Sankcije u vezi s kibernetičkim napadima
EU može uvesti sankcije kako bi počinitelje odvratio od kibernetičkih napada koji predstavljaju vanjsku prijetnju EU-u ili njegovim državama članicama i odgovorio na njih.
Kibernetički napadi koji predstavljaju prijetnju EU-u ili njegovim državama članicama
U svibnju 2019. Vijeće je uspostavilo okvir sankcija kojim se EU-u omogućuje da uvede ciljane mjere ograničavanja za odvraćanje od kibernetičkih napada koji su vanjska prijetnja EU-u ili njegovim državama članicama i za odgovor na njih.
Konkretnije, tim je okvirom EU-u prvi put omogućeno da uvede sankcije osobama ili subjektima koji su odgovorni za kibernetičke napade ili pokušaje kibernetičkih napada, koji pružaju financijsku, tehničku ili materijalnu potporu takvim napadima ili su u njih uključeni na drugi način.
Taj režim sankcija obuhvaća kibernetičke napade koji imaju znatan učinak i potječu ili se provode izvan EU-a, upotrebljavaju infrastrukturu izvan EU-a, provode ih osobe ili subjekti koji imaju poslovni nastan ili djeluju izvan EU-a ili koji se provode uz potporu osoba ili subjekata koji djeluju izvan EU-a.
Sankcije uključuju zabranu putovanja u EU i zamrzavanje imovine osoba i subjekata. Osim toga, zabranjeno je izravno ili neizravno osiguravanje financijskih sredstava ili gospodarskih izvora sankcioniranim osobama i subjektima ili u njihovu korist.
Režim sankcija trenutačno se primjenjuje na 19 pojedinaca i 7 subjekata te je posljednji put produljen do 18. svibnja 2027.
Kibernetički napadi koji predstavljaju prijetnju državama članicama EU-a uključuju napade koji pogađaju informacijske sustave povezane sa sljedećim:
- kritičnom infrastrukturom ključnom za vitalno funkcioniranje društva ili za zdravlje, sigurnost, zaštitu i gospodarsku ili društvenu dobrobit građana
- uslugama potrebnima za osnovne društvene i gospodarske djelatnosti, osobito energetiku, promet, bankarstvo, financije, zdravstvo, pitku vodu i digitalnu infrastrukturu
- ključnim državnim funkcijama, osobito obranom, upravljanjem institucijama i njihovim funkcioniranjem, javnim izborima, gospodarskom i civilnom infrastrukturom, unutarnjom sigurnošću i vanjskim odnosima, uključujući diplomatske misije
- pohranom ili obradom klasificiranih podataka
- vladinim timovima za hitne intervencije.
Među pojedincima sankcioniranima u okviru tog režima sankcija nalaze se ruski državljani odgovorni za niz kibernetičkih napada na EU i njegove države članice, uključujući napad na Njemački savezni parlament 2015. i napade na nekoliko vladinih ministarstava u Estoniji 2020.
Sankcionirani subjekti uključuju poduzeća koja pružaju usluge hakiranja i proizvode koji se upotrebljavaju za kompromitiranje uređaja i pristup tim uređajima u državama članicama EU-a. Ti subjekti imaju sjedište u zemljama koje nisu članice EU-a kao što su Rusija, Kina i Iran.
Jačanje kibernetičke diplomacije
EU je u lipnju 2017. uspostavio okvir za zajednički diplomatski odgovor EU-a na zlonamjerne kibernetičke aktivnosti („paket instrumenata za kibernetičku diplomaciju”). Tim se okvirom EU-u i njegovim državama članicama omogućuje primjena svih mjera u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP), među ostalim sankcija, ako je to potrebno, u cilju sprečavanja i suzbijanja zlonamjernih kibernetičkih aktivnosti usmjerenih na narušavanje integriteta i sigurnosti EU-a i njegovih država članica, kao i odvraćanja od takvih aktivnosti te odgovaranja na njih.
Alati za kibernetičku diplomaciju revidirani su 2023. kako bi se omogućio razvoj trajnih, prilagođenih, usklađenih i koordiniranih strategija za stalne aktere u području kibernetičkih prijetnji.
Strategijom EU-a za kibernetičku sigurnost koju su Europska komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje donijeli u prosincu 2020. jača se diplomatski odgovor EU-a na kibernetičke napade.
Vijeće je 8. listopada 2024. uspostavilo novi okvir za sankcije kao odgovor na destabilizirajuća djelovanja Rusije u inozemstvu.
Taj okvir omogućuje EU-u da se usmjeri na pojedince i subjekte uključene u djelovanja i politike Vlade Ruske Federacije, uključujući kibernetičke napade, kojima se podrivaju temeljne vrijednosti EU-a i njegovih država članica, njihova sigurnost, neovisnost i integritet, te temeljne vrijednosti međunarodnih organizacija i trećih zemalja.
- Hibridne prijetnje iz Rusije
- Provedbene smjernice za paket instrumenata za kibernetičku diplomaciju (8. lipnja 2023.)
- Zajednička komunikacija: Jačanje otpornosti i povećanje sposobnosti za odgovor na hibridne prijetnje (13. lipnja 2018.)
- Zaključci Vijeća o okviru za zajednički diplomatski odgovor EU-a na zlonamjerne kiberaktivnosti („Alati za kiberdiplomaciju”), 19. lipnja 2017.
- Strategija za kibernetičku sigurnost (Europska komisija)
Vidjeti također
Zašto EU donosi sankcije
Hibridne prijetnje
Kibernetička obrana
Posljednja izmjena: 13. srpnja 2026.