Borba protiv pranja novca i financiranja terorizma u EU-u
Pravilima EU-a o sprečavanju pranja novca i borbi protiv financiranja terorizma štiti se njegov financijski sustav te doprinosi sigurnosti i rastu.
EU-ova borba protiv pranja novca
Pranje novca i financiranje terorizma ozbiljna su prijetnja za EU i predstavljaju velik rizik za gospodarstvo i financijski sustav EU-a te sigurnost njegovih građana i građanki.
Borba protiv pranja novca i financiranja terorizma već je više od trideset godina prioritet EU-ova političkog programa, a prva direktiva o borbi protiv pranja novca donesena je 1991. Otada je relevantna direktiva više puta izmijenjena.
Kako bi se pravilno otklonili svi rizici povezani s pranjem novca, EU-ova pravila moraju se stalno prilagođavati novim rizicima, među ostalim onima povezanima sa sljedećim aspektima:
- tehnološkim inovacijama (primjerice virtualnim valutama)
- globalnim karakterom terorističkih organizacija
- dovitljivošću kriminalaca u iskorištavanju slabosti i nedostataka sustava.
Što je pranje novca? (Infografika)
EU-ova pravila za sprečavanje pranja novca
Vijeće je 30. svibnja 2024. donijelo nove zakonodavne akte čiji je cilj građane i građanke EU-a i njegov financijski sustav zaštititi od pranja novca i financiranja terorizma.
Taj paket uključuje sljedeće:
- uredbu o osnivanju novog EU-ova tijela za sprečavanje pranja novca
- uredbu o obvezama u području sprečavanja pranja novca za privatni sektor
- direktivu o nacionalnim mehanizmima za sprečavanje pranja novca
- reviziju uredbe o prijenosu novčanih sredstava, koja je donesena 2023.
Uredba o sprečavanju pranja novca
Novom uredbom o borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma prvi se put usklađuju i pojašnjavaju pravila koja su na snazi u cijelom EU-u i na taj način otklanjaju nedostaci koje mogu zloupotrijebiti prevaranti. Njome će se ujedno osigurati dosljednija primjena i bolja provedba pravila. Ta uredba primjerice sadržava detaljnije odredbe o dubinskoj analizi stranke, stvarnom vlasništvu i ovlastima nacionalnih nadzornih tijela i financijsko-obavještajnih jedinica.
Obveznici
EU je novom uredbom uspostavio izravno primjenjiv regulatorni okvir sa zahtjevima za obveznike, tj. pretežno kreditne i financijske institucije te određena nefinancijska poduzeća i profesije (npr. odvjetnici i računovođe). Ti subjekti imaju središnju ulogu nadziratelja u sustavu za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma jer su u povlaštenom položaju za otkrivanje sumnjivih aktivnosti.
Novim pravilima obuhvatit će se i većina kriptosektora. Svi pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom morat će provoditi dubinsku analizu svojih klijenata. To znači da će morati provjeriti činjenice o svojim klijentima i prijaviti svaku sumnjivu pojedinost financijsko-obavještajnoj jedinici.
Obveze dubinske analize stranaka i prijavljivanja također će se primjenjivati na trgovce luksuznom robom, primjerice plemenitim metalima i dragim kamenjem, te na draguljare i zlatare. Obveznicima će se smatrati i trgovci luksuznim automobilima, zrakoplovima, jahtama i kulturnim dobrima (npr. umjetninama).
U uredbi se prepoznaje visoka rizičnost nogometnog sektora te se popis obveznika proširuje tako da obuhvaća i profesionalne nogometne klubove i agente. Međutim, s obzirom na to da postoje velike razlike u tom sektoru i povezanom riziku, države članice moći će uklanjati unose s popisa ako je njihov rizik nizak.
Stvarno vlasništvo
Stvarno vlasništvo odnosi se na osobe koje zapravo upravljaju pravnim subjektom (kao što je trgovačko društvo, zaklada ili trust) ili uživaju koristi od vlasništva nad njime, iako vlasništvo glasi na ime druge osobe. Zahvaljujući novoj uredbi povećat će se usklađenost i transparentnost pravila EU-a o stvarnom vlasništvu.
Kako bi se utvrdili svi stvarni vlasnici određenog pravnog subjekta ili u svim vrstama subjekata, uključujući subjekte izvan EU-a kada posluju u EU-u ili kupuju imovinu u EU-u, analizirat će se obje sastavnice stvarnog vlasništva, vlasništvo i kontrola. U dogovoru je prag stvarnog vlasništva postavljen na 25 %.
Pojašnjena su i povezana pravila koja se primjenjuju na višeslojne strukture vlasništva i kontrole kako se zajamčilo da više neće biti moguće skrivanje iza višestrukih razina vlasništva poduzeća. Istodobno se razjašnjavaju odredbe o zaštiti podataka i čuvanju evidencije kako bi se olakšao i ubrzao rad nadležnih tijela.
Gotovinska plaćanja
Na gotovinska plaćanja primjenjivat će se ograničenje u iznosu od 10 000 eura na razini EU-a kako bi se kriminalcima otežalo pranje prljavog novca. Ako to budu htjele, države članice moći će uvesti niže ograničenje.
Visokorizične treće zemlje
Obveznici će morati primjenjivati pojačane mjere dubinske analize na povremene transakcije i poslovne odnose koji uključuju visokorizične treće zemlje u čijim nacionalnim sustavima za sprečavanje pranja novca i borbu protiv terorizma postoje nedostaci koji predstavljaju prijetnju za cjelovitost unutarnjeg tržišta EU-a.
