Kronologija – Kibernetička sigurnost

Ministri i ministrice 6. lipnja 2025. donijeli su Plan EU-a za upravljanje kibernetičkim krizama, u kojem se iznose smjernice za odgovor EU-a na kibernetičkosigurnosne incidente velikih razmjera ili kibernetičke krize.

• EU donio plan za bolje upravljanje europskim kibernetičkim krizama i incidentima (priopćenje za medije, 6. lipnja 2025.)

Ministri i ministrice 2. prosinca 2024. donijeli su Akt o kibernetičkoj solidarnosti. Cilj je novih pravila ojačati solidarnost i kapacitete EU-a za otkrivanje kibernetičkosigurnosnih prijetnji i incidenata, pripremu i odgovor na njih te povećati njegovu kiberotpornost.

• Paket o kibernetičkoj sigurnosti: Vijeće donijelo nove zakonodavne akte za jačanje kapaciteta u području kibernetičke sigurnosti u EU-u (priopćenje za medije, 2. prosinca 2024.)

Vijeće je donijelo novi akt o zahtjevima u pogledu kibernetičke sigurnosti za proizvode s digitalnim elementima kako bi se osiguralo da proizvodi kao što su povezane kućne kamere, hladnjaci, televizori i igračke budu sigurni prije stavljanja na tržište.

• Akt o kibernetičkoj otpornosti: Vijeće donijelo novi akt o sigurnosnim zahtjevima za digitalne proizvode (priopćenje za medije, 10. listopada 2024.)

Vijeće je donijelo sankcije protiv šest pojedinaca uključenih u kibernetičke napade na informacijske sustave povezane s kritičnom infrastrukturom, ključnim državnim funkcijama, pohranom ili obradom klasificiranih podataka i vladinim timovima za hitne intervencije u državama članicama.

Sankcionirane osobe uključuju članove skupina „Callisto”, „Armageddon” i „Wizard Spider”.

• Kibernetički napadi: šest osoba dodano na popis sankcija EU-a zbog zlonamjernih kibernetičkih aktivnosti/napada protiv država članica EU-a i Ukrajine (priopćenje za medije, 24. lipnja 2024.)

Predstavnici država članica (Coreper) postigli su zajedničko stajalište o predloženom zakonodavnom aktu u pogledu horizontalnih kibersigurnosnih zahtjeva za proizvode s digitalnim elementima (Akt o kiberotpornosti).

Predloženim novim pravilima želi se osigurati da proizvodi s digitalnim komponentama, kao što su povezane kućne kamere, pametni hladnjaci, televizori i igračke, budu sigurni prije stavljanja na jedinstveno tržište EU-a.

• Akt o kiberotpornosti: države članice postigle dogovor o zajedničkom stajalištu o sigurnosnim zahtjevima za digitalne proizvode (priopćenje za medije, 19. srpnja 2023.)

Vijeće EU-a i Europski parlament postigli su privremeni dogovor o zajedničkom okviru za kibersigurnost u institucijama, tijelima, uredima i agencijama EU-a.

Postignutim dogovorom povećat će se njihova otpornost i kapaciteti za reagiranje na incidente te osigurati zajednički standardi i suradnja.

Sljedeći je korak dovršavanje dogovora na tehničkoj razini, a zatim prosljeđivanje veleposlanicima država članica pri EU-u kako bi ga potvrdili. Nakon što ga potvrde i Vijeće i Parlament, te će ga dvije institucije i formalno donijeti.

• Kibersigurnost u institucijama, tijelima, uredima i agencijama EU-a: Vijeće i Parlament postigli privremeni dogovor (priopćenje za medije, 26. lipnja 2023.)

S obzirom na to da je kiberprostor područje strateškog nadmetanja, rizici za sigurnost i obranu EU-a povećavaju se u vrijeme rastućih geopolitičkih napetosti i ovisnosti o digitalnim tehnologijama.

