"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
S vašim dopuštenjem upotrebljavat ćemo kolačiće kako bismo dobili zbirne, anonimne podatke o pretraživanju i navikama posjetitelja na našim internetskim stranicama. Te ćemo podatke iskoristiti kako bismo poboljšali vaše iskustvo na našim internetskim stranicama.
Na sastanku Vijeća za vanjske poslove održanom u Luxembourgu, na zajedničkoj sjednici na kojoj su se okupili ministri i ministrice vanjskih poslova EU-a i ministri i ministrice obrane EU-a, raspravljalo se o ruskoj agresiji na Ukrajinu.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba i ukrajinski ministar obrane Rustem Umjerov uključili su se putem videopoziva na početku sastanka i izvijestili o najnovijim događajima na terenu i trenutačnim prioritetima Ukrajine.
Uz projektile i bespilotne letjelice, Ukrajinci su izvijestili o 7000 navođenih bombi koje je Rusija ispalila u četiri mjeseca ove godine, što je oko 60 navođenih bombi dnevno, a istok zemlje je pod stalnim granatiranjem. To je dio Putinove strategije.
S druge strane, jasno je da Ukrajina nema dovoljno oružja za samoobranu i suzbijanje ruske agresije.
[…] Jasno je da Europska unija i ukrajinski saveznici moraju hitno djelovati. Najvažniji je način djelovanja osiguravanje sustava protuzračne obrane i streljiva za te sustave.
Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
Visoki predstavnik naglasio je važnost opskrbe Ukrajine sustavima protuzračne obrane i projektilima te je predložio koordinaciju hitne isporuke tih proizvoda na razini EU-a.
Tijekom ministarske rasprave nekoliko država članica pokazalo je spremnost da razmotre posebnu pomoć ili doprinesu postojećim inicijativama kao što su češka inicijativa o streljivu ili njemačka inicijativa o zračnoj obrani.
Vijeće za vanjske poslove raspravljalo je o stanju na Bliskom istoku, a posebna je pozornost posvećena sve težoj humanitarnoj situaciji u Pojasu Gaze i riziku od eskalacije u široj regiji.
Vijeće je u vezi s tim rizikom još jednom naglasilo da svi u regiji moraju postupati suzdržano i poduzeti korake za smirivanje napetosti. Dogovoreni su daljnji koraci u vezi s destabilizirajućim aktivnostima Irana u regiji.
Postigli smo politički dogovor o povećanju i proširenju postojećeg režima u vezi s bespilotnim letjelicama u svrhu nametanja sankcija Iranu kako bi se obuhvatili projektili i njihovi potencijalni transferi u Rusiju, što uključuje i proizvodnju projektila. Drugo, proširit ćemo zemljopisno područje tog okvira kako bi se obuhvatile isporuke bespilotnih letjelica i projektila ne samo Rusiji nego i cijeloj regiji Bliskog istoka i Crvenog mora. Naposljetku, proširit ćemo popis zabranjenih sastavnih dijelova bespilotnih letjelica.
Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
Kad je riječ o Gazi, visoki predstavnik naglasio je da nema napretka u oslobađanju talaca, da nema izgleda za prekid vatre ni stvarnog ublažavanja trenutačne humanitarne katastrofe. Nadalje, naglasio je da u regiji neće biti trajne stabilnosti sve dok traje rat u Gazi.
Ministri i ministrice EU-a složili su se da će na budući sastanak Vijeća za vanjske poslove još jednom pozvati izraelskog ministra vanjskih poslova, kao i novog premijera Palestinske samouprave.
Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:
Vijeće za vanjske poslove raspravljalo je o situaciji u Sudanu nakon neformalne razmjene mišljenja s osobnim izaslanikom glavnog tajnika UN-a za tu zemlju Ramtaneom Lamamrom, koji se pridružio na početku rasprave putem videopoziva.
Vijeće je posebice raspravljalo o tome kako pojačati koordinaciju s UN-om, ali i s Afričkom unijom i drugim međunarodnim partnerima.
EU želi doprinijeti održivom prekidu vatre, poduprijeti regionalne i međunarodne napore u posredovanju te naglasiti važnost suradnje i koordinacije među različitim inicijativama za posredovanje.
Tužna prva obljetnica izbijanja rata među akterima vojnog udara u Sudanu, sudanskih oružanih snaga (SAF) i snaga za brzu potporu (RSF) obilježena je 15. travnja. Tog su dana Francuska, Njemačka i EU bili domaćini „Međunarodne humanitarne konferencije za Sudan i susjedne zemlje” u Parizu.
Ministri i ministrice osvrnuli su se na stanje u Gruziji i izrazili zabrinutost zbog novog zakona o transparentnosti stranog utjecaja, koji je nedavno predstavljen gruzijskom parlamentu.
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.
