Sankcije u borbi protiv terorizma

EU-ov popis terorista

EU je nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. u prosincu te godine prvi put donio mjere ograničavanja protiv pojedinaca i subjekata uključenih u teroristička djela.

EU-ov popis terorista uspostavljen je s ciljem provedbe Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1373 (2001). EU je u tu svrhu donio sljedeće akte:

Zajedničko stajalište Vijeća 2001/931/ZVSP o primjeni posebnih mjera u borbi protiv terorizma
Uredbu Vijeća (EZ) br. 2580/2001 o posebnim mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s ciljem borbe protiv terorizma.

Tko se nalazi na popisu terorista?

Na EU-ov popis terorista uvrštavaju se pojedinci, skupine i subjekti uključeni u teroristička djela. Među njima su:

pojedinci koji počine ili pokušaju počiniti teroristička djela, u njima sudjeluju ili pomažu pri počinjenju takvih djela
skupine i subjekti koji su u vlasništvu takvih pojedinaca ili su pod njihovom neposrednom ili posrednom kontrolom
pojedinci, skupine i subjekti koji djeluju u ime ili po nalogu takvih pojedinaca, skupina i subjekata.

EU se može usmjeriti i na vodeće članove skupina i subjekata uvrštenih na popis sankcija EU-a, kao i na osobe, skupine i subjekte povezane s onima koji su uključeni u teroristička djela (među ostalim financiranjem, pružanjem osposobljavanja ili novačenjem).

Na takozvanom EU-ovu popisu terorista nalazi se 13 pojedinaca i 23 skupine i subjekta. Ti pojedinci, skupine i subjekti djeluju i unutar i izvan EU-a.

Na popisu su, među ostalim, iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) te skupine The Base i Sendero Luminoso.

Što su sankcije?

Na sve pojedince, skupine i subjekte na popisu terorista primjenjuju se mjere povezane sa:

zamrzavanjem sredstava i financijske imovine
policijskom i pravosudnom suradnjom u kaznenim stvarima.

Nadalje, tim se pojedincima, skupinama i subjektima ne smiju izravno ni neizravno stavljati na raspolaganje nikakva sredstva, financijska imovina ni gospodarski izvori. Na pojedince na tom popisu može se primjenjivati i zabrana putovanja.

Što je terorističko djelo?

U skladu sa Zajedničkim stajalištem Vijeća 2001/931/ZVSP, terorističko djelo znači namjerno djelo koje može nanijeti ozbiljnu štetu nekoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji ako je počinjeno s ciljem:

ozbiljnog zastrašivanja stanovništva
protupravnog prisiljavanja tijela vlasti ili međunarodne organizacije na činjenje ili nečinjenje određene radnje
ozbiljne destabilizacije ili uništavanja temeljnih političkih, ustavnih, gospodarskih ili društvenih struktura neke zemlje ili međunarodne organizacije.

Kriteriji za uvrštavanje na popis terorista

Pojedinci, skupine i subjekti mogu se dodati na EU-ov popis terorista samo ako je odluku u vezi s time već donijelo nadležno tijelo određene države članice ili treće zemlje.

Ta odluka može se odnositi na:

pokretanje istraga ili progona zbog terorističkog djela ili pokušaja da se takvo djelo počini, da se u njemu sudjeluje ili da se olakša njegovo izvršavanje
osudu bilo kojeg od navedenih postupaka.

Vijeće taj popis redovito preispituje, a najmanje svakih šest mjeseci. Uz to redovito preispitivanje, Vijeće u svakom trenutku može donijeti odluku o uvrštavanju pojedinaca, skupina i subjekata na popis ili njihovu brisanju s popisa.

Humanitarno izuzeće

Vijeće je u veljači 2024. izmijenilo okvir EU-a o mjerama ograničavanja povezanima s borbom protiv terorizma (EU-ov popis terorista) tako što je uvelo humanitarno izuzeće od mjera zamrzavanja imovine.

Slijedom te odluke određene kategorije humanitarnih aktera mogu bez prethodnog odobrenja sudjelovati u transakcijama s pojedincima i subjektima uvrštenima na popis onih na koje se sankcije primjenjuju ako je svrha tih transakcija isporuka humanitarne pomoći ili pružanje podrške drugim aktivnostima kojima se podupiru osnovne ljudske potrebe osoba kojima je potrebna pomoć. Navedene kategorije uključuju:

one navedene u Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a 2664 (2022)
organizacije i agencije certificirane kao humanitarni partneri EU-a ili njegovih država članica te specijalizirane agencije država članica.