U zaključcima Vijeća o kiberobrani naglašava se da EU i njegove države članice trebaju:

• dodatno ojačati svoju otpornost pri suočavanju s kiberprijetnjama
• unaprijediti svoju zajedničku kibersigurnost i ojačati kiberobranu od zlonamjernog ponašanja i činova agresije u kiberprostoru.

• Kiberobrana: u zaključcima Vijeća naglašena važnost dodatnog jačanja otpornosti EU-a pri suočavanju s kiberprijetnjama (priopćenje za medije, 23. svibnja 2023.)

Vijeće je donijelo zakonodavni akt za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije kako bi se dodatno poboljšali otpornost i kapaciteti javnog i privatnog sektora te EU-a u cjelini za odgovor na incidente.

Nova direktiva, nazvana „NIS 2”, zamijenit će postojeću direktivu o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava (Direktiva NIS).

• EU odlučio ojačati kibersigurnost i otpornost širom Unije: Vijeće donijelo novo zakonodavstvo (priopćenje za medije, 28. studenoga 2022.)

Vijeće je donijelo stajalište o zajedničkom okviru za kibersigurnost u institucijama, tijelima, uredima i agencijama EU-a.

U kontekstu povećanog broja sofisticiranih kibernapada na javnu upravu EU-a Europska komisija u ožujku 2022. predložila je mjere za osiguravanje visoke zajedničke razine kibersigurnosti.

Stvaranjem zajedničkog okvira tim se mjerama nastoje poboljšati otpornost svih subjekata EU-a i njihovi kapaciteti za odgovor na incidente te ukloniti razlike u njihovu pristupu.

Nakon što je Vijeće donijelo svoje stajalište, sljedeći korak bit će započeti pregovore s Europskim parlamentom nakon što Parlament glasuje o svojem pregovaračkom mandatu.

• Kibersigurnost u institucijama, tijelima, uredima i agencijama EU-a: Vijeće donijelo stajalište o zajedničkim pravilima (priopćenje za medije, 18. studenoga 2022.)

Vijeće je usvojilo zaključke u kojima se poziva na veću sigurnost lanaca opskrbe informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (IKT) EU-a. U zaključcima se razmatraju i ovisnosti u lancima opskrbe IKT-a. Poziv na djelovanje još je hitniji u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu.

U zaključcima Vijeće poziva na prilagodbe okvirâ za javnu nabavu ili provjeru izravnih stranih ulaganja, uključujući kriterije za odabir povezane s kibersigurnošću.Države članice pozvale su Komisiju da izda metodološke smjernice kako bi se javne naručitelje potaknulo da se na odgovarajući način usredotoče na kibersigurnosne prakse ponuditelja i njihovih podugovaratelja.

U zaključcima se utvrđuje postojeće i buduće zakonodavstvo koje se odnosi na kiberpodručje koje također može doprinijeti sigurnosti lanca opskrbe IKT-a:

• revidirana direktiva o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti (NIS 2)
• programi certifikacije izdani u okviru utvrđenom u Aktu o kibersigurnosti
• prijedlog akta o kiberotpornosti.

U zaključcima se nadalje predlaže upotreba mehanizama potpore za financiranje izgradnje sigurne digitalne infrastrukture, poboljšanje zajedničkog razumijevanja i osviještenosti te produbljivanje međunarodne suradnje radi povećanja sigurnosti lanca opskrbe IKT-a u EU-u i izvan njega.

• Vijeće postiglo dogovor o jačanju sigurnosti lanaca opskrbe IKT-a (priopćenje za medije, 17. listopada 2022.)

U kontekstu ruske agresije na Ukrajinu i nakon što je Europsko vijeće 24. i 25 ožujka potvrdilo Strateški kompas, Vijeće EU-a u svojim je zaključcima ponovno potvrdilo važnost razvoja instrumentarija EU-a za obranu od hibridnih prijetnji.

