Skip to content

Informacijski sustavi za borbu protiv kriminala i osiguranje granica EU-a

Nadležna tijela iz cijelog EU-a razmjenjuju informacije s pomoću opsežnih informacijskih sustava radi zaštite građana, borbe protiv kriminala i osiguranja granica.

Schengenski informacijski sustav (SIS)

Tijela za izvršavanje zakonodavstva iz cijelog EU-a služe se Schengenskim informacijskim sustavom (SIS) kako bi unijela ili pronašla upozorenja o traženim ili nestalim osobama i predmetima. Taj sustav sadržava gotovo 86,5 milijuna upozorenja, a u 2022. nadležna tijela u njemu su informacije pretraživala gotovo 35 milijuna puta dnevno.

U SIS-u se nadležnim tijelima daju i upute o tome kako postupiti kada se pronađe osoba ili predmet, primjerice kada je posrijedi:

  • uhićenje tražene osobe
  • zaštita nestale ranjive osobe
  • oduzimanje nezakonitog ili ukradenog predmeta.

EU je u studenome 2018. donio nova pravila za nadogradnju Schengenskog informacijskog sustava.

Nadograđena verzija postala je operativna u ožujku 2023., a obuhvaća:

  • nove kategorije upozorenja
  • biometrijske podatke, poput otisaka dlanova
  • otiske prstiju
  • evidenciju DNK-a za nestale osobe.
Nadograđena verzija Schengenskog informacijskog sustava postala je operativna u ožujku 2023.

Automatska razmjena podataka za policijsku suradnju

Cilj je automatske razmjene podataka ojačati, pojednostavniti i olakšati razmjenu informacija među državama članicama i s Europolom, a tijelima za izvršavanje zakonodavstva iz EU-a pružiti bolje alate za borbu protiv kriminala.

Povećan broj kategorija podataka

Novim okvirom, koji se često naziva Prüm II, tijelima za izvršavanje zakonodavstva omogućuje se da u nacionalnim bazama podataka drugih država članica traže:

  • DNK
  • otiske prstiju
  • podatke o registraciji vozila.

Tim novim aktom, donesenim 26. veljače 2024., policijskim tijelima omogućuje se da pretražuju:

  • prikaze lica
  • policijske evidencije.

Ako je to dopušteno nacionalnim pravom, bit će moguće i pretraživanje po svim kategorijama kako bi se pronašle nestale osobe ili identificirali ljudski posmrtni ostaci. Ako pretraživanje baze podataka rezultira podudaranjem, dotična zemlja morat će u roku od 48 sati dostaviti relevantne podatke policijskom tijelu koje je izvršilo pretraživanje. Ti podaci obuhvaćaju:

  • ime
  • datum rođenja
  • kazneno djelo povezano s podacima.

Modernizacija informacijskog sustava

Novom prümskom uredbom postići će se sljedeće:

  • modernizirat će se tehnička infrastruktura na kojoj se temelji razmjena informacija
  • agencija eu-LISA uspostavit će usmjerivač kojim će se olakšati povezivanje država članica i Europola radi dobivanja podataka.

Usmjerivač će obuhvaćati alat za pretraživanje i siguran komunikacijski kanal. Tijelo za izvršavanje zakonodavstva koje vrši pretraživanje unijet će svoje podatke u usmjerivač (npr. otisak prsta). Usmjerivač će taj upit poslati u baze podataka svih drugih država članica EU-a i Europola.

Države članice i Europol za automatizirana pretraživanja indeksa policijskih evidencija koristit će se Europskim sustavom indeksa policijskih evidencija (EPRIS).

Veća uloga Europola

Nova pravila Europolu će omogućiti:

  • pretraživanje nacionalnih baza podataka radi unakrsne provjere informacija koje je primio od trećih zemalja.
Uredbom Prüm II unaprijedit će se razmjena informacija među državama članicama.

Vizni informacijski sustav (VIS)

Vizni informacijski sustav, koji je u funkciji od 2011., baza je podataka za olakšavanje postupka izdavanja viza za kratkotrajni boravak.

Navedenim se sustavom tijelima nadležnima za vize, granice, azil i migracije pomaže da provjere državljane trećih zemalja kojima je potrebna viza za kratkotrajni boravak radi putovanja u schengensko područje. Mogu se služiti VIS-om i kako bi izvršila biometrijsku usporedbu s ciljem identifikacije osoba i sprečavanja krađe identiteta ili prijevare povezane s identitetom.

