"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
Neformalna razmjena mišljenja s državnim tajnikom SAD-a Antonyjem Blinkenom
Ministri i ministrice održali su putem videokonferencije neformalnu razmjenu mišljenja s državnim tajnikom SAD-a Antonyjem Blinkenom, usmjerenu na agresiju Rusije na Ukrajinu, stanje na Bliskom istoku, pristup Kini i indo-pacifičku regiju.
Sudionici i sudionice složili su se da je transatlantsko jedinstvo i dalje presudno za suočavanje s trenutačnim izazovima te da je, konkretnije, potrebno hitno djelovanje i u pogledu Ukrajine i na Bliskom istoku, ponajprije kako bi se potaknuo trajan mir između Izraela i Palestine na temelju dvodržavnog rješenja.
Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine
Vijeće za vanjske poslove potom je raspravljalo o agresiji Rusije na Ukrajinu, nakon izlaganja ukrajinskog ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebe putem videokonferencije, koji je svoje kolege iz EU-a izvijestio o najnovijem razvoju događaja na terenu i trenutačnim prioritetima Ukrajine.
Tijekom ministarske rasprave koja je uslijedila Vijeće je donijelo odluku o dodjeli 5 milijardi eura u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći za vojnu potporu Ukrajini. Novim namjenskim Fondom za pomoć Ukrajini povećat će se predvidljivost vojne potpore EU-a. Fond će se i dalje ponajprije voditi potrebama Ukrajine.
Ministri i ministrice EU-a postigli su dogovor i o finalizaciji sankcija protiv odgovornih za ubojstvo Alekseja Navaljnog u okviru globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava.
Vijeće je zatim raspravljalo o mogućoj upotrebi izvanrednih prihoda od ruske imovine imobilizirane u EU-u zbog sankcija.
Nakon današnje rasprave vidim da postoji snažna potpora za iskorištavanje prihoda, odnosno neočekivanog profita, s ciljem pružanja potpore Ukrajini. Kako? S pomoću vojne potpore, kako bi se povećali resursi Europskog instrumenta mirovne pomoći i podržao razvoj ukrajinske obrambene industrije.
Predstavit ću ovaj prijedlog odluke Vijeća i surađivati s Komisijom na odobravanju uredbe Vijeća kako bi države članice prije sastanka Europskog vijeća mogle raspravljati o konkretnom prijedlogu.
Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
Naposljetku, Vijeće je razmijenilo mišljenja o ruskim predsjedničkim izborima održanima od 15. do 17. ožujka u vrlo ograničenom okruženju, pri čemu su birači bili lišeni stvarnog izbora i suočeni su sa sustavnom unutarnjom represijom. U izjavi 27 država članica EU-a objavljenoj neposredno prije sastanka Vijeća oštro je osuđeno nezakonito održavanje takozvanih „izbora” na državnom području Ukrajine koje je privremeno okupirala Rusija.
Vijeće za vanjske poslove razmijenilo je mišljenja o Bjelarusu s naglaskom na dvama pitanjima: na pitanju što EU još može učiniti kako bi odgovorio na stanje u području ljudskih prava i podržao bjelorusko civilno društvo i demokratsku oporbu te na pitanju suučešništva Bjelarusa u agresivnom ratu Rusije protiv Ukrajine.
Vijeće je izrazilo zabrinutost zbog konstantnog pogoršanja unutarnje situacije, u kojoj represija doseže dosad nezabilježene razine, stanje ljudskih prava se pogoršava, a kršenja građanskih i političkih prava bjeloruskog naroda ne jenjavaju.
Ministri i ministrice potvrdili su da je Bjelarus i dalje visoko na popisu prioriteta EU-a te su još jednom pozvali režim da odmah i bezuvjetno sve političke zatvorenike pusti na slobodu.
EU je spreman poduzeti daljnje restriktivne i ciljane mjere, u skladu sa svojim postupnim pristupom.
Vijeće za vanjske poslove zatim je raspravljalo o stanju na Bliskom istoku, a posebno u pojasu Gaze.
Ministri i ministrice raspravljali su o sve lošijem humanitarnom stanju u pojasu Gaze, gdje je prema nedavnom izvješću Svjetskog programa za hranu velika većina stanovništva izložena riziku od gladi.
Vijeće se osvrnulo i na ciparsku inicijativu za humanitarnu morsku rutu. Visoki predstavnik naglasio je da je potrebno razviti ciparsku pomorsku rutu, ali i da Izrael treba osigurati više kopnenih ruta i otvaranje dodatnih prelazaka.
Nakon toga raspravljali smo o sankcijama, sankcijama protiv Hamasa i sankcijama protiv ekstremističkih doseljenika. [...] Na posljednjem sastanku Vijeća za vanjske poslove to nije bilo moguće, no ovaj put rasprava je održana. Na radnoj razini postignut je dogovor o čvrstom kompromisu i nadam se da će se proces nastaviti do brzog potpunog usvajanja.
Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
Vijeće je također održalo razmjenu mišljenja o Sporazumu o pridruživanju između EU-a i Izraela. Taj se sporazum izričito temelji na vrijednostima koje EU i Izrael dijele, kao što su poštovanje ljudskih prava, vladavina prava i demokracija.
Ministri i ministrice sa zadovoljstvom očekuju daljnju suradnju s Izraelom kako bi se raspravilo o stanju u Gazi, a neki od njih predložili su da se na jedan od predstojećih sastanaka Vijeća ponovno pozovu izraelski ministar vanjskih poslova i novi premijer Palestinske samouprave.
Aktualna pitanja
U okviru aktualnih pitanja Vijeće je razmijenilo mišljenja o Armeniji/Azerbajdžanu, Nigeru i Haitiju.
U vezi s potonjim, ministri i ministrice izrazili su snažnu potporu tekućim naporima za osiguravanje održive, uključive i održive političke tranzicije koju predvodi Haiti. Naglasili su i potrebu za brzim pretvaranjem tih političkih napora u konkretna poboljšanja na terenu.
Visoki predstavnik naglasio je važnost brzog razmještanja Multinacionalne misije za potporu sigurnosti koju je odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a.
EU istražuje kako svojim instrumentima suradnje poduprijeti šire ciljeve Multinacionalne misije.
Zaključci Vijeća
Vijeće je odobrilo zaključke o zelenoj diplomaciji.
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.