"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
S vašim dopuštenjem upotrebljavat ćemo kolačiće kako bismo dobili zbirne, anonimne podatke o pretraživanju i navikama posjetitelja na našim internetskim stranicama. Te ćemo podatke iskoristiti kako bismo poboljšali vaše iskustvo na našim internetskim stranicama.
Vijeće za ekonomske i financijske poslove, 14. lipnja 2019., 14. lipnja 2019.
Najvažniji rezultati
Pakt o stabilnosti i rastu
Vijeće je zatvorilo postupak u slučaju prekomjernog deficita za Španjolsku i potvrdilo da je njezin deficit sada manji od referentne vrijednosti EU-a od 3 % BDP-a.
Slijedom toga, svi postupci koji su otvoreni na vrhuncu krize eura sada su zatvoreni.
Od sada će se na Španjolsku primjenjivati preventivni dio poreznog pravilnika EU-a.
Vijeće je također izdalo odluke za Mađarsku i Rumunjsku, na koje se već primjenjuje postupak zbog znatnog odstupanja, u kojima se potvrđuje da nisu poduzete učinkovite mjere te se navode nove preporuke za mjere koje treba poduzeti da se isprave odstupanja.
Ministri i ministrice raspravljali su i o relevantnim pitanjima navedenima u preporukama za pojedine zemlje koje je Komisija predstavila 5. lipnja, uoči rasprava Europskog vijeća koje će se održati 20. i 21. lipnja.
Čist planet za sve
Ministri i ministrice raspravljali su o komunikaciji Komisije o dugoročnoj strateškoj viziji za klimatski neutralno gospodarstvo.
Za prijelaz na klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. bit će potrebna važna ulaganja, među ostalim u energetske sustave, infrastrukturu i zgrade. Očito je da javna sredstva sama po sebi neće biti dovoljna za financiranje svih potrebnih ulaganja. Stoga trebamo poticati investicijske strategije koje nam pomažu u ostvarenju ciljeva Pariškog sporazuma.
Eugen Teodorovici, rumunjski ministar financija
Rasprava je bila usmjerena na ulaganja i financijske aspekte iz komunikacije Komisije uzimajući u obzir da će prijelaz zahtijevati važna ulaganja. Prema procjenama trenutačni godišnji volumen ulaganja od oko 2 % BDP-a morat će se povećati na gotovo 3 % ili na više od 500 milijardi eura godišnje u razdoblju od 2031. do 2050.
Najvažnije uoči početka sastanka Vijeća za ekonomske i financijske poslove 14. lipnja 2019. u Luxembourgu.
Porez na financijske transakcije
Na temelju napomene Njemačke, Vijeće je od država članica koje su sudionice pojačane suradnje primilo nove informacije o trenutačnom stanju u vezi s porezom na financijske transakcije.
Države članice sudionice navele su da raspravljaju o mogućnosti poreza na financijske transakcije na temelju francuskog modela tog poreza i o mogućem objedinjavanju prihoda među državama članicama sudionicama kao doprinosa proračunu EU-a.
Sve države članice sudjeluju u vijećanjima, no za donošenje direktive, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, bit će potrebna jednoglasnost država sudionica u Vijeću.
Vijeće je usvojilo izvješće Europskog vijeća o poreznim pitanjima te izvješće o zaključcima o radu Skupine za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja.
Vijeće je prihvatilo izvješće o napretku koje je izradilo rumunjsko predsjedništvo o trenutačnom stanju bankovne unije. Komisija je predstavila i svoje izvješće o provedbi akcijskog plana o neprihodonosnim kreditima.
Vijeće je bez rasprave donijelo i uredbu o uspostavi „paneuropskog osobnog mirovinskog proizvoda” i nova pravila za olakšavanje prekogranične distribucije investicijskih fondova.
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.
Za prijelaz na klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. bit će potrebna važna ulaganja, među ostalim u energetske sustave, infrastrukturu i zgrade. Očito je da javna sredstva sama po sebi neće biti dovoljna za financiranje svih potrebnih ulaganja. Stoga trebamo poticati investicijske strategije koje nam pomažu u ostvarenju ciljeva Pariškog sporazuma.