Koje su glavne kibernetičke prijetnje u EU-u?
Kibernetičke prijetnje sve su veće i složenije. Države članice EU-a jačaju kibernetičku sigurnost kako bi zaštitile kritičnu infrastrukturu, gospodarsku stabilnost i digitalnu privatnost.
Zašto je važno ojačati kibernetičku sigurnost?
Kibernetička prijetnja svaka je zlonamjerna aktivnost usmjerena na ugrožavanje integriteta, povjerljivosti ili dostupnosti digitalnih sustava, mreža ili podataka.
Kibernetičke prijetnje i dalje su u porastu diljem Europe i svijeta. Ukupan gospodarski trošak kibernetičkog kriminala u 2020. bio je dvostruko veći nego u 2015.
Kibernetički su napadi ne samo sve veći nego i sve složeniji jer kriminalci sada upotrebljavaju napredne tehnike, uključujući generativnu umjetnu inteligenciju, kako bi se njihovi napadi teže otkrili i suzbili.
Kako se EU bori protiv kibernetičkog kriminala
Glavne kibernetičke prijetnje koje ugrožavaju EU
Napadi postaju sve sofisticiraniji i raznolikiji, a usmjereni su na širok raspon sektora. Prema Agenciji EU-a za kibersigurnost (ENISA) ovo su ključne kibernetičke prijetnje koje trenutačno ugrožavaju EU:
prijetnje dostupnosti
napadi usmjereni na dostupnost sustava ili usluge iscrpljivanjem resursa ili preopterećivanjem mrežne infrastrukture
ucjenjivački softver
napadači preuzimaju kontrolu nad imovinom i zahtijevaju otkupninu za ponovni pristup podacima ili sprečavanje njihova otkrivanja
prijetnje podacima
neovlašten pristup osjetljivim, povjerljivim ili zaštićenim podacima s ciljem manipuliranja, otkrivanja ili uništavanja informacija
socijalni inženjering
manipulativne taktike kojima se žrtve obmanjuje kako bi napravile odlučujuće pogreške ili ustupile osjetljive informacije
zlonamjerni softver
osmišljen radi infiltriranja u sustave, uzrokovanja štete, narušavanja pružanja usluga i krađe podataka
napadi na opskrbni lanac
usmjereni na ranjivosti u lancu opskrbe određene organizacije, mogu dovesti do domino-efekta
Prijetnje dostupnosti čine 46 % kibernetičkih prijetnji
Prijetnje dostupnosti, ucjenjivački softveri i prijetnje podacima najčešće su kibernetičke prijetnje u EU-u.
Prijetnje dostupnosti – 46 %
Ucjenjivački softveri – 27 %
Prijetnje podacima – 16 %
Ostale prijetnje – 11 %
Glavni akteri koji stoje iza kibernetičkih napada
Akteri u području kibernetičkih prijetnji raznoliki su, od skupina povezanih s državom, u prvom redu, do financijski motiviranih kriminalaca, privatnih subjekata i hakerskih aktivista. Svaka skupina ima posebne metode i ciljeve:
- akteri povezani s državom
skupine povezane s vladom, koje izvršavaju napade u političke ili strateške svrhe, poput špijunaže - akteri u području kibernetičkog kriminala
nastoje ostvariti financijsku korist oportunističkim napadima, kao što je socijalni inženjering - ofenzivni akteri iz privatnog sektora
razvijaju i prodaju kibernetičko oružje, često vladama i privatnim osobama - hakerski aktivisti
sudjeluju u ometanju i hakiranju u svrhu političkih ili društvenih promjena, ponekad uz potporu aktera povezanih s državom
Sektori koji su među najčešćim metama kibernetičkih prijetnji
Gotovo 20 % kibernetičkih napada usmjereno je na organizacije u javnoj upravi, sektoru koji je ključan za javne usluge i sigurnost. Slijede sektori prometa (11 %), financija (9 %), digitalne infrastrukture (9 %), poslovnih usluga (8 %), opće javnosti (8 %) i proizvodnje (6 %).
Javna uprava – 19 %
Promet – 11 %
Financije – 9 %
Digitalna infrastruktura – 9 %
Također pogledajte
Kibernetička sigurnost EU-a: strategije i ključne politike
Kibernetička sigurnost: socijalni inženjering
Sigurnost na internetu
Posljednja izmjena: 5. veljače 2025.