Humanitarno izuzeće posljednji je putproduljeno do 22. veljače 2027.

ISIL/Daiš i Al Qaida

EU je 20. rujna 2016. uspostavio namjenski okvir za mjere ograničavanja protiv ISIL-a/Daiša i Al Qaide te s njima povezanih pojedinaca, skupina, poduzeća i subjekata.

Tim se samostalnim mjerama ograničavanja EU-a dopunjuju mjere donesene na temelju takozvanog EU-ova popisa terorista.

Koje su im sankcije uvedene?

EU-ove sankcije protiv ISIL-a/Daiša i Al Qaide uključuju:

zabranu putovanja za pojedince
zamrzavanje imovine pojedinaca, skupina i subjekata
zabranu stavljanja sredstava ili gospodarskih izvora na raspolaganje sankcioniranima.

U okviru tog režima EU može poduzeti mjere protiv onih koji pružaju materijalnu ili financijsku potporu ISIL-u/Daišu i Al Qaidi. Također može poduzeti mjere protiv onih koji sudjeluju u planiranju, pripremi ili omogućavanju nasilnog djelovanja ISIL-a/Daiša i Al Qaide.

Pojedinci, skupine, subjekti i tijela mogu biti uvršteni na popis sankcioniranih i zbog aktivnosti kao što su:

nabava, prodaja ili prijenos oružja i povezanog materijala ISIL-u/Daišu i Al Qaidi
novačenje za te organizacije
poticanje ili javno izazivanje nasilnog djelovanja tih organizacija.

Vijeće taj popis redovito preispituje, a najmanje svakih 12 mjeseci. Sankcije se trenutačno primjenjuju na ukupno 15 pojedinaca i 8 skupina, a na snazi će biti do 31. listopada 2026.

Hamas i Palestinski islamski džihad

Vijeće je 19. siječnja 2024. uspostavilo zaseban okvir mjera ograničavanja koji Europskoj uniji omogućuje da pozove na odgovornost sve pojedince ili subjekte koji podupiru, olakšavaju ili omogućuju nasilno djelovanje Hamasa i Palestinskog islamskog džihada (PIJ).

Odluka je donesena s obzirom na ozbiljnost napada 7. listopada 2023. na Izrael, a cilj joj je spriječiti takvo nasilno djelovanje Hamasa i Palestinskog islamskog džihada u budućnosti.

Novim režimom dopunjuju se mjere ograničavanja koje su prethodno donesene na temelju takozvanog EU-ova popisa terorista.

Koje su im sankcije uvedene?

EU-ove sankcije protiv Hamasa i Palestinskog islamskog džihada uključuju:

zabranu putovanja za pojedince
zamrzavanje imovine pojedinaca, skupina i subjekata
zabranu stavljanja sredstava ili gospodarskih izvora na raspolaganje sankcioniranima.

U okviru tog režima EU može poduzeti mjere protiv onih koji pružaju materijalnu ili financijsku potporu Hamasu ili Palestinskom islamskom džihadu, kao i protiv onih koji sudjeluju u planiranju, pripremi ili omogućavanju nasilnog djelovanja Hamasa ili Palestinskog islamskog džihada.

Pojedinci, skupine, subjekti i tijela mogu biti uvršteni na popis sankcioniranih i zbog aktivnosti kao što su:

nabava, prodaja ili prijenos oružja i povezanog materijala tim terorističkim organizacijama
podupiranje djela kojima se podriva ili ugrožava stabilnost ili sigurnost Izraela u suradnji s Hamasom i Palestinskim islamskim džihadom
sudjelovanje u teškim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava ili prava o ljudskim pravima
poticanje ili javno izazivanje nasilnog djelovanja tih organizacija.

EU prvi put ujedno može poduzeti mjere protiv onih koji sponzoriraju sponzore tih dviju terorističkih organizacija.

Vijeće je u svibnju 2026. odlučilo proširiti opseg sankcija kako bi se njima obuhvatili i članovi Političkog ureda („Politbiro”) Hamasa koji promiču, brane i opravdavaju nasilna djelovanja.

Osim toga, EU je u okviru globalnog režima sankcija u području ljudskih prava uveo sankcije protiv tri subjekta kao odgovor na rašireno seksualno i rodno uvjetovano nasilje počinjeno tijekom brutalnih i neselektivnih terorističkih napada u Izraelu 7. listopada 2023.

Vidjeti također

Odgovor EU-a na terorizam

Borba protiv pranja novca i financiranja terorizma u EU-u

Vrste sankcija koje donosi EU

Sankcije EU-a protiv Irana