Klimatski i energetski okvir do 2030.
Ukratko
Europsko vijeće 23. listopada 2014. postiglo je dogovor o klimatskom i energetskom okviru do 2030.
Komisija je 22. siječnja 2014. predstavila klimatski i energetski okvir do 2030. Riječ je o komunikaciji u kojoj je utvrđen okvir klimatske i energetske politike EU-a u razdoblju od 2020. do 2030. godine. Svrha je okvira pokretanje rasprava o budućem smjeru tih politika na kraju trenutačnog okvira do 2020.
Okvir do 2030. ima za cilj pomoći EU-u u rješavanju pitanja kao što su:
- poduzimanje sljedećeg koraka prema smanjenju emisija stakleničkih plinova do 2050. za 80 – 95 % u usporedbi s razinama iz 1990.
- visoke cijene energije i osjetljivost gospodarstva EU-a na buduće poraste cijena, posebno nafte i plina
- ovisnost EU-a o uvozu energije, često iz politički nestabilnih područja
- potreba za zamjenom i modernizacijom energetske infrastrukture i pružanje stabilnog regulatornog okvira mogućim ulagačima
- postizanje dogovora o cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova za 2030.
Pojedinosti
Komunikacija Komisije o okviru za klimatsku i energetsku politiku od 2020. do 2030. godine. – COM(2014) 0015
U okviru do 2030. predlažu se novi ciljevi i mjere za postizanje konkurentnijeg, sigurnijeg i održivijeg gospodarskog i energetskog sustava EU-a. On uključuje ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova i povećanja uporabe obnovljivih izvora te predlaže novi sustav upravljanja i pokazatelje uspješnosti.
U njemu se predlažu sljedeće aktivnosti:
- posvećenost daljnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova, postavljanje cilja smanjenja od 40 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990.
- cilj postizanja udjela potrošnje energije iz obnovljivih izvora od najmanje 27 % uz omogućavanje fleksibilnosti državama članicama u postavljanju nacionalnih ciljeva
- poboljšana energetska učinkovitost mogućim izmjenama direktive o energetskoj učinkovitosti
- reforma sustava EU-a za trgovanje emisijama kako bi se uključila rezerva za stabilnost tržišta
- ključni pokazatelji – troškova energije, diversifikacije opskrbe energijom, međusobne povezanosti među državama članicama i tehnoloških rješenja – kako bi se mjerio napredak u smjeru konkurentnijeg, sigurnijeg i održivijeg energetskog sustava
- novi okvir upravljanja za izvješćivanje od strane država članica na temelju nacionalnih planova koji se koordiniraju i procjenjuju na razini EU-a.
U Vijeću
Europski parlament 5. veljače 2014. usvojio je nezakonodavnu rezoluciju o okviru do 2030.
O okviru do 2030. raspravljalo se i na razini Europskog vijeća i na razini Vijeća.
Vijeće je održalo javne rasprave o politikama o okviru do 2030. 3. i 4. ožujka te 12. i 13. lipnja 2014. Rezultati tih rasprava pružili su vrijedan doprinos raspravama Europskog vijeća o okviru.
Daljnja rasprava o politikama u pogledu okvira održana je 9. prosinca 2014. na sastanku Vijeća za promet, telekomunikacije i energetiku (TTE). Rasprave su bile usmjerene na novi postupak upravljanja. Konkretno, ministri su naglasili da je potrebno da postupak upravljanja ostane što je moguće fleksibilniji jer će se primjenjivati tijekom dugog razdoblja i ne bi trebao povećati administrativno opterećenje država članica. U raspravi se osvrnulo i na ključne energetske pokazatelje za praćenje klimatske i energetske politike. Raspravljalo se i o određenom broju drugih pitanja, među ostalim i o:
- regionalnoj suradnji i koordiniranju postupaka planiranja
- važnosti dekarbonizacije
- istjecanju ugljika
- prihvatljivim cijenama energenata za potrošače i industriju
- dovršenju međupovezanosti energetskih mreža za električnu energiju i plin te razvoju „pametnih mreža”
- potencijalu klimatskog i energetskog sektora kako bi se privuklo ulaganja u okviru predloženog plana ulaganja za Europu.
Komisija je uzela u obzir doprinose ministara prilikom razvoja postupka upravljanja zajedno s državama članicama.
U Europskom vijeću
Europsko vijeće usvojilo je zaključke o okviru do 2030. u ožujku 2014. te je razmotrilo napredak na svojem sastanku u lipnju 2014. Na sastanku u lipnju čelnici EU-a raspravljali su i o Komisijinoj strategiji energetske sigurnosti, koja je usko povezana s okvirom do 2030.
Na sastanku održanome 23. i 24. listopada 2014. Europsko vijeće usuglasilo se o klimatskom i energetskom okviru EU-a do 2030. Usvojilo je i zaključke te je posebno potvrdilo četiri važna cilja:
- obvezujući cilj EU-a od barem 40 % manje emisija stakleničkih plinova do 2030. u odnosu na razine iz 1990.
- obvezujući cilj na razini EU-a za postizanje udjela potrošnje energije iz obnovljivih izvora od najmanje 27 % u 2030.
- okvirni cilj na razini EU-a za postizanje poboljšanja energetske učinkovitosti od najmanje 27 % u 2030.
- podupiranje hitnog dovršetka unutarnjeg energetskog tržišta ostvarivanjem postojećeg cilja elektroenergetske povezanosti od 10 % najkasnije do 2020., posebno za baltičke države i Iberijski poluotok, te ostvarivanja cilja od 15 % do 2030.
U pogledu energetske sigurnosti Europsko vijeće podržalo je daljnje mjere za smanjenje energetske ovisnosti EU-a i povećanje sigurnosti opskrbe strujom i plinom.
Sporazum o okviru do 2030., a posebno cilj EU-a za smanjenje domaćih emisija stakleničkih plinova od najmanje 40 %, bit će osnova doprinosa EU-a novom globalnom sporazumu o klimatskim promjenama. Taj doprinos, poznat pod nazivom „predviđeni i na nacionalnoj razini određeni doprinos” (INDC), službeno je odobren na sastanku Vijeća za okoliš 6. ožujka 2015. EU i njegove države članice bili su prvo veliko gospodarstvo koje je dostavilo svoje INDC-ove u svrhu pregovora.
Europsko vijeće nastavit će pružati strateško vodstvo za okvir do 2030. prema potrebi, osobito u pogledu sustava za trgovanje emisijama (ETS), međupovezanosti te energetske učinkovitosti.
Komisija je krajem veljače 2015. izradila početne zakonodavne prijedloge za provedbu okvira klimatske i energetske politike do 2030. Cilj je prijedloga, sadržanih u paketu mjera za energetsku uniju, pružiti dosljedan pristup klimatskim promjenama, energetskoj sigurnosti i konkurentnosti te doprinijeti postizanju nekih od ciljeva dogovorenih unutar okvira do 2030.