Kako se EU bori protiv kibernetičkog kriminala
Kibernetički kriminal uzrokuje velike troškove za društvo, poduzeća i pojedince. EU stoga radi na suzbijanju kriminalnih aktivnosti i pružanju potpore žrtvama.
Kibernetički kriminal u EU-u
Kibernetički napadi i kibernetički kriminal sve su učestaliji i sofisticiraniji u cijeloj Europi. Očekuje se daljnji rast tog trenda zbog povećanja broja povezanih kućanstava i uređaja. U 2024. 94 % kućanstava u EU-u imalo je pristup internetu, u usporedbi s oko 80 % u 2014. U EU-u se u 2024. uređajima povezanima s internetom koristilo se 71 % osoba u dobi od 16 do 74 godine.
Kibernetički kriminal odnosi se na kriminalne aktivnosti koje se provode s pomoću elektroničkih komunikacijskih mreža i informacijskih sustava. Pojavljuje se u različitim oblicima. Na primjer, kriminalci mogu:
- preuzeti kontrolu nad osobnim uređajima s pomoću zlonamjernog softvera
- ukrasti ili kompromitirati osobne podatke i intelektualno vlasništvo kako bi počinili internetske prijevare
- koristiti se internetom i društvenim medijima za distribuciju nezakonitog sadržaja
- prodavati nezakonitu robu i hakerske usluge na „darknetu”.
Neki oblici kibernetičkog kriminala, primjerice seksualno iskorištavanje djece na internetu, nanose ozbiljnu štetu žrtvama.
Mjere EU-a protiv kibernetičkog kriminala
EU radi na suzbijanju kriminalnih aktivnosti na internetu i jačanju sigurnosti na internetu u cijeloj Europi. Ciljevi su mjera EU-a:
jačanje sprečavanja, istrage i kaznenog progona kibernetičkog kriminala, uključujući seksualno iskorištavanje djece
suradnja s partnerima iz industrije radi osnaživanja i zaštite građana i građanki na internetu
jačanje kapaciteta tijela za izvršavanje zakonodavstva i pravosuđa.
Ulaganjem tih napora EU želi stvoriti sigurnije i otpornije digitalno okruženje za sve.
- Borba EU-a protiv organiziranog kriminala
- Europski centar za kibernetički kriminal (Europol)
- Direktiva EU-a o napadima na informacijske sustave (Službeni list EU-a)
Sprečavanje i istraga kibernetičkog kriminala
Nekoliko ključnih centara unutar EU-a ima presudnu ulogu u sprečavanju i istraživanju aktivnosti povezanih s kibernetičkim kriminalom:
- Europski centar za kibernetički kriminal, specijalizirana agencija koju je uspostavio Europol, pomaže zemljama EU-a u istragama kaznenih djela na internetu i razbijanju kriminalnih mreža
- Europska multidisciplinarna platforma za borbu protiv kaznenih djela (EMPACT) inicijativa je u vezi sa sigurnošću koju su pokrenule države članice i koja otkriva i otklanja prijetnje koje predstavlja međunarodni organizirani kriminal. Suzbijanje kibernetičkih napada jedan je od njezinih prioriteta.
Sigurnost djece na internetu
EU je 2021. donio zakonodavni akt o privremenim mjerama kojima se pružateljima elektroničkih komunikacijskih usluga, kao što su internetske usluge e-pošte i usluge slanja poruka, omogućuje da i dalje otkrivaju, uklanjaju i prijavljuju seksualno zlostavljanje djece na internetu, što obuhvaća i mjere protiv mamljenja djece („anti-grooming”), dok se ne donese trajno zakonodavstvo. Te su mjere stupile na snagu u kolovozu 2021. i prestale su važiti 2024. EU je u travnju 2024. produljio valjanost mjera do travnja 2026.
Europska komisija u svibnju 2022. predložila je novi zakonodavni akt za suzbijanje seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece na internetu. O novim pravilima trenutačno se raspravlja u Vijeću.
- Vijeće dalo konačno zeleno svjetlo produljenju mjere za zaštitu od seksualnog zlostavljanja djece (priopćenje za medije, 29. travnja 2024.)
- Seksualno zlostavljanje djece (Europska komisija)
Prijevare u vezi s bezgotovinskim plaćanjem
Prijevare i krivotvorenje koji uključuju bezgotovinska plaćanja ozbiljna su prijetnja sigurnosti EU-a i znatan izvor prihoda za organizirani kriminal. Takve vrste prijevara ujedno utječu na povjerenje potrošača u sigurnost digitalnih tehnologija.
EU je u travnju 2019. donio pravila za borbu protiv prijevara u vezi s bezgotovinskim plaćanjem.
Pravosuđe i izvršavanje zakonodavstva
Pravilima i politikama EU-a uređuju se i drugi aspekti pravosuđa i izvršavanja zakonodavstva u borbi protiv kibernetičkog kriminala i kriminala općenito, primjerice pristup e-dokazima, šifriranje i zadržavanje podataka.
Pristup e-dokazima
Kriminalci iskorištavaju digitalnu tehnologiju kako bi počinili kaznena djela i prikrili nezakonite aktivnosti. Tijela za izvršavanje zakonodavstva i pravosudna tijela stoga se u svojim kaznenim istragama i progonima sve više oslanjaju na elektroničke dokaze, kao što su tekstovne poruke, e-poruke ili aplikacije za razmjenu poruka.
Zbog toga EU radi na novim pravilima kojima će se olakšati i ubrzati prekogranični pristup e-dokazima.
Šifriranje
EU nastoji pokrenuti aktivnu raspravu s tehnološkom industrijom kako bi se postigla odgovarajuća ravnoteža između osiguravanja nastavka upotrebe tehnologije snažnog šifriranja i pružanja jamstva tijelima za izvršavanje zakonodavstva i pravosuđu da mogu djelovati pod istim uvjetima kao i izvan interneta.
U prosincu 2020. Vijeće je usvojilo rezoluciju o šifriranju u kojoj naglašava potrebu i za sigurnošću s pomoću šifriranja i za sigurnošću unatoč šifriranju.
Zadržavanje podataka
U današnje je vrijeme za učinkovitu borbu protiv kriminala važno da pružatelji usluga zadržavaju određene podatke koji se pod određenim strogim uvjetima mogu otkriti u svrhu suzbijanja kriminala. Međutim, zadržavanjem podataka mogu se kršiti osobna temeljna prava, posebno pravo na privatnost i pravo na zaštitu osobnih podataka.
Vijeće je usvojilo zaključke o zadržavanju podataka elektroničke komunikacije u svrhu suzbijanja kriminala. Vijeće je zatražilo od Komisije da prikuplja dodatne informacije i organizira ciljana savjetovanja kao dio sveobuhvatne studije o mogućim rješenjima za zadržavanje podataka, uključujući razmatranje buduće zakonodavne inicijative.
Vidjeti također
Kibernetička obrana
Koje su glavne kibernetičke prijetnje u EU-u?
Kibernetička sigurnost: socijalni inženjering
Posljednja izmjena: 2. prosinca 2024.