Bolji pristup e-dokazima u cilju borbe protiv kriminala

Što su e-dokazi?

Digitalna revolucija redefinira sve društvene aspekte, pa tako i kriminal. Sve više kriminalaca koristi se tehnologijom pri planiranju i počinjenju kaznenih djela. Stoga se vlasti sve češće oslanjaju na e-dokaze kako bi ušle u trag kriminalcima i osudile ih.

Elektronički dokazi ili e-dokazi digitalni su podaci koji se upotrebljavaju za istragu i progon kaznenih djela.

Među ostalim obuhvaćaju:

e-poštu
tekstualne poruke ili sadržaj iz aplikacija za razmjenu poruka
audiovizualne sadržaje
informacije o internetskom računu korisnika.

Takvi se podaci mogu upotrijebiti za identifikaciju neke osobe ili dobivanje više informacija o njezinim aktivnostima.

U digitalnom dobu kriminalci se sve više koriste tehnološkim uslugama i alatima pri planiranju i počinjenju kaznenih djela. Stoga su e-dokazi sve neophodniji za borbu protiv kriminala: trenutačno 85 % kaznenih istraga uključuje digitalne podatke.

Problem u vezi s prekograničnim pristupom e-dokazima

Dobiti pristup e-dokazima dugačak je i kompliciran proces za vlasti jer su oni često pohranjeni u nekoj drugoj zemlji. Pružatelji internetskih usluga pohranjuju korisničke podatke na poslužiteljima koji se mogu nalaziti u više zemalja, i unutar i izvan EU-a.

Time se pravosudnim tijelima znatno otežava prikupljanje e-dokaza jer moraju proći kroz dugotrajan i kompliciran proces dobivanja pristupa.

Prekogranični zahtjev za pribavljanje e-dokaza podnosi se u više od 50 % svih kaznenih istraga.

Kako će se novim pravilima poboljšati pristup e-dokazima?

U travnju 2018., nakon pozivâ Europskog vijeća i Vijeća, Europska komisija predložila je nova pravila kako bi se vlastima omogućio lakši i brži pristupe-dokazima, bez obzira na lokaciju podataka.

Prema prvotnom prijedlogu Komisije, novim bi se pravilima pravosudnim tijelima jedne zemlje EU-a omogućilo da izravno zatraže pristup e-dokazima od bilo kojeg pružatelja usluga koji nudi usluge u Europskoj uniji i ima poslovni nastan ili zastupnika u drugoj državi članici.

Time bi se obrada zahtjeva za pristup ubrzala jer ne bi bilo potrebe za posredovanjem vlasti te druge države članice.

Predložena pravila u obliku su dvaju zakonodavnih prijedloga:

uredbe o europskom nalogu za dostavljanje i europskom nalogu za čuvanje elektroničkih dokaza u kaznenim stvarima
direktive o utvrđivanju usklađenih pravila za imenovanje pravnih zastupnika za potrebe prikupljanja dokaza u kaznenim postupcima.

Vijeće je 25. siječnja 2023. potvrdilo dogovor s Europskim parlamentom o dvama zakonodavnim prijedlozima.

Vijeće potvrdilo dogovor s Europskim parlamentom o novim pravilima za poboljšanje prekograničnog pristupa e-dokazima (priopćenje za medije, 25. siječnja 2023.)

Uredba o nalogu za dostavljanje i nalogu za čuvanje

Uredbom o nalogu za dostavljanje i nalogu za čuvanje e-dokaza vlastima će se omogućiti pristup pohranjenim podacima, bez obzira na to gdje se nalaze.

Nalogom za dostavljanje pravosudnom tijelu određene države članice omogućit će se da izravno zatraži pristup e-dokazima od pružatelja usluga koji ima poslovni nastan ili zastupnika u drugoj državi članici. Pružatelj usluga morat će odgovoriti u roku od deset dana, a u hitnim slučajevima u roku od šest sati.

Nalogom za čuvanje spriječit će se da pružatelj usluga obriše e-dokaze dok se nalog za dostavljanje još obrađuje.

Pravila će se temeljiti na postojećim načelima uzajamnog priznavanja među državama članicama. Primjenjivat će se samo na pohranjene podatke jer ne obuhvaćaju presretanje telekomunikacija u stvarnom vremenu.

Direktiva o pravnim zastupnicima

Direktivom o pravnim zastupnicima obvezat će se sve pružatelje usluga koji nemaju poslovni nastan u Europskoj uniji, ali nude usluge u Uniji, da imenuju pravnog zastupnika. Taj će zastupnik biti odgovoran za zaprimanje odluka i naloga te njihovo poštovanje i izvršenje. Cilj je osigurati da svi pružatelji usluga koji posluju u EU-u imaju iste obveze u pogledu pristupa e-dokazima.

Međunarodni pregovori

Vijeće je u lipnju 2019. ovlastilo Europsku komisiju da:

u ime EU-a sa Sjedinjenim Američkim Državama postigne dogovor o sporazumu o prekograničnom pristupu e-dokazima
sudjeluje u pregovorima s Vijećem Europe o drugom dodatnom protokolu uz Budimpeštansku konvenciju o kibernetičkom kriminalu.

Sporazum između EU-a i SAD-a

Pregovori sa Sjedinjenim Američkim Državama o olakšavanju prekograničnog pristupa e-dokazima za potrebe pravosudne suradnje u kaznenim stvarima započeli su u rujnu 2019. i trenutačno su u tijeku.

Pružatelji usluga sa sjedištem u SAD-u trenutačno surađuju s europskim tijelima kaznenog progona u okviru dobrovoljne izravne suradnje ili postupaka uzajamne pravne pomoći.

Zbog pravnih odredaba SAD-a pružatelji usluga ne mogu uvijek izravno odgovoriti na europske zahtjeve za pristup e-dokazima. Sporazumom između EU-a i SAD-a olakšala bi se suradnja te bi se osigurale snažne zaštitne mjere za zaštitu temeljnih prava.

Komisija periodično izvješćuje Vijeće o napretku u tim pregovorima.

Drugi dodatni protokol uz Budimpeštansku konvenciju o kibernetičkom kriminalu

Vijeće Europe 17. studenoga 2021. donijelo je drugi dodatni protokol uz Budimpeštansku konvenciju o kibernetičkom kriminalu. Cilj je tog protokola utvrditi:

odredbe za učinkovitiji sustav uzajamne pravne pomoći
odredbe o izravnoj suradnji s pružateljima usluga u drugim zemljama koje su stranke Konvencije
okvir i zaštitne mjere za proširenje pretraživanja na prekograničnu razinu.

Protokol obuhvaća snažne zaštitne mjere i zahtjeve u pogledu zaštite podataka. Prednost je takvog sporazuma što bi se mogao primjenjivati diljem svijeta.

EU ne može potpisati ni ratificirati taj protokol jer samo države mogu biti njegove stranke. Zbog toga je EU (5. travnja 2022.) ovlastio države članice da potpišu Protokol odnosno (14. veljače 2023.) da ga ratificiraju.

Vidi također

Poboljšanje prekograničnog pristupa elektroničkim dokazima (Europska komisija)