Kao odgovor na migracijske i sigurnosne izazove koji se mijenjaju, EU je u svinju 2021. donio novu uredbu o unapređivanju tog sustava. Novim je pravilima omogućeno:

  • dodatno jačanje sigurnosti postupka izdavanja vize za kratkotrajni boravak
  • unošenje viza za dugotrajni boravak i boravišnih dozvola u bazu podataka
  • osiguravanje interoperabilnosti između VIS-a i drugih relevantnih sustava i baza podataka EU-a.

Sustav koji pomaže pri upravljanju europskim zahtjevima za azil (Eurodac)

Baza podataka Eurodac sadrži otiske prstiju tražitelja azila registriranih u državama članicama EU-a i zemljama pridruženima Eurodacu. Ta baza služi za potrebe provedbe Dublinske uredbe. Uz njezinu se pomoć:

  • utvrđuje je li tražitelj azila već podnio zahtjev za azil u drugoj državi članici
  • provjerava je li tražitelj azila već bio uhićen pri nezakonitom ulasku na područje EU-a
  • određuje koje su države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil.

Uredba o Eurodacu revidirana je u okviru zakonodavnih prijedloga o reformi EU-ovih pravila o azilu.

Tijela iz cijelog EU-a razmjenjuju informacije putem opsežnih IT sustava radi zaštite građana, suzbijanja kriminala, osiguravanja granica i upravljanja migracijama.
IT sustavi EU-a za sigurnost i migracije (Infografika)

IT sustavi EU-a za sigurnost i migracije (Infografika)

Europski sustav za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS)

Vijeće je u rujnu 2018. donijelo uredbu o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS). Tim informacijskim sustavom unaprijed će se provoditi provjere putnika koji ne moraju posjedovati vizu te će im se, ako to bude potrebno, uskratiti odobrenje putovanja.

Sustav će biti sličan postojećim sustavima koji se, među ostalim, primjenjuju u SAD-u, Kanadi i Australiji, a donijet će niz prednosti, kao što su:

  • veća unutarnja sigurnost
  • uspješnije sprečavanje nezakonitog useljavanja
  • smanjenje opasnosti za javno zdravlje i manja kašnjenja na granicama.

ETIAS će razviti eu-LISA, agencija EU-a koja upravlja opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde.

ETIAS će započeti s radom u posljednjem tromjesečju 2026.

Sustav ulaska/izlaska

Sustav ulaska/izlaska novi je digitalni sustav upravljanja granicama na razini EU-a kojim se bilježi ulazak i izlazak državljana trećih zemalja koji prelaze vanjske granice schengenskog područja radi kratkotrajnog boravka. Njime se stari sustav ručnog otiskivanja pečata u putovnice zamjenjuje brzim i sigurnim biometrijskim provjerama.

Od 12. listopada 2025. sustav ulaska/izlaska postupno će se uvoditi na vanjskim schengenskim granicama tijekom razdoblja od šest mjeseci. Kada sustav bude pokrenut, najmanje jedan granični prijelaz u svakoj zemlji sudionici mora biti operativan. Tijekom prijelaznog razdoblja svi prelasci ili putnici neće biti registrirani putem sustava ulaska/izlaska, nego će se i dalje otiskivati pečat u putovnicu.

Očekuje se da će sustav biti u potpunosti uveden do 10. travnja 2026.

Novi je sustav izradila agencija eu-LISA, zajedno s državama članicama.

Europski informacijski sustav kaznene evidencije (ECRIS)

Europski informacijski sustav kaznene evidencije (ECRIS) uspostavljen je 2012. Njime se državama članicama EU-a omogućuje da jednostavno razmjenjuju informacije o kaznenim osudama.

Većina informacija koje se razmjenjuju odnosi se na građane EU-a jer sustav nema učinkovit način obrade podataka o državljanima trećih zemalja.

EU je u travnju 2019. donio nova pravila za unapređivanje ECRIS-a. Reformirani sustav uključivat će središnju bazu podataka s informacijama o osudama državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva.