Komisija će provesti procjenu rizika na temelju popisa koji je sastavila Stručna skupina za financijsko djelovanje (FATF). Nadalje, zbog visoke razine rizika bit će opravdana primjena dodatnih posebnih EU-ovih ili nacionalnih protumjera, i to ili na razini obveznika ili od strane država članica.
Direktiva o sprečavanju pranja novca
Direktiva o mehanizmima za sprečavanje pranja novca zajedno s relevantnom uredbom čini tzv. jedinstvena pravila za sprečavanje pranja novca. Ta direktiva zamjenjuje petu direktivu o sprečavanju pranja novca donesenu 2018.
Sva pravila koja vrijede za privatni sektor prenijet će se u uredbu, dok je direktivom obuhvaćena organizacija institucionalnih sustava za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma na nacionalnoj razini u državama članicama. Direktiva stoga sadržava odredbe koje treba prenijeti u nacionalno pravo, kao što su pravila o registrima stvarnog vlasništva, nacionalnim nadzornim tijelima i zaduženjima financijsko-obavještajnih jedinica.
Informacije o prijenosu novčanih sredstava
Vijeće i Parlament 29. lipnja 2022. postigli su privremeni dogovor o ažuriranju EU-ove uredbe o informacijama koje su priložene prijenosu financijskih sredstava, kojim se njezino područje primjene proširuje na prijenos kriptoimovine.
U tim pravilima uvodi se obveza za pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom da prikupljaju i stavljaju na raspolaganje određene informacije o pošiljateljima i korisnicima koji sudjeluju u prijenosu kriptoimovine kojim upravljaju. Time će se osigurati sljedivost prijenosa kriptoimovine kako bi se lakše identificirale i blokirale potencijalno sumnjive transakcije.
EU sada ima čvrst i proporcionalan okvir koji je u skladu s najstrožim međunarodnim standardima za razmjenu kriptoimovine i kojim se posebice slijede preporuke FATF-a, globalnog nadzornog tijela u području pranja novca i financiranja terorizma.
- Sprečavanje pranja novca: Vijeće donijelo pravila kojima će se omogućiti sljedivost prijenosa kriptoimovine (priopćenje za medije, 16. svibnja 2023.)
- Sprečavanje pranja novca: postignut privremeni dogovor o transparentnosti prijenosa kriptoimovine (priopćenje za medije, 29. lipnja 2022.)
Što je Stručna skupina za financijsko djelovanje (FATF)?
Izazovi u borbi protiv pranja novca svjetskog su razmjera i iziskuju snažnu suradnju na međunarodnoj razini. U okviru Stručne skupine za financijsko djelovanje (FATF) EU s partnerima radi na izradi i provedbi međunarodnih standarda.
FATF se bavi razvojem i promicanjem politika za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma te izdaje preporuke koje države trebaju primjenjivati.
Druga ažuriranja zakonodavstva relevantna za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma
Petom direktivom o kapitalnim zahtjevima pojašnjena je uloga bonitetnih nadzornih tijela. Ta su tijela nadležna za utvrđivanje i ispravljanje slabosti financijskih institucija koje su uključene u pranje novca i financiranje terorizma. Nadležna tijela moraju uključiti ta pitanja u svoje nadzorne aktivnosti.
Direktivom o olakšavanju uporabe financijskih informacija u svrhu borbe protiv kriminala nadležnim tijelima olakšava se pristup financijskim informacijama i informacijama o bankovnim računima te uporaba takvih informacija. Njome se ujedno nacionalnim financijsko-obavještajnim jedinicama olakšava pristup informacijama o izvršavanju zakonodavstva.
Tijelo za sprečavanje pranja novca
Vijeće je 30. svibnja 2024. donijelo uredbu o osnivanju novog tijela za sprečavanje pranja novca (AMLA) kako bi se poboljšao nadzor sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma u EU-u i poduprla suradnja među financijsko-obavještajnim jedinicama. AMLA će imati sjedište u Frankfurtu i započet će s radom sredinom 2025.
Budući da je pranje novca financijski kriminal prekogranične prirode, AMLA će ojačati EU-ov okvir za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma uspostavom integriranog mehanizma s nacionalnim nadzornim tijelima u državama članicama kako bi se osiguralo da obveznici ispunjavaju svoje obveze.
AMLA će imati sljedeće uloge:
- izravno nadzirati neke od najrizičnijih kreditnih i financijskih institucija u EU-u, uključujući pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom
- pružati potporu nefinancijskom sektoru
- koordinirati financijsko-obavještajne jedinice u državama članicama
- izricati novčane kazne u slučaju teških povreda.
Predstavnici Vijeća i Parlamenta 18. prosinca 2023. postigli su zajednički dogovor o postupku odabira sjedišta AMLA-e. Konačni dogovor o tome gdje će se nalaziti sjedište AMLA-e postignut je 22. veljače 2024.
- Sprečavanje pranja novca: Vijeće i Parlament postigli dogovor o postupku odabira sjedišta za novo tijelo (priopćenje za medije, 18. prosinca 2023.)
- Sprečavanje pranja novca: Vijeće donijelo paket pravila (priopćenje za medije, 30. svibnja 2024.)
- Frankfurt sjedište novog EU-ova Tijela za suzbijanje pranja novca (AMLA) (priopćenje za medije, 22. veljače 2024.)
- Česta pitanja o novom Tijelu EU-a za sprečavanje pranja novca (AMLA) (Europska komisija)
Što EU poduzima po pitanju terorizma?
Proputujte kroz dva desetljeća i saznajte kako se razvijala sve bliža suradnja zemalja EU-a u borbi protiv terorizma: od sprečavanja terorista u nabavi oružja ili izradi bombi pa sve do nastojanja da se radikalizacija suzbije u samom začetku.
Posljednja izmjena: 18. veljače 2026.