Kibernetička obrana

Kibernetički prostor kao domena ratovanja

Kibernetički prostor smatra se petom domenom ratovanja i jednako je ključan za vojne operacije kao i kopneni, morski, zračni i svemirski prostor. Ta domena obuhvaća sve od informacijskih i telekomunikacijskih mreža i infrastrukture te podataka koji njima putuju, do računalnih sustava, procesora i upravljačkih jedinica.

Kibernetički prostor postao je strateška domena sa sve više konkurencije i područje u kojem se odvija strateško tržišno natjecanje. Nadalje, digitalna i fizička infrastruktura međuovisne su, što znači da značajni incidenti povezani s kibernetičkom sigurnosti mogu poremetiti ili oštetiti kritičnu infrastrukturu, poput energetskih i prometnih mreža, na koju se oslanjaju oružane snage u EU-u.

Posljednjih su godina državni i nedržavni akteri pojačali kibernetičke napade, špijunažu i kampanje dezinformiranja usmjerene na EU i njegove države članice, uključujući obrambeni sektor. Zlonamjerno ponašanje tih aktera eksponencijalno se povećalo nakon ruske vojne agresije na Ukrajinu.

EU i njegove države članice surađuju kako bi se europske građane i građanke, nacionalne oružane snage te civilne i vojne misije i operacije EU-a zaštitilo od kibernetičkih prijetnji. Jačaju suradnju i ulaganja u kibernetičku obranu te sposobnost EU-a za sprečavanje i otkrivanje kibernetičkih napada te obranu i oporavak od njih.

Glavni okvir za suradnju EU-a u području kibernetičke obrane jest politika kibernetičke obrane EU-a. EU djeluje i u obrani kibernetičkog prostora u okviru aktivnosti Europske obrambene agencije (EDA), u suradnji s Agencijom EU-a za kibersigurnost (ENISA) i Europolom. EDA podupire države članice u izgradnji kvalificirane vojne radne snage u području kibernetičke obrane te osigurava dostupnost proaktivne i reaktivne tehnologije za kibernetičku obranu.

Politika kibernetičke obrane

Nadovezujući se na okvir za politiku kibernetičke obrane donesen 2014. i ažuriran 2018., Vijeće je 22. svibnja 2023. usvojilo zaključke o politici EU-a u području kibernetičke obrane. U zaključcima se naglašava potreba da EU i njegove države članice dodatno ojačaju svoju otpornost na kibernetičke prijetnje i poboljšaju zajedničku kibernetičku sigurnost i obranu od zlonamjernog ponašanja i činova agresije u kibernetičkom prostoru.

U skladu s tim zaključcima Vijeće je u listopadu 2024. odobrilo prvo izvješće o „kibernetičkom stanju EU-a”, u kojem se prati napredak u provedbi te politike.

Politika kibernetičke obrane EU-a temelji se na četiri stupa, koji obuhvaćaju širok raspon inicijativa:

Zajedničko djelovanje za snažniju kibernetičku obranu

Ulaganje u sposobnosti za kibernetičku obranu

Osiguravanje obrambenog ekosustava EU-a

Sklapanje partnerstava za rješavanje zajedničkih pitanja

Zajedničko djelovanje za snažniju kibernetičku obranu

Kibernetički napadi često su prekogranične prirode i mogu imati fizički učinak na kritičnu infrastrukturu u EU-u. Značajni kibernetički incidenti mogu izazvati prevelike poremećaje da bi se jedna ili više pogođenih država članica s njima mogle samostalno nositi. Mogu biti i dio većih hibridnih napada koje izvode državni ili nedržavni akteri s ciljem destabilizacije gospodarstva i društva, slabljenja kritične infrastrukture potrebne za sigurnost EU-a ili ugrožavanja i narušavanja funkcioniranja demokracija, među ostalim napadima na izbornu infrastrukturu.

U skladu sa Strateškim kompasom države članice i drugi relevantni akteri trebali bi djelovati zajedno za snažniju kibernetičku obranu jačanjem suradnje i koordinacije između vojnih i civilnih kibernetičkih zajednica.

Konkretne inicijative u okviru tog stupa uključuju:

• daljnji razvoj Konferencije zapovjednika EU-a za kibernetički prostor
• uspostavu EU-ove operativne mreže vojnih timova za hitne računalne intervencije (MICNET)
• osnivanje Koordinacijskog centra za kibernetičku obranu EU-a kako bi se poboljšale koordinacija i informiranost o stanju, posebno za misije i operacije ZSOP-a
• jačanje obavještajne suradnje u vezi s kibernetičkim prijetnjama i jačanje kapaciteta EU-a za prikupljanje obavještajnih podataka o kibernetičkim prijetnjama
• unapređenje obrazovanja, osposobljavanja i vježbi u području kibernetičke sigurnosti.

Osiguravanje obrambenog ekosustava EU-a

Posljednjih godina broj kibernetičkih napada, među kojima su napadi na lance opskrbe s ciljem kibernetičke špijunaže, širenja ucjenjivačkog softvera ili izazivanja poremećaja, dramatično se povećao. Napadom na lanac opskrbe poduzeća SolarWinds 2020. pogođeno je više od 18 000 organizacija u svijetu, uključujući vladine agencije, velika poduzeća i poduzeća u području obrane. Taj i drugi incidenti pokazali su jasnu potrebu za daljnjim jačanjem kibernetičke otpornosti subjekata koji su aktivni u obrambenom ekosustavu EU-a, uključujući vojne subjekte, obrambenu industriju i privatne subjekte.

Kako bi odgovorili na pitanja povezana sa sigurnošću svojih komunikacijskih i informacijskih sustava, EU i njegove države članice rade na standardizaciji i certifikaciji u području kibernetičke sigurnosti kako bi se osigurala i vojna i civilna domena.

Vijeće potiče države članice na:

• jačanje industrijske i tehnološke baze europske kibernetičke obrane kako bi se razvili i ostvarili sveobuhvatni kapaciteti za kibernetičku obranu
• smanjenje strateških ovisnosti u svojim kapacitetima i lancima opskrbe
• razvoj najsuvremenijih tehnologija u području kibernetičke obrane i ovladavanje njima.

Ulaganje u sposobnosti za kibernetičku obranu

Tehnološka poboljšanja ključna su za održavanje prednosti u odnosu na konkurente i protivnike, koji također znatno ulažu u nove tehnologije. Nadalje, vještine i kompetencije ključne su za prevladavanje strateških ovisnosti u području kibernetičke sigurnosti i obrane u Europi. Europska obrambena industrija treba zadržati ključne vještine i steći nove kako bi i dalje mogla nuditi visokotehnološka rješenja u globalnom okruženju.

U tom kontekstu države članice trebaju znatno povećati svoja ulaganja u izgradnju, održavanje i daljnji razvoj interoperabilnih sposobnosti za kibernetičku obranu. Pritom bi trebale na najbolji mogući način iskoristiti platforme EU-a za suradnju, kao što su Europska obrambena agencija (EDA) i stalna strukturirana suradnja (PESCO), te mehanizme financiranja, kao što su Europski fond za obranu, Obzor Europa i program Digitalna Europa.

Vijeće također poziva države članice da riješe pitanje znatnog nedostatka vještina u području kibernetičke sigurnosti, iskorištavajući sinergiju između vojnih i civilnih inicijativa te inicijativa za izvršavanje zakonodavstva.

Sklapanje partnerstava za rješavanje zajedničkih pitanja

Budući da kibernetičke prijetnje nadilaze nacionalne granice, EU surađuje s partnerskim zemljama i međunarodnim organizacijama, poput Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO), kako bi se poboljšala kolektivna sigurnost i zaštitili građani i građanke. EU nastoji uspostaviti prilagođena partnerstva u području kibernetičke obrane, među ostalim u pogledu izgradnje sposobnosti za kibernetičku obranu u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći.

O kibernetičkoj obrani treba raspravljati s partnerima u okviru dijaloga i savjetovanja o kibernetičkoj sigurnosti te o sigurnosti i obrani.

Kibernetička sigurnost jedno je od ključnih prioritetnih područja suradnje EU-a i NATO-a. EU promiče daljnju sinergiju s NATO-om, među ostalim u pogledu odgovora na zlonamjerne kibernetičke aktivnosti, napora za izgradnju sposobnosti u trećim zemljama, osposobljavanja, vježbi i informiranosti o stanju.

• Kiberobrana: u zaključcima Vijeća naglašena važnost dodatnog jačanja otpornosti EU-a pri suočavanju s kiberprijetnjama (priopćenje za medije, 23. svibnja 2023.)
• Kiberobrana: Vijeće ažuriralo okvir za politiku (priopćenje za medije, 19. studenoga 2019.)
• Zajednička komunikacija o politici kiberobrane EU-a (Službeni list EU-a)

Vidjeti također

• Strateški kompas za sigurnost i obranu
• Suradnja EU-a i NATO-a
• Kiberobrana: EU jača mjere protiv kiberprijetnji (Europska komisija)
• Politika EU-a u području kibernetičke obrane (Europska služba za vanjsko djelovanje)