Podaci iz evidencije podataka o putnicima

Organizirani kriminal i terorističke aktivnosti često uključuju međunarodna putovanja. EU je 2016. kao odgovor na ukidanje kontrola na unutarnjim granicama na temelju Schengenske konvencije donio direktivu o podacima iz evidencije podataka o putnicima (PNR).

Podaci iz PNR-a osobne su informacije koje daju putnici, a prikupljaju ih i čuvaju zračni prijevoznici. Uključuje informacije kao što su ime putnika, datumi putovanja, planovi putovanja, sjedala, prtljaga, podaci za kontakt i sredstva plaćanja.

Direktivom o PNR-u regulira se prijenos tih podataka tijelima država članica za izvršavanje zakonodavstva te način njihove obrade u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i kaznenog progona kaznenih djela terorizma i teških kaznenih djela.

Sustav PNR dopunjuje već postojeće alate za borbu protiv prekograničnog kriminala i usklađuje pravne odredbe država članica, čime se izbjegavaju pravna nesigurnost i sigurnosni propusti te istodobno jamči zaštita podataka.

Agencija EU-a zadužena za opsežne informacijske sustave (eu-LISA)

EU-ova agencija eu-LISA EU-a nadležna je za upravljanje opsežnim informacijskim sustavima koji se upotrebljavaju u području upravljanja granicama EU-a, migracija i suradnje tijela za izvršavanje zakonodavstva.

Vijeće je u studenome 2018. usvojilo nova pravila o jačanju mandata te agencije. Cilj je novih pravila dodatno ojačati kapacitete agencije radi doprinosa upravljanju granicama, suradnji u području izvršavanja zakonodavstva i upravljanju migracijama u EU-u.

Agencija će imati i središnju ulogu u primjeni nove IT strukture u području pravosuđa i unutarnjih poslova.

Zahvaljujući svojem proširenom mandatu, agencija eu-LISA moći će:

  • osmišljavati nove sustave, poput nedavno usvojenog sustava ulaska/izlaska i ETIAS-a, i upravljati njima
  • doprinositi razvoju rješenja za interoperabilnost
  • pružati potporu državama članicama na njihov zahtjev
  • imati veću ulogu u istraživanjima, pokusnim projektima i testnim aktivnostima.

Agencija eu-LISA trenutačno upravlja sljedećim informacijskim sustavima:

  • viznim informacijskim sustavom
  • Schengenskim informacijskim sustavom
  • EURODAC-om.

Agencija eu-LISA trenutačno radi na razvoju sljedećih informacijskih sustava:

  • sustava ulaska/izlaska
  • europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS)
  • sustava ECRIS-TCN.

Interoperabilnost informacijskih sustava EU-a

Informacijski sustavi EU-a kojima se nadležna tijela služe za borbu protiv kriminala, nadzor granica i upravljanje migracijskim tokovima nisu međusobno povezani. Fragmentirani su i stoga postoji opasnost od prekida u protoku informacija.

EU trenutačno razmatra bolje načine prikupljanja i razmjene informacija s ciljem:

  • stavljanja podataka na raspolaganje službenicima graničnog nadzora putem odgovarajućih baza podataka EU-a
  • unapređivanja kaznenih istraga i kaznenog progona.

Vijeće je u svibnju 2019. donijelo dvije uredbe kojima je uspostavljen okvir za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a koji pomažu pri upravljanju državnim granicama, sigurnosti i migracijama. Novim pravilima uspostavljeni su:

  • europski portal za pretraživanje, koji će nadležnim tijelima omogućiti istodobno pretraživanje nekoliko informacijskih sustava
  • zajednička usluga uspoređivanja biometrijskih podataka za pretraživanje i unakrsnu provjeru biometrijskih podataka
  • zajednički repozitorij podataka o identitetu u kojem se pohranjuju podaci za identifikaciju državljana zemalja koje nisu članice EU-a
  • detektor višestrukih identiteta koji će upozoriti nadležna tijela ako biometrijski podaci upućuju na prijevaru povezanu s identitetom.

Ta će se nova struktura za interoperabilnost uvoditi od sredine 2024. do kraja 2026., a osigurat će jedinstveno sučelje za pretraživanje te uslugu uspoređivanja biometrijskih podataka kako bi se olakšala identifikacija.

Posljednja izmjena: 6. ožujka 2025.