Zaštita podataka u EU-u

Osobni podaci u digitalnom dobu

Brz tehnološki razvoj u posljednja dva desetljeća stvorio je nove izazove za zaštitu osobnih podataka. Raspon razmjene i prikupljanja podataka znatno je porastao te se katkad odvija na globalnoj razini, a pojedinci sve više javno objavljuju svoje osobne podatke.

Gospodarska i socijalna integracija, koja je rezultat funkcioniranja unutarnjeg tržišta, također je dovela do znatnog porasta prekograničnog protoka podataka.

Kako bi se potpuno uzele u obzir sve te promjene i promicalo digitalno gospodarstvo, potrebno je osigurati visoku razinu zaštite osobnih podataka, istodobno omogućujući slobodno kretanje takvih podataka.

U slučaju upotrebe osobnih podataka za potrebe izvršavanja zakonodavstva postoji sve veća potreba da tijela država članica obrađuju i razmjenjuju podatke kao dio borbe protiv transnacionalnog kriminala i terorizma.

U tom su kontekstu jasna i dosljedna pravila o zaštiti podataka na razini EU-a ključna za poboljšanje suradnje među tim tijelima.

Zaštita podataka kao temeljno pravo

Od potpisivanja Ugovora iz Lisabona 2007. zaštita osobnih podataka postala je temeljno pravo u skladu s pravom EU-a, koje priznaje:

Ugovor o funkcioniranju Europske unije
Povelja EU-a o temeljnim pravima.

To znači da EU sada ima posebnu pravnu osnovu za donošenje zakonodavstva u svrhu zaštite tog temeljnog prava.

U članku 8. Povelje EU-a o temeljnim pravima navodi se da svaka osoba u EU-u ima pravo na:

zaštitu osobnih podataka koji se na nju odnose
pristup prikupljenim podacima koji se na nju odnose i pravo na njihovo ispravljanje.

Primjeri osobnih podataka

ime i prezime
kućna adresa
e-adresa poput ime.prezime@poduzeće.com

broj identifikacijske isprave
podaci o lokaciji, na primjer funkcija za podatke o lokaciji na mobilnom telefonu
adresa internetskog protokola (IP adresa)

identifikacijska oznaka kolačića
identifikacijska oznaka oglašavanja vašeg telefona
podaci u posjedu bolnice ili liječnika, koji mogu na jedinstven način identificirati osobu

Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR)

Opća uredba EU-a o zaštiti podataka (GDPR) donesena je 2016., a počela se primjenjivati u svibnju 2018.

Opća uredba EU-a o zaštiti podataka (GDPR) donesena je 2016., a stupila je na snagu u svibnju 2018.

Zahvaljujući Općoj uredbi o zaštiti podataka postoji jedan skup pravila o zaštiti podataka za sva poduzeća koja posluju u EU-u, bez obzira na to gdje im je sjedište.

Zbog strožih pravila uvedenih Općom uredbom o zaštiti podataka:

građani i građanke imaju veću kontrolu nad svojim osobnim podacima
poduzeća ostvaruju korist od jednakih uvjeta.

Općom uredbom o zaštiti podataka građanima se daje veća kontrola nad time kako se njihovi podaci upotrebljavaju na internetu, među ostalim u vezi s internetskim uslugama, oglašavanjem i automatiziranom obradom.

Direktiva o zaštiti podataka za potrebe izvršavanja zakonodavstva

Cilj je ove Direktive o zaštiti osobnih podataka obrađenih za potrebe kaznenog progona zaštititi pravo pojedinaca na zaštitu njihovih osobnih podataka te istodobno zajamčiti visoke razine javne sigurnosti.

Primjenjuje se i na prekograničnu i na nacionalnu obradu podataka koju obavljaju nadležna tijela država članica za potrebe izvršavanja zakonodavstva u području kaznenog prava.

Direktiva je donesena 2016., a na snagu je stupila 2018.

Prozirni plavi štit sa suptilnim mrežnim uzorkom ispred kružne mreže povezanih žutih točaka, što simbolizira zaštitu i sigurnost podataka.

Opća uredba o zaštiti podataka

Ikona svjetlećeg digitalnog lokota na plavoj tiskanoj pločici, što simbolizira sigurnost i zaštitu podataka.

Zaštita podataka u vezi s kaznenim progonom

Bijela golubica u letu pored otvorene knjige, sa žutim krugom u pozadini.

Temeljna prava u EU-u