Skip to content

Akt o digitalnim uslugama

Vijeće i Parlament 19. listopada 2022. potpisali su Akt o digitalnim uslugama (DSA).

Tim se aktom želi zaštititi digitalni prostor od distribucije nezakonitog sadržaja i osigurati zaštitu temeljnih prava korisnika.

Akt je usklađen s načelom prema kojem ono što je nezakonito izvan interneta treba biti nezakonito i na internetu i primjenjivat će se na sve internetske posrednike koji pružaju usluge u EU-u.

Infografika o Aktu o digitalnim uslugama, u kojoj se opisuje što je on i koja sadrži statističke podatke EU-a o e-trgovini i kupnji na internetu

Što je Akt o digitalnim uslugama?

Akt o digitalnim uslugama ključan je element EU-ove digitalne agende kojim se nastoji stvoriti siguran digitalni prostor za građane i poduzeća.

Danas je e-trgovina trend koji ne pokazuje znakove posustajanja. U 2021. dosegnut je važan prag jer je prema procjenama broj korisnika e-trgovine premašio 500 milijuna.

E-trgovina u Europskoj uniji (2020.):

Stanovništvo: 447,7 milijuna

Kupci na internetu: 73 %

Milijarde eura od prodaje na internetu = 757 milijardi

Statistika o e-trgovini po zemljama EU-a

  • Njemačka: (broj stanovnika u milijunima: 83,1) (postotak korištenja internetom: 96) (postotak kupaca na internetu: 88)
  • Francuska: (broj stanovnika u milijunima: 67,3) (postotak korištenja internetom: 94) (postotak kupaca na internetu: 79)
  • Španjolska: (broj stanovnika u milijunima: 47,3) (postotak korištenja internetom: 94) (postotak kupaca na internetu: 70)
  • Italija: (broj stanovnika u milijunima: 59,6) (postotak korištenja internetom: 83) (postotak kupaca na internetu: 59)
  • Švedska: (broj stanovnika u milijunima: 10,3) (postotak korištenja internetom: 97) (postotak kupaca na internetu: 87)
  • Poljska: (broj stanovnika u milijunima: 37,9) (postotak korištenja internetom: 87) (postotak kupaca na internetu: 74)
  • Nizozemska: (broj stanovnika u milijunima: 17,4) (postotak korištenja internetom: 95) (postotak kupaca na internetu: 93)
  • Austrija: (broj stanovnika u milijunima: 8,9) (postotak korištenja internetom: 90) (postotak kupaca na internetu: 76)
  • Rumunjska: (broj stanovnika u milijunima: 19,3) (postotak korištenja internetom: 87) (postotak kupaca na internetu: 54)
  • Belgija: (broj stanovnika u milijunima: 11,5) (postotak korištenja internetom: 93) (postotak kupaca na internetu: 80)
  • Finska: (broj stanovnika u milijunima: 5,5) (postotak korištenja internetom: 97) (postotak kupaca na internetu: 79)
  • Danska: (broj stanovnika u milijunima: 5,82) (postotak korištenja internetom: 99) (postotak kupaca na internetu: 91)
  • Češka: (broj stanovnika u milijunima: 10,6) (postotak korištenja internetom: 90) (postotak kupaca na internetu: 85)
  • Litva: (broj stanovnika u milijunima: 2,7) (postotak korištenja internetom: 84) (postotak kupaca na internetu: 70)
  • Irska: (broj stanovnika u milijunima: 4,9) (postotak korištenja internetom: 93) (postotak kupaca na internetu: 85)
  • Portugal: (broj stanovnika u milijunima: 10,2) (postotak korištenja internetom: 81) (postotak kupaca na internetu: 60)
  • Grčka: (broj stanovnika u milijunima: 10,7) (postotak korištenja internetom: 82) (postotak kupaca na internetu: 63)
  • Slovenija: (broj stanovnika u milijunima: 2) (postotak korištenja internetom: 89) (postotak kupaca na internetu: 77)
  • Estonija: (broj stanovnika u milijunima: 1,3) (postotak korištenja internetom: 93) (postotak kupaca na internetu: 76)
  • Mađarska: (broj stanovnika u milijunima: 9,7) (postotak korištenja internetom: 88) (postotak kupaca na internetu: 73)
  • Slovačka: (broj stanovnika u milijunima: 5,4) (postotak korištenja internetom: 94) (postotak kupaca na internetu: 68)
  • Bugarska: (broj stanovnika u milijunima: 6,9) (postotak korištenja internetom: 76) (postotak kupaca na internetu: 47)
  • Hrvatska: (broj stanovnika u milijunima: 4) (postotak korištenja internetom: 81) (postotak kupaca na internetu: 75)
  • Latvija: (broj stanovnika u milijunima: 1,9) (postotak korištenja internetom: 91) (postotak kupaca na internetu: 60)
  • Cipar: (broj stanovnika u milijunima: 0,8) (postotak korištenja internetom: 93) (postotak kupaca na internetu: 60)
  • Luksemburg: (broj stanovnika u milijunima: 0,6) (postotak korištenja internetom: 99) (postotak kupaca na internetu: 82)
  • Malta: (broj stanovnika u milijunima: 0,5) (postotak korištenja internetom: 88) (postotak kupaca na internetu: 76)

Novim pravilima preoblikovat će se prava i obveze pružatelja digitalnih usluga, internetskih korisnika, kupaca i poslovnih korisnika u EU-u, u skladu s njegovim temeljnim pravima i vrijednostima.

Internetski korisnici u EU-u (u dobi od 16 do 74 godine, EU, 2020.), od kojih 73 % kupuje na internetu = 326,8 milijuna kupaca na internetu zaštićeno je.

Ciljevi Akta o digitalnim uslugama:

  1. stvaranje sigurnijeg internetskog okruženja
  2. utvrđivanje jasnih odgovornosti za platforme kao što su internetska tržišta i društveni mediji
  3. suočavanje s aktualnim digitalnim izazovima, uključujući:
  • nezakonite proizvode, govor mržnje i dezinfomacije
  • transparentno dostavljanje i nadziranje podataka

Očekivani učinak digitalnih tržišta izražen u brojkama:

  • povećanje prekograničnih potrošača od 13,5 % = 12,7 milijuna novih kupaca na internetu
  • moguća ušteda od 15,5 milijardi eura u transakcijskim troškovima na internetu za MSP-ove
  • moguća dobit od potrošnje (korištenja robe i usluga na razini kućanstva) u iznosu od 2,8 milijardi eura od filmova, glazbe i igara i 300 milijuna eura od elektroničkih knjiga zahvaljujući smanjenju prodaje krivotvorina na internetu
  • povećanje godišnje prekogranične prodaje putem e-trgovine između 1,9 milijardi eura i 6,6 milijardi eura

Kupnja robe na internetu (EU, 2020.) postotak osoba koje su kupile ili naručile robu ili usluge putem interneta:

  • glazba (CD-ovi, gramofonske ploče) = 7 %
  • filmovi ili serije (DVD-ovi, Blu-ray) = 8 %
  • tiskane knjige, časopisi ili novine = 27 %
  • odjeća, obuća ili dodaci = 63 %

Ovdje možete pronaći više informacija:

Teme