Tim se paketom instrumenata uvodi okvir za koordinirani odgovor na hibridne prijetnje i kampanje koje utječu na EU i njegove partnere. Njime se objedinjavaju svi relevantni akteri, politike i instrumenti kako bi se na koordiniraniji način suzbio učinak hibridnih prijetnji.

Vijeće je ponovno istaknulo da primarnu odgovornost za suzbijanje hibridnih prijetnji imaju države članice i naglasilo da bi odluke o koordiniranom odgovoru EU-a na hibridne kampanje trebale:

• služiti za zaštitu demokracija i međunarodnog prava
• služiti za postizanje ciljeva Unije
• biti proporcionalne svakoj kampanji
• uključivati informiranost o stanju
• uzimati u obzir širi kontekst
• poštovati međunarodno pravo te štititi temeljna prava i slobode.

• Zaključci Vijeća o okviru za koordinirani odgovor EU-a na hibridne kampanje (priopćenje za medije, 21. lipnja 2022.)

Vijeće je odobrilo zaključke o razvoju položaja EU-a u pogledu kiberprostora, koji se odnosi na sveukupnu snagu i otpornost kibersigurnosti u kontekstu kiberprijetnji.

Razvojem položaja u pogledu kiberprostora EU može bolje suzbiti ofenzivne kiberaktivnosti usmjerene na EU i njegove države članice. Cilj je pružiti neposredne i dugoročne odgovore akterima koji EU-u nastoje uskratiti siguran i otvoren pristup kiberprostoru, među ostalim sprečavanjem prijetnji i odvraćanjem od njih, uz istodobno poboljšanje kibersposobnosti.

Zaključci proizlaze iz nekoliko zakona i politika EU-a, uključujući Strateški kompas, akcijski plan EU-a za jačanje sigurnosne i obrambene politike do 2030.

• Položaj u pogledu kiberprostora: Vijeće odobrilo zaključke (priopćenje za medije, 23. svibnja 2022.)

Vijeće je odlučilo za još tri godine, do 18. svibnja 2025., produljiti okvir za mjere ograničavanja povezane s kibernapadima koji ugrožavaju EU i njegove države članice.

Tim se okvirom EU-u omogućuje da uvede ciljane mjere ograničavanja za osobe ili subjekte umiješane u kibernapade koji imaju znatne posljedice i predstavljaju vanjsku prijetnju EU-u ili njegovim državama članicama.

• Kibernapadi: Vijeće produljilo režim sankcija (priopćenje za medije, 16. svibnja 2022.)

Vijeće i Europski parlament postigli su privremeni dogovor o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije kako bi se dodatno poboljšali otpornost i kapaciteti za odgovor na incidente javnog i privatnog sektora te EU-a u cjelini.

Nakon donošenja nova direktiva pod nazivom „NIS 2” zamijenit će postojeću direktivu o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava (direktiva NIS).

Novim će se zakonodavstvom:

• osigurati snažnije upravljanje rizicima i incidentima te suradnja u tom području
• proširiti područje primjene pravila.

• Jačanje kibersigurnosti i otpornosti na razini EU-a – privremeni dogovor Vijeća i Europskog parlamenta (priopćenje za medije, 13. svibnja 2022.)

Vijeće i Europski parlament postigli su privremeni dogovor o aktu o digitalnoj operativnoj otpornosti (DORA), kojim će se osigurati da financijski sektor u Europi može održati operativnu otpornost i uslijed ozbiljnih poremećaja u radu.

DORA-om se stvara regulatorni okvir za digitalnu operativnu otpornost, u sklopu kojeg sva poduzeća moraju osigurati da su otporna na sve vrste poremećaja i prijetnji povezanih s IKT-om te da mogu odgovoriti na njih i oporaviti se od njih.

S obzirom na sve veći rizik od kibernapada EU jača informatičku sigurnost financijskih subjekata kao što su banke te osiguravajuća i investicijska društva.

• Digitalne financije: postignut privremeni dogovor o DORA-i (priopćenje za medije, 11. svibnja 2022.)

Ministri i ministrice EU-a nadležni za telekomunikacije i digitalizaciju sastali su se 8. i 9. ožujka 2022. na neformalnom sastanku koji je organiziralo francusko predsjedništvo Vijeća.

Pozvali su na jačanje i ubrzanje europske suradnje u području kibersigurnosti s obzirom na povećanu razinu kiberprijetnji, koja je zbog stanja u Ukrajini sve ozbiljnija, i rizik od kiberincidenata unutar EU-a. Ujedno su zatražili više informacija o rizicima koji ugrožavaju europske komunikacijske mreže i infrastrukturu, kao i preporuke za jačanje njihove otpornosti.

Dvadeset sedmero ministara i ministrica usvojilo je političku izjavu usmjerenu na jačanje EU-ovih kapaciteta u području kibersigurnosti.

• Neformalni sastanak ministara i ministrica nadležnih za telekomunikacije (francusko predsjedništvo)

Na sastanku Vijeća za telekomunikacije u prosincu ministri i ministrice EU-a postigli su dogovor o općem pristupu u vezi s mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije u skladu s takozvanom direktivom NIS 2.

Cilj je tog zakonodavnog akta dodatno poboljšati otpornost i kapacitet javnog i privatnog sektora te EU-a u cjelini za odgovor na incidente. Tim se aktom nastoje ukloniti razlike u kibersigurnosnim zahtjevima i provedbi kibersigurnosnih mjera u različitim državama članicama.

• Jačanje kibersigurnosti i otpornosti na razini EU-a – Vijeće postiglo dogovor o stajalištu (priopćenje za medije, 3. prosinca 2021.)
• Vijeće za promet, telekomunikacije i energetiku (telekomunikacije), 3. prosinca 2021.

Vijeće je usvojilo zaključke u kojima poziva EU i njegove države članice da dodatno razviju EU-ov okvir za upravljanje kibersigurnosnim krizama, među ostalim istraživanjem potencijala Zajedničke jedinice za kibersigurnost.

Vijeće u svojim zaključcima naglašava potrebu da se konsolidiraju postojeće mreže i utvrdi pregled mogućih nedostataka i potreba u pogledu razmjene informacija unutar kiberzajednica i među njima. To bi zatim trebalo dovesti do dogovora o mogućim primarnim ciljevima i prioritetima potencijalne Zajedničke jedinice za kibersigurnost.

• Kibersigurnost: Vijeće usvojilo zaključke o istraživanju potencijala Zajedničke jedinice za kibersigurnost (priopćenje za medije, 19. listopada 2021.)

Vijeće je odlučilo produljiti okvir za mjere ograničavanja zbog raznih kibernapada koji prijete EU-u i njegovim državama članicama, i to za još jednu godinu, do 18. svibnja 2022.

Tim se okvirom EU-u omogućuje da uvede ciljane mjere ograničavanja za osobe ili subjekte umiješane u kibernapade koji imaju znatan učinak i predstavljaju vanjsku prijetnju EU-u ili njegovim državama članicama.

Mjere ograničavanja mogu se uvesti i kao odgovor na kibernapade usmjerene protiv trećih zemalja ili međunarodnih organizacija ako se smatraju potrebnima za postizanje ciljeva zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP).

• Kibernapadi: Vijeće produljilo okvir za sankcije za još jednu godinu (priopćenje za medije, 17. svibnja 2021.)
• Sankcije: kako i kada EU donosi mjere ograničavanja (osnovne informacije)

Pregovarači Vijeća i Europskog parlamenta postigli su privremeni dogovor o privremenoj mjeri kojom se pružateljima elektroničkih komunikacijskih usluga, kao što su internetske usluge e-pošte i usluge slanja poruka, omogućuje da i dalje otkrivaju, uklanjaju i prijavljuju seksualno zlostavljanje djece na internetu, što obuhvaća i mjere protiv mamljenja djece („anti-grooming”), dok se ne donese trajno zakonodavstvo koje je Europska komisija najavila.

Dogovorom se predviđa odstupanje od članka 5. stavka 1. i članka 6. stavka 1. direktive o e-privatnosti te on podliježe odobrenju Vijeća.

• Borba protiv zlostavljanja djece na internetu – neformalni dogovor s Europskim parlamentom o privremenim pravilima (priopćenje za medije, 29. travnja 2021.)

EU će povećati sigurnost interneta i drugih ključnih mrežnih i informacijskih sustava osnivanjem Centra za stručnost u području kibersigurnosti radi objedinjavanja ulaganja u istraživanja, tehnologiju i industrijski razvoj u području kibersigurnosti. Novo tijelo sa sjedištem u Bukureštu (Rumunjska) posebno će usmjeravati financijska sredstva iz programâ Obzor Europa i Digitalna Europa povezana s kibersigurnošću.

Taj „Europski centar za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibersigurnosti” surađivat će s Mrežom nacionalnih koordinacijskih centara koje su odredile države članice.

Vijeće je uredbu o osnivanju centra i mreže donijelo 20. travnja 2021. Nakon toga uslijedit će konačno donošenje u Europskom parlamentu.

• Vijeće dalo zeleno svjetlo za Centar za stručnost u području kibersigurnosti sa sjedištem u Bukureštu (priopćenje za medije, 20. travnja 2021.)

Vijeće je usvojilo zaključke o Strategiji EU-a za kibersigurnost za digitalno desetljeće koju su Europska komisija i Visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predstavili u prosincu 2020. U njoj je iznesen okvir za djelovanje EU-a u cilju zaštite građana i poduzeća od kiberprijetnji, promicanja sigurnih informacijskih sustava i zaštite globalnog, otvorenog, slobodnog i sigurnog kiberprostora.

U zaključcima se ističe da je kibersigurnost ključna za izgradnju otporne, zelene i digitalne Europe. Postizanje strateške autonomije uz očuvanje otvorenoga gospodarstva navedeno je kao ključni cilj. Time je obuhvaćeno jačanje sposobnosti donošenja autonomnih odluka u području kibersigurnosti s ciljem jačanja digitalnog vodstva EU-a i njegovih strateških kapaciteta.

• Vijeće usvojilo zaključke o strategiji EU-a za kibersigurnost (izvješće za medije, 22. ožujka 2021.)

Vijeće je usvojilo zaključke u kojima se poziva na dodatno jačanje odgovora na razini EU-a za suzbijanje hibridnih prijetnji, među ostalim i dezinformacija, te za jačanje otpornosti. Vijeće je napomenulo da nove tehnologije i krize, kao što je aktualna pandemija, neprijateljskim akterima pružaju priliku da prošire svoje aktivnosti uplitanja. To uz samu krizu predstavlja dodatan izazov za države članice i institucije EU-a.

Vijeće je uvidjelo da su zbog pandemije bolesti COVID-19 EU i njegove države članice osjetljiviji na hibridne prijetnje. Takve prijetnje uključuju pojačano širenje dezinformacija i manipulativno uplitanje. Za otklanjanje takvih prijetnji, posebice zlonamjernih kiberaktivnosti, dezinformacija i prijetnji gospodarskoj sigurnosti, potreban je sveobuhvatan pristup koji obuhvaća učinkovitu suradnju i koordinaciju.

• Vijeće pozvalo na jačanje otpornosti i suzbijanje hibridnih prijetnji, uključujući dezinformacije u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 (priopćenje za medije, 15. prosinca 2020.)

Pregovarači Vijeća i Europskog parlamenta danas su postigli privremeni dogovor o prijedlogu o osnivanju Europskog centra za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibersigurnosti i mreže nacionalnih koordinacijskih centara.

Te strukture zajedno će doprinijeti zaštiti jedinstvenog digitalnog tržišta, među ostalim u područjima kao što su e-trgovina, pametna mobilnost i internet stvari, kao i povećanju autonomije EU-a u području kibersigurnosti.

• Novi centar i mreža za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibersigurnosti: neformalni dogovor s Europskim parlamentom (priopćenje za medije, 14. prosinca 2020.)

Predstavnici vlada država članica EU-a izabrali su Bukurešt (Rumunjska) kao buduće sjedište novog Europskog centra za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibersigurnosti.

Zahvaljujući centru za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibersigurnosti poboljšat će se koordinacija istraživanja i inovacija u području kibersigurnosti u EU-u. Taj će centar biti i glavni instrument EU-a za udruživanje ulaganja u istraživanja, tehnologiju i industrijski razvoj u području kibersigurnosti.

Vijeće je odobrilo zaključke kojima se uviđaju povećana uporaba potrošačkih proizvoda i industrijskih uređaja povezanih na internet te novi povezani rizici u pogledu privatnosti, informacijske sigurnosti i kibersigurnosti.

U zaključcima se ističe važnost procjene potrebe za horizontalnim zakonodavstvom u dugoročnom razdoblju kako bi se odgovorilo na sve relevantne aspekte kibersigurnosti povezanih uređaja, kao što su dostupnost, cjelovitost i povjerljivost.

Povezani uređaji, uključujući strojeve, senzore i mreže koji čine internet stvari, imat će zajedno s njihovom sigurnošću ključnu ulogu u daljnjem oblikovanju digitalne budućnosti Europe.

• Kibersigurnost povezanih uređaja – Vijeće usvojilo zaključke (priopćenje za medije, 2. prosinca 2020.)

Vijeće je odlučilo uvesti mjere ograničavanja protiv šest pojedinaca i triju subjekata koji su odgovorni za razne kibernapade ili su u njih upleteni. Uvedene sankcije obuhvaćaju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine, a osobama i subjektima iz EU-a zabranjeno je stavljati novčana sredstva na raspolaganje onima koji su uvršteni na popis.

• EU uveo prve sankcije protiv kibernapada (priopćenje za medije, 30. srpnja 2020.)

Vijeće je usvojilo zaključke u kojima se razmatra niz pitanja povezanih s provedbom digitalne strategije EU-a. U tekstu se ističe učinak digitalne transformacije na borbu protiv pandemije bolesti COVID-19 i njezina ključna uloga u razdoblju oporavka nakon pandemije.

U pogledu kibersigurnosti, s obzirom na to da kiberprijetnje i kaznena djela postaju sve brojniji i sofisticiraniji, cilj je ministara i ministrica EU-a poboljšati sposobnost EU-a za odgovor te očuvati integritet, sigurnost i otpornost digitalne infrastrukture te komunikacijskih mreža i usluga. EU također podupire potrebu za koordiniranim pristupom za ublažavanje rizika povezanih s kibersigurnosšću i osiguravanje sigurnog uvođenja mreža 5G.

• Oblikovanje digitalne budućnosti Europe – Vijeće usvojilo zaključke (priopćenje za medije, 9. lipnja 2020.)

Coreper je 3. lipnja 2020. postigao dogovor o novom mandatu za pregovore s Europskim parlamentom o predloženoj uredbi o osnivanju Europskog centra za stručnost u području kibersigurnosti i Mreže koordinacijskih centara. Kao sljedeći korak hrvatsko predsjedništvo stupit će u kontakt s glavnim pregovaračem Parlamenta kako bi se istražila mogućnost organiziranja trijaloga.

Predsjedništvo je predstavilo i trenutačno stanje provedbe paketa instrumenata EU-a za sigurnost mreža 5G.

• Videokonferencija ministara i ministrica telekomunikacija 5. lipnja 2020.

Zaključci Vijeća o mrežama 5G posvećeni su posljedicama koje one imaju za europsko gospodarstvo i potrebi za ublažavanjem sigurnosnih rizika.

Ministri i ministrice EU-a istaknuli su da će mreže 5G biti dio infrastrukture ključne za održavanje vitalnih društvenih i gospodarskih funkcija.

• Važnost i sigurnosni rizici tehnologije 5G: Vijeće usvojilo zaključke (priopćenje za medije, 3. prosinca 2019.)

Vijeće je uspostavilo okvir kojim se EU-u omogućuje uvođenje ciljanih mjera ograničavanja za odvraćanje od kibernapada koji predstavljaju vanjsku prijetnju EU-u ili njegovim državama članicama te za odgovor na njih.

Konkretnije, tom se odlukom EU-u prvi put omogućuje uvođenje sankcija osobama ili subjektima:

• koji su odgovorni za kibernapade ili pokušaje kibernapada
• koji pružaju financijsku, tehničku ili materijalnu potporu takvim napadima
• koji su u njih uključeni na druge načine.

Sankcije se ujedno mogu uvesti osobama ili subjektima povezanima s takvim napadima.

Taj se okvir primjenjuje i na kibernapade usmjerene protiv trećih zemalja ili međunarodnih organizacija kada se mjere ograničavanja smatraju potrebnima za postizanje ciljeva zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP).

• Kibernapadi: Vijeće sada raspolaže mogućnošću uvođenja sankcija (priopćenje za medije, 17. svibnja 2019.)

Vijeće je 9. travnja 2019. donijelo uredbu poznatu i pod nazivom Akt o kibersigurnosti, kojom se uvodi sljedeće:

• sustav programâ certifikacije na razini EU-a
• agencija EU-a za kibersigurnost, koja će preuzeti zadaće postojeće Agencije Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA).

• EU postaje kiberotpornija: Vijeće poduprlo dogovor o zajedničkoj certifikaciji i ojačanoj agenciji (priopćenje za medije, 19. prosinca 2018.)

Veleposlanici i veleposlanice pri EU-u dali su predsjedništvu Vijeća mandat za početak pregovora s Europskim parlamentom o udruživanju stručnog znanja u području kibersigurnosti.

Pregovori će biti usmjereni na dvije inicijative:

• uspostavu vrhunske baze znanja za kibersigurnost pod nazivom Europski stručni centar za industriju, tehnologiju i istraživanje u području kibersigurnosti
• uspostavu mreže nacionalnih koordinacijskih centara.

• EU udružuje i umrežava svoje stručno znanje u području kibersigurnosti: Vijeće dogovorilo stajalište o centrima za kibersigurnost (priopćenje za medije, 13. ožujka 2019.)

Odobravanjem predloženog Akta o kibersigurnosti omogućit će se Europskoj uniji da uvede kibersigurnosnu certifikaciju na razini EU-a i da konsolidira stalnu agenciju EU-a za kibersigurnost.

Predsjedništvo i Europski parlament privremeni su dogovor o novom zakonu postigli 10. prosinca.

Uskoro će biti dostupna kibersigurnosna certifikacija na razini EU-a za uređaje povezane s internetom, čime će se potrošačima omogućiti donošenje utemeljenijih odluka, a poduzećima olakšati da svoje pametne proizvode plasiraju na tržišta diljem Europe.

• EU postaje kiberotpornija: Vijeće poduprlo dogovor o zajedničkoj certifikaciji i ojačanoj agenciji (priopćenje za medije, 19. prosinca 2018.)

Države članice EU-a sve češće surađuju u području kiberobrane s ciljem jačanja svojih sposobnosti.

Kako bi se postigao taj cilj, Vijeće je donijelo ažuriranu verziju okvira za politiku kiberobrane EU-a.

S obzirom na to da je izvorni okvir donesen 2014., ažuriranjem se EU-u omogućuje da u obzir uzme sigurnosne izazove koji se mijenjaju. Njime se utvrđuju prioritetna područja kiberobrane i pojašnjavaju uloge svih uključenih strana.

Na posljednjem sastanku 18. listopada 2018. Europsko vijeće pozvalo je na donošenje mjera za izgradnju snažne kibersigurnosti u EU-u.

Čelnici i čelnice EU-a posebno su istaknuli mjere ograničavanja kojima se može odgovoriti na kibernapade i odvraćati od njih.

• Kiberobrana: Vijeće ažuriralo okvir za politiku (19. studenoga 2018.)

Čelnici i čelnice EU-a pozvali su na dodatno jačanje sposobnosti EU-a u pogledu odvraćanja od hibridnih prijetnji, kiberprijetnji te kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih (KBRN) prijetnji te na jačanje otpornosti na te prijetnje i odgovora na njih.

To su učinili potaknuti kibernapadima na Organizaciju za zabranu kemijskog oružja u Haagu.

Europsko vijeće pozvalo je i na to da se „prije kraja parlamentarnog saziva” u travnju 2019. zaključe pregovori o svim prijedlozima u vezi s kibersigurnošću.

• Zaključci Europskog vijeća, 18. listopada 2018.

Vijeće je započelo pregovore s Europskim parlamentom u cilju postizanja dogovora o Aktu o kibersigurnosti do kraja godine. Opći pristup o tom prijedlogu postignut je 8. lipnja.

Aktom o kibersigurnosti želi se ojačati kiberotpornost uspostavom okvira za certifikaciju proizvoda na razini EU-a za IKT proizvode, usluge i postupke. Njime bi se također unaprijedila sadašnja Agencija EU-a za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA).

• EU uspostavlja zajednički okvir za kibersigurnosnu certifikaciju i jača svoju agenciju Vijeće postiglo dogovor o stajalištu (priopćenje za medije, 8. lipnja 2018.)

Vijeće je usvojilo zaključke o zlonamjernim kiberaktivnostima, kojima se naglašava važnost globalnog, otvorenog, slobodnog, stabilnog i sigurnog kiberprostora u kojem se u potpunosti primjenjuju ljudska prava, temeljne slobode i vladavina prava.

Vijeće je izrazilo veliku zabrinutost zbog sve veće sposobnosti i spremnosti trećih zemalja i nedržavnih aktera da pokušaju ostvariti svoje ciljeve poduzimanjem zlonamjernih kiberaktivnosti. EU će nastaviti s jačanjem svojih sposobnosti za rješavanje kiberprijetnji.

• Odgovor na zlonamjerne kiberaktivnosti: Vijeće usvojilo zaključke (16. travnja 2018.)

Institucije EU-a napravile su važan korak u jačanju svoje suradnje u borbi protiv kibernapada.

Međuinstitucijskim dogovorom uspostavljen je stalni tim za hitne računalne intervencije (CERT-EU), kojim su obuhvaćene sve institucije, tijela i agencije EU-a.

Njime će se osigurati koordinirani odgovor EU-a na kibernapade usmjerene protiv njegovih institucija.

• Institucije EU-a jačaju suradnju u borbi protiv kibernapada (priopćenje za medije, 20. prosinca 2017.)

Vijeće je postiglo dogovor o uspostavi akcijskog plana za reformu kibersigurnosti EU-a.

Ministri i ministrice naglasili su da je sigurnost na internetu od ključne važnosti za europske građane i građanke te poduzeća.

• Vijeće za telekomunikacije, 24.10.2017.

Ministri i ministrice pravosuđa EU-a raspravljali su o daljnjem unapređenju kaznenog pravosuđa u kiberprostoru. Usvojili su dva skupa zaključaka kojima se utvrđuju praktične mjere za poboljšanje suradnje i rokovi za daljnje djelovanje.

• Zaključci Vijeća o unapređivanju kaznenog prava u kiberprostoru
• Zaključci Vijeća o Europskoj pravosudnoj mreži za kiberkriminalitet

• Borba protiv kriminalnih aktivnosti u kiberprostoru: Vijeće postiglo dogovor o praktičnim mjerama i sljedećim koracima (9. lipnja 2016.)