Odgovor EU-a na terorizam
Borba protiv terorizma jedan je od najvažnijih prioriteta EU-a. Države članice blisko surađuju na sprečavanju terorističkih napada i osiguravanju sigurnosti građana i građanki.
Zašto je borba protiv terorizma jedan od najvećih prioriteta EU-a
Nakon niza napada počinjenih od 2015. Europska unija donijela je niz različitih mjera za zaustavljanje terorizma.
Iako je odgovornost za borbu protiv kriminala i zaštitu sigurnosti prvenstveno u rukama država članica, teroristički napadi posljednjih godina ukazali su na činjenicu da je to ujedno zajednička odgovornost koja se treba preuzeti skupa. EU doprinosi zaštiti svojih građana i građanki tako što djeluje kao glavni forum za suradnju i koordinaciju među državama članicama.
Čelnici i čelnice EU-a objavili su 2015. zajedničku izjavu za usmjeravanje rada EU-a i država članica. U njoj se poziva na poduzimanje posebnih mjera usmjerenih na tri područja, a to su:
- jamčenje sigurnosti građana i građanki
- sprečavanje radikalizacije i očuvanje vrijednosti
- suradnja s međunarodnim partnerima.
U studenome 2020., slijedom terorističkih napada u Francuskoj, Njemačkoj i Austriji, ministri i ministrice unutarnjih poslova EU-a postigli su dogovor o dodatnom jačanju zajedničkih napora u borbi protiv terorizma, a da se pritom ne ugroze zajedničke vrijednosti EU-a kao što su demokracija, pravda i sloboda govora.
U prosincu 2020. čelnici i čelnice EU-a ponovno su potvrdili svoje jedinstvo u borbi protiv radikalizacije, terorizma i nasilnog ekstremizma.
EU-ova definicija terorizma
U skladu s pravom EU-a, kaznena djela terorizma djela su počinjena s ciljem:
- ozbiljnog zastrašivanja stanovništva
- protupravnog prisiljavanja tijela vlasti ili međunarodne organizacije na činjenje ili nečinjenje bilo koje radnje
- ozbiljne destabilizacije ili uništavanja temeljnih političkih, ustavnih, gospodarskih ili društvenih struktura neke zemlje ili međunarodne organizacije.
Terorizam u EU-u: činjenice i brojke (Infografika)
Sprečavanje radikalizacije
Radikalizacija nije nova pojava, ali posljednjih je godina postala ozbiljnija prijetnja.
Internetske komunikacijske tehnologije olakšale su teroristima prekograničnu komunikaciju te omogućile porast terorističke propagande i širenje ekstremizma.
EU je u travnju 2021. donio uredbu o borbi protiv širenja terorističkih sadržaja na internetu. Nova pravila primjenjivat će se od 7. lipnja 2022.
Nadležna tijela u državama članicama bit će ovlaštena da pružateljima usluga izdaju naloge za uklanjanje, kojima od njih zahtijevaju da uklone teroristički sadržaj ili mu onemoguće pristup u roku od sat vremena.
Suzbijanje širenja terorističkog sadržaja na internetu (Infografika)
EU-ov popis terorista
Kao dio odgovora na terorizam nakon napada 11. rujna 2001. Europska unija sastavila je popis osoba, skupina i subjekata koji su sudjelovali u terorističkim djelima te na koje se primjenjuju mjere ograničavanja. Vijeće taj popis redovito preispituje, a najmanje svakih šest mjeseci.
Od rujna 2016. EU može primjenjivati vlastite sankcije protiv ISIL-a/Daiša i Al-Qaide te protiv osoba i subjekata koji su s njima povezani ili ih podupiru.
Razmjena informacija
Učinkovita razmjena informacija među tijelima za izvršavanje zakonodavstva te pravosudnim i obavještajnim tijelima u državama članicama ključna je za borbu protiv terorizma, praćenje stranih boraca i borbu protiv organiziranog kriminala.
EU je poduzeo mjere za poboljšanje razmjene informacija među državama članicama, koje odnedavno uključuju:
- okvir za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a koji pomažu pri upravljanju državnim granicama, sigurnosti i migracijama (2019.)
- ažuriranje Schengenskog informacijskog sustava kojim se policija i službenici graničnog nadzora koriste za razmjenu upozorenja o traženim ili nestalim osobama i predmetima (2018.)
- direktivu o evidenciji podataka o putnicima kojom se uređuje prijenos i obrada osobnih podataka koje pružaju putnici u zračnom prometu (2016.)
- uspostavu Europskog centra za borbu protiv terorizma pri Europolu radi podupiranja razmjene informacija među nacionalnim policijskim tijelima (2016.).
Kako će se interoperabilnim bazama podataka ojačati sigurnost Europe (Infografika)
Koordinator EU-a za borbu protiv terorizma
Nakon terorističkih napada u Madridu 11. ožujka 2004. čelnici i čelnice EU-a donijeli su deklaraciju o borbi protiv terorizma. Jedna od mjera koju su donijeli bila je uspostava funkcije koordinatora EU-a za borbu protiv terorizma.
On je zadužen za koordinaciju rada na borbi protiv terorizma unutar EU-a, praćenje provedbe strategije EU-a za borbu protiv terorizma i poboljšanje komunikacije između EU-a i trećih zemalja.
Suzbijanje financiranja terorizma
Pranje novca i financiranje terorizma ozbiljna su prijetnja za financijski sustav EU-a i sigurnost njegovih građana i građanki.
Od 2018. u EU-u su na snazi stroža pravila za sprečavanje pranja novca. Zahvaljujući tim pravilima teško je prikriti nezakonita sredstva iza slojeva fiktivnih poduzeća, a pooštrene su i provjere rizičnih trećih zemalja. Njima je ujedno ojačana uloga tijela za financijski nadzor i poboljšan pristup informacijama i njihova razmjena.
Nadzor vatrenog oružja
Kako bi se uklonile rupe u zakonu koje su teroristima omogućile upotrebu prenamijenjenog oružja, Vijeće je 2017. donijelo nova pravila o nadzoru nabave i posjedovanja oružja.
Direktiva uključuje mjere za poboljšanje sljedivosti i stroža pravila za nabavu i posjedovanje najopasnijeg vatrenog oružja.
Vijeće je u lipnju 2019. donijelo nova pravila za ograničavanje dostupnosti prekursora eksploziva široj javnosti i osiguravanje primjerenog prijavljivanja sumnjivih transakcija u lancu nabave.
Prekursori eksploziva kemijske su tvari koje se mogu upotrebljavati u legitimne svrhe, no mogu se i zloupotrijebiti za nezakonitu proizvodnju eksploziva kućne izrade.
Digitalizacija pravosudne suradnje
Sve se više kriminalaca i terorista služi tehnologijom kako bi isplanirali i počinili kaznena djela. Stoga se vlasti sve češće oslanjaju na e-dokaze kako bi ušle u trag kriminalcima i osudile ih. EU trenutačno radi na novim pravilima kako bi se osigurao učinkovitiji mehanizam za prekogranični pristup e-dokazima.
S obzirom na sve veće sigurnosne prijetnje i brz tehnološki razvoj, primjena digitalnih alata u kaznenim postupcima povezanima s kaznenim djelima terorizma u cijelom EU-u od presudne je važnosti.
- Predsjedništvo Vijeća i Europski parlament postigli privremeni dogovor o poboljšanju razmjene podataka u predmetima povezanima s terorizmom (priopćenje za medije, 14. prosinca 2022.)
- Digitalna Europa: Vijeće donijelo nova pravila za modernizaciju pravosudne suradnje (priopćenje za medije, 4. studenoga 2020.)
- Pravosudni registar za borbu protiv terorizma (Eurojust)
Mjere za zaustavljanje stranih terorističkih boraca
Procjenjuje se da je od 2011. između 4000 i 5000 državljana i državljanki EU-a putovalo ili pokušalo putovati u zone sukoba, uglavnom u Iraku i Siriji, kako bi se pridružili terorističkim skupinama kao što je ISIL/Daiš. U svoju matičnu zemlju već ih se vratilo 30 %. Pitanje stranih boraca već je dugi niz godina prioritet EU-ova političkog programa.
EU je u ožujku 2017. donijelo direktivu o suzbijanju terorizma. Novim pravilima jača se pravni okvir EU-a za sprečavanje terorističkih napada i pristupa se rješavanju pojave stranih terorističkih boraca. Direktivom se kriminaliziraju djela kao što su:
- pohađanje obuke ili putovanja u terorističke svrhe
- organizacija ili olakšavanje takvih putovanja
- osiguravanje ili prikupljanje sredstava povezanih s terorističkim skupinama ili terorističkim aktivnostima.
EU je u ožujku 2017. također donio uredbu o izmjeni Zakonika o schengenskim granicama. Novim pravilima države članice obvezuju se provoditi sustavne kontrole svih osoba koje prelaze vanjske granice u relevantnim bazama podataka, što uključuje i građane i građanke EU-a te članove njihovih obitelji.
- Borba protiv terorizma: Vijeće odobrilo zaključke o budućim prioritetima u borbi protiv terorizma (priopćenje za medije, 12. prosinca 2024.)
- Zakonik o schengenskim granicama: Vijeće donijelo uredbu o jačanju kontrola na vanjskim granicama (priopćenje za medije, 7. ožujka 2017.)
- Jačanje vanjskih granica EU-a
Suradnja s trećim zemljama
Sigurnost Unije i njezinih građana i građanki izravno je povezana s onime što se događa izvan Europe. Vijeće je 2015. odlučilo pojačati vanjsko djelovanje u borbi protiv terorizma, posebno na Sredozemlju i Bliskom istoku te u sjevernoj Africi, Zaljevu i Sahelu:
- pojačat će se suradnja s ključnim partnerima
- pokrenut će se novi projekti za potporu izgradnji kapaciteta
- pooštrit će se djelovanje u borbi protiv radikalizacije i nasilnog ekstremizma.
Vijeće je 2014. donijelo strategiju EU-a za borbu protiv terorizma / stranih boraca, s posebnim naglaskom na Siriji i Iraku. U toj se strategiji navodi nekoliko prioritetnih područja, među kojima je poboljšanje suradnje s trećim zemljama kako bi se otkrile mreže novačenja i strani borci.
Kako bi ponovno istaknulo nepokolebljivu predanost zaštiti građana i građanki EU-a od terorizma i nasilnog ekstremizma, Vijeće je u lipnju 2020. pozvalo da se vanjski angažman i djelovanje EU-a u borbi protiv terorizma pojačaju u određenim prioritetnim područjima:
- geografskim regijama, koje uključuju zapadni Balkan, sjevernu Afriku, Bliski istok, Sahel i Rog Afrike
- tematskim područjima, među kojima su ljudska prava, vladavina prava, sprečavanje radikalizacije koja dovodi do nasilnog ekstremizma i financiranje terorizma.
Što EU poduzima po pitanju terorizma?
Proputujte kroz dva desetljeća i saznajte kako se razvijala sve bliža suradnja zemalja EU-a u borbi protiv terorizma: od sprečavanja terorista u nabavi oružja ili izradi bombi pa sve do nastojanja da se radikalizacija suzbije u samom začetku.
Posljednja izmjena: 30. siječnja 2025.