedećem desetljeću. To podrazumijeva da je potrebno oblikovati i osigurati najprikladniji pravni okvir za brz, pravedan i održiv prijelaz na zeleno i digitalno gospodarstvo te utvrditi odgovarajuće poticajne mjere, među ostalim i u financijskom smislu, kako bi se iskoristile tehnološke mogućnosti za prelazak na konkurentnu budućnost.

Peter Altmaier, njemački savezni ministar gospodarstva i energetike

Komisija je potvrdila svoju namjeru da ažurira Novu industrijsku strategiju za Europu kako bi se u obzir uzele pouke stečene u krizi uzrokovanoj bolešću COVID-19, kao što je potreba za smanjenjem ovisnosti EU-a o vanjskoj ponudi i potražnji u strateškim sektorima i materijalima te povećanjem ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju u pogledu tehnoloških i digitalnih inovacija.

Ministri i ministrice općenito su se složili da je zelena tranzicija industrije EU-a preduvjet za postizanje klimatske neutralnosti i drugih klimatskih ciljeva. Najavljenim ažuriranjem Nove industrijske strategije za Europu trebalo bi stoga potaknuti veća ulaganja u održive, zelene i digitalne inovacije te veću paneuropsku suradnju u ključnim održivim i zelenim tehnologijama, kako bi se postigao uspješan ishod.

Mnogi ministri i ministrice istaknuli su potrebu za pronalaženjem najprikladnijeg i najučinkovitijeg načina za napredak u zelenoj tranziciji uz istodobno jačanje konkurentnosti industrije EU-a te osobito energetski intenzivnih sektora.

Nekoliko je sudionika naglasilo da je toj industriji potrebna jasnoća i predvidljivost te izrazilo sumnju u prikladnost izmjene dogovorenih srednjoročnih ciljeva.

Mnogi ministri i ministrice naglasili su važnost potpune funkcionalnosti jedinstvenog tržišta, osobito u području usluga, i stabilnog regulatornog okruženja, osobito za ulaganja.

Dok je nekoliko ministara i ministrica podržalo pokretanje novih važnih projekata od zajedničkog europskog interesa (IPCEI) u raznim sektorima i strateškim lancima vrijednosti, drugi su istaknuli da su IPCEI-i samo jedan od relevantnih dostupnih alata te da bi ih trebalo ograničiti na situacije nefunkcioniranja tržišta. Nekoliko ih se izjasnilo u prilog povećanju uključivosti IPCEI-a, bilo u smislu zemljopisne pokrivenosti ili veličine uključenih poduzeća.

Nekoliko ministara i ministrica istaknulo je važnost otvorenog gospodarstva za konkurentnu, prosperitetnu i otpornu industriju EU-a.

Među ostalim ključnim temama o kojima se razgovaralo bila je potreba za promicanjem kružnog gospodarstva i industrijskih saveza te važna uloga istraživanja i inovacija u osiguravanju uspješne provedbe glavnih ciljeva strategije industrijske politike EU-a na troškovno učinkovit način.

Kontekst

Kao odgovor na opetovane pozive Europskog vijeća Komisija je u ožujku 2020. objavila komunikaciju o Novoj industrijskoj strategiji za Europu.

Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 i njezin utjecaj na europsko gospodarstvo pojačali su potrebu za brzim, ambicioznim i sveobuhvatnim odgovorom industrijske politike na razini EU-a i na nacionalnoj razini kojim bi se obuhvatili svi industrijski ekosustavi.

Komisija je nedavno najavila ažuriranje Nove industrijske strategije za Europu, koja će biti predstavljena u prvoj polovini 2021. te kojom će se uzeti u obzir pouke stečene u krizi uzrokovanoj bolešću COVID-19, globalan kontekst tržišnog natjecanja i potreba za ubrzanjem dvostruke zelene i digitalne tranzicije. Rasprave ministara i ministrica 19. studenoga (zajedno s navedenim zaključcima Vijeća) bit će doprinos Vijeća pripremama Komisije u tom pogledu.

• Prema dinamičnijoj, otpornijoj i konkurentnijoj europskoj industriji: Vijeće usvojilo zaključke (priopćenje za medije, 16. studenoga 2020.)
• Industrijska politika EU-a (osnovne informacije)

Razno

a) Godišnje izvješće mreže izaslanika za MSP-ove za 2020.

Komisija je predstavila godišnje izvješće mreže izaslanika za MSP-ove za 2020. Izvješće sadrži pregled najnovijih trendova u uspješnosti MSP-ova u Europi te sažet prikaz rada izaslanika za MSP-ove u 2020. U njemu su ujedno predstavljene aktivnosti koje je ta mreža planirala za 2021. te preporuke za djelovanje.

b) Nova strategija za potrošače

Komisija je predstavila komunikaciju o Novoj europskoj strategiji za potrošače, koja je donesena 13. studenoga.

Budući da će sadašnja Europska strategija za potrošače isteći krajem 2020., Komisija smatra da je potrebno ponovno razmotriti prioritete za nadolazeće godine, posebno s obzirom na posljedice pandemije bolesti COVID-19.

Cilj je Komisije ojačati sinergiju između politika EU-a i nacionalnih politika za potrošače u vezi s nekoliko prioriteta, posebice zelenom i digitalnom tranzicijom i djelotvornom provedbom prava potrošača na internetu.

• Komunikacija Komisije „Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača za održivi oporavak”

c) Program rada predstojećeg predsjedništva

Portugalska delegacija predstavila je prioritete svojeg predstojećeg predsjedanja u području unutarnjeg tržišta i industrije. Napomenuto je da se namjerava usredotočiti na sljedeće:

• jačanje jedinstvenog tržišta
• ažuriranje Nove industrijske strategije,
• vanjsku dimenziju konkurentnosti,
• strateške lance vrijednosti i ulogu MSP-ova,
• poticanje održivog turizma,
• digitalno osnaživanje građana i poduzeća,
• podatkovno gospodarstvo i povezivost,
• digitalan okvir otporan na buduće promjene (Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnom tržištu),
• Novu strategiju za potrošače te
• znanost o podacima za inovativniju bolju izradu zakonodavstva.