Mrežna i informacijska sigurnost: napredak u pregovorima s EP-om

Latvijsko predsjedništvo Vijeća postiglo je 29. lipnja 2015. dogovor s Europskim parlamentom o glavnim načelima koja treba uključiti u nacrt direktive o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti (NIS). Ta načela bit će zatim potrebno pretvoriti u pravne odredbe kako bi se u kasnijoj fazi omogućio konačan dogovor o direktivi. Predsjedništvo će na sastanku Odbora stalnih predstavnika 30. lipnja veleposlanicima država članica predstaviti ishod tog četvrtog trijaloga.

„Sve veći broj kibernetičkih napada jedna je od najvećih prijetnji s kojom se suočavamo, a današnji dogovor o globalnom paketu velik je korak prema donošenju prvih mjera na razini EU-a za borbu protiv te prijetnje”, rekao je latvijski ministar obrane Raimonds Vējonis. „To pokazuje i koliko je to pitanje važno čelnicima EU-a koji su u petak pozvali na hitno donošenje direktive.”

Intenzivnije upravljanje kibernetičkim rizikom i izvješćivanje o incidentima diljem EU-a

Novim pravilima zahtijevat će se od imenovanih operatera koji pružaju ključne usluge (u područjima kao što su energetika i promet) da poduzmu mjere za upravljanje rizicima kojima su izložene njihove mreže i da o incidentima obavijeste nadležna tijela. Države članice odredit će takve ključne operatere o kojima će postojati odredba u direktivi na temelju jasnih kriterija utvrđenih u tekstu. Uvest će se posebne odredbe kako bi se izbjegla fragmentacija operatera diljem država članica. Međutim, njima se ne dovode u pitanje ovlasti država članica ili njihove primjedbe u vezi sa sigurnošću.
 

Dogovoreno je da će se s platformama za digitalne usluge postupati drugačije nego s ključnim uslugama. O detaljima će se raspravljati na tehničkoj razini.

Od država članica zahtijevat će se da uspostave plan za NIS i da imenuju nadležna tijela. Osnovat će se skupina za suradnju na razini EU-a za rješavanje pitanja NIS-a na strateškoj razini i za vođenje operativnih aktivnosti. Za takvu operativnu suradnju osnovat će se mreža timova za odgovor na incidente u vezi sa sigurnosti računala (CSIRT). To će pomoći razvoju pouzdanja i povjerenja među državama članicama.

Koje se koristi očekuju od direktive o NIS-u?

Cilj prijedloga o NIS-u jest osigurati sigurno i pouzdano digitalno okruženje diljem EU-a. Građani i potrošači imat će više povjerenja u tehnologije, usluge i sustave na koje se svakodnevno oslanjaju. To veće povjerenje značit će uključiviji kibernetički prostor i digitalno gospodarstvo koje raste još brže te tako podupire gospodarski oporavak. Vlade i poduzeća moći će se više oslanjati na digitalne mreže i infrastrukturu za pružanje ključnih usluga u zemlji i inozemstvu. Zahvaljujući sigurnijim platformama za e-trgovinu moglo bi se povećati broj potrošača na internetu i stvoriti nove mogućnosti. Pružatelji proizvoda i usluga za sigurnost informacijsko-komunikacijske tehnologije također bi imali koristi jer bi se potražnja za njihovim proizvodima i uslugama trebala povećati, što bi dovelo do inovativnih proizvoda i ekonomije razmjera. Gospodarstvo EU-a imat će koristi jer će sektori koji u velikoj mjeri ovise o NIS-u imati bolju potporu za pružanje pouzdanijih usluga.

Kako će to ući u zakonodavstvo?

Predsjedništvo u ime Vijeća u pregovara o odredbama direktive s Europskim parlamentom. Kako bi se omogućilo njegovo donošenje, pravni akt moraju odobriti obje institucije. Razgovori će se nastaviti tijekom luksemburškog predsjedništva koje slijedi.

 

• Poboljšanje kibernetičke sigurnosti diljem EU-a