Jačanje vanjskih granica EU-a

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (poznata pod nazivom Frontex) osnovana je u listopadu 2016., nakon što su u rujnu 2015. čelnici i čelnice EU-a pozvali na jačanje nadzora vanjskih granica.

Agencija se prije zvala Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama. Naziv joj je promijenjen kako bi odražavao njezin širi mandat.

Agencija pažljivo prati vanjske granice EU-a i surađuje s državama članicama radi brzog otkrivanja i uklanjanja sigurnosnih prijetnji vanjskim granicama.

Europska granična i obalna straža doprinosi:

učinkovitijem upravljanju migracijama
poboljšanju unutarnje sigurnosti EU-a
zaštiti načela slobode kretanja ljudi.

EU je u studenome 2019. donio uredbu kojom je uloga Agencije osnažena. Uredbom o Frontexu predviđaju se:

integrirano upravljanje granicama
veća uloga Agencije u rješavanju pitanja vraćanja
osnivanje stalnih snaga sa 6500 članova osoblja do 2021. i 10 000 članova osoblja do 2027.

Suradnja s trećim zemljama

Upravljanje granicama: sporazumi sa zemljama koje nisu u EU-u

Tekstualna verzija

* Zemljovidom se ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s RVSUN-om 1244 (1999) i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.

Sa sljedećim zemljama dovršeni su pregovori o sporazumima o statusu te su ti sporazumi trenutačno na snazi ili trebaju biti potpisani:

Albanija (potpisan novi poboljšani sporazum)
Bosna i Hercegovina (u tijeku su pregovori o novom poboljšanom sporazumu)
Moldova (sporazum na snazi od 1. studenoga 2022.)
Crna Gora (potpisan novi poboljšani sporazum, koji se privremeno primjenjuje od 1. srpnja 2023.)
Republika Sjeverna Makedonija (sporazum na snazi od 1. travnja 2023.)
Srbija (sporazum na snazi od 1. svibnja 2021., a u tijeku su pregovori o novom poboljšanom sporazumu)

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu može provoditi raspoređivanja i zajedničke operacije na državnom području susjednih zemalja, pod uvjetom da je između Europske unije i dotične zemlje prethodno sklopljen sporazum o statusu.

Suradnja s trećim zemljama važan je element koncepta europskog integriranog upravljanja granicama.

Pregovori o sporazumima o statusu dosad su dovršeni sa sljedećim zemljama i ti su sporazumi već na snazi ili pred potpisivanjem:

Albanijom
Bosnom i Hercegovinom
Moldovom
Crnom Gorom
Sjevernom Makedonijom
Srbijom.

Trenutačno se ponovno pregovara o sporazumima o statusu s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom kako bi se u potpunosti iskoristila pojačana uloga Frontexa u skladu s Uredbom o Frontexu iz 2019.

Započeli su pregovori s ciljem sklapanja sporazuma o statusu s Mauritanijom i Senegalom.

Schengenski informacijski sustav

Schengenski informacijski sustav (SIS) pomaže u očuvanju unutarnje sigurnosti u zemljama schengenskog područja, gdje nema nadzora unutarnjih granica.

Tijela za izvršavanje zakonodavstva diljem EU-a služe se Schengenskim informacijskim sustavom (SIS) kako bi unijela ili pronašla upozorenja o traženim ili nestalim osobama i predmetima. Sustav sadrži gotovo 86,5 milijuna upozorenja, a tijekom 2022. tijela su u njemu pretraživala informacije skoro 35 milijuna puta na dan.

U SIS-u se tijelima daju i upute o tome kako reagirati kada se pronađe osoba ili predmet, primjerice kad je posrijedi:

uhićenje tražene osobe
zaštita nestale ranjive osobe
oduzimanje nezakonitog ili ukradenog predmeta.

EU je u studenome 2018. donio nova pravila za nadogradnju Schengenskog informacijskog sustava.

Nadograđena verzija postala je operativna u ožujku 2023. i obuhvaća:

nove kategorije upozorenja
biometrijske podatke poput otisaka dlanova
otiske prstiju
evidenciju DNK-a za nestale osobe.

Vizni informacijski sustav

Vizni informacijski sustav (VIS) baza je podataka osmišljena za olakšavanje postupka izdavanja viza za kratkotrajni boravak. On tijelima nadležnima za vize, granice, azil i migracije pomaže u provjeri državljana trećih zemalja kojima je radi putovanja u schengensko područje potrebna viza za kratkotrajni boravak.

Od 2011. tijela mogu upotrebljavati VIS za uspoređivanje biometrijskih podataka kako bi identificirala osobe i spriječila krađu identiteta i prijevare povezane s identitetom.

EU je u svibnju 2021. ažurirao uredbu o VIS-u kako bi odgovorio na promjene u migracijskim i sigurnosnim izazovima. Novim se pravilima:

dodatno jača sigurnost postupka izdavanja viza za kratkotrajni boravak
omogućuje unos viza za dugotrajni boravak i boravišnih dozvola u istu bazu podataka
osigurava interoperabilnost između VIS-a i drugih relevantnih sustava i baza podataka EU-a.

Sustav ulaska/izlaska

Vijeće je u studenome 2017. donijelo uredbu o sustavu ulaska/izlaska (EES).

U svibnju 2025. Vijeće i Europski parlament postigli su privremeni dogovor kojim se državama članicama dopušta postupno uvođenje digitalnog sustava za upravljanje granicama tijekom šestomjesečnog razdoblja.

U taj sustav unosit će se informacije o ulasku i izlasku državljana zemalja koje nisu članice EU-a te o odbijanju ulaska državljanima zemalja koje nisu članice EU-a, a koji prelaze vanjske granice schengenskog područja.

Postupno uvođenje EES-a omogućit će državama članicama da se koriste sustavom, a graničnim tijelima i prometnom sektoru dat će vremena za prilagodbu. S obzirom na različite potrebe država članica, uredbom

Novi će sustav uspostaviti države članice zajedno s agencijom eu-LISA, agencijom EU-a odgovornom za opsežne informacijske sustave u području slobode, sigurnosti i pravde, u suradnji s Europskom komisijom i Frontexom.

Sustav ulaska/izlaska doprinijet će:

smanjenju zastoja pri graničnim kontrolama i podizanju kvalitete graničnih kontrola automatskim izračunavanjem dopuštenog boravka za svakog putnika
osiguravanju sustavne i pouzdane identifikacije osoba koje su prekoračile dopušteni boravak
jačanju unutarnje sigurnosti i borbe protiv terorizma i drugih teških kaznenih djela tako što će se tijelima za izvršavanje zakonodavstva omogućiti pristup evidenciji dosadašnjih putovanja.

Europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju

Vijeće je u rujnu 2018. donijelo uredbu o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS). Tim informacijskim sustavom unaprijed će se provoditi provjere putnika koji ne moraju posjedovati vizu te će im se, ako to bude potrebno, uskratiti odobrenje putovanja.

Sustav će biti sličan postojećim sustavima koji se, među ostalim, primjenjuju u SAD-u, Kanadi i Australiji te će se njime postići razna poboljšanja poput:

veće unutarnje sigurnosti
boljeg sprečavanja nezakonitih migracija
smanjenja opasnosti za javno zdravlje i kašnjenja na granicama.

Za izgradnju ETIAS-a bit će zadužena eu-LISA, agencija EU-a za upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde.

ETIAS će početi s radom u posljednjem tromjesečju